Sektor rada i njege u kućanstvu, koji zapošljava uglavnom žene, jedan je od najlošije reguliranih na europskoj razini, postavši sinonim za prekarizaciju i izrabljivanje. Zastupnica Europskog parlamenta Kostadinka Kuneva, u prošlosti žrtva teškog nasilja zbog svog sindikalnog aktivizma, ne odustaje od borbe za prava najnezaštićenijih kategorija radnica
Jedna nedavna presuda Europskog suda pravde veliki je poraz za pobornike otvaranja legalnih i bezbjednih puteva za pristup azilu u EU. Revizija Zakonika o vizama nudi još jednu priliku da se stvari poprave, i Europski parlament je odlučan u tome da je ne propusti
Aktualne tenzije između Europske unije i Rusije direktno se odražavaju na europsku politiku borbe protiv govora mržnje. Sve veća pažnja posvjećuje se ulozi ruskih televizijskih kuća u Istočnoj Europi
Seksualna eksploatacija najčešći je motiv trgovine ženama u Europskoj uniji, a borbu protiv ove pošasti dodatno otežava neusklađenost zakonske regulative među državama članicama
Povećanje sredstava namijenjenih prihvatu izbjeglica, jačanje pomoći segmentima europskog društva najizloženijim udaru izbjegličke krize, samo su neki od prioriteta Europskog parlamenta kada je riječ o migracijskoj problematici. Intervju sa zastupnikom Brandom Benifeiem
Procenjuje se da je svako deseto sirijsko dijete u Turskoj primorano da radi kako bi izdržavalo svoju porodicu. Ta situacija prijeti da dovede do gubitka čitave jedne generacije. Analiza
Isuviše oštre prema zemljama kandidatima za članstvo, neefikasne kada su u pitanju države članice: europske institucije imaju problem s provedbom zaštite temeljnih prava
Odnos prema migracijskom fenomenu od presudnog je značaja za budućnost europskog projekta. O tome smo razgovarali sa zastupnicom Europskog parlamenta Cécile Kyenge
U izdanju UMco ove godine je u Ljubljani objavljena knjiga novinara Boštjana Videmšeka U bijegu – Moderni egzodus /2005-2016/: sa izbjeglicama na putu prema obećanim zemljama – (Na begu - Moderni eksodus /2005–2016/: z begunci in migranti na poti proti obljubljenim deželam)
Bavljenje jednim osetljivim pitanje, kakvo je rad službi bezbednosti, odvija putem javne kampanje u kojoj se iznose proizvoljne ocene i optužbe na račun nezavisnog kontrolnog organa, a ne unutar nadležnih institucija
U glavnom gradu Crne Gore juče je, bez ikakvih incidenata, održana parada ponosa. Za veoma dobru organizaciju zvanična Podgorica dobila pohvale sa svih adresa
Učesnici Parade ponosa su hodali u nekoj vrsti privremenog geta stvorenog jakim kordonima policije koje su mogli da vide dok su šetali centrom Beograda. Sve van tog kruga je za njih bila „zabranjena zona“ u kojoj je većina odmah sklanjala zastave duginih boja i druga obeležja LGBT populacije
Kada je rat završen, posjete i odlasci djece iz BiH na Siciliju su postale tradicionalne. Svake godine je oko 300 djece koji su u ratu ostali bez roditelja putovalo na period od 30 ili više dana na Siciliju besplatno. Porodice su uglavnom bile finansijeri ove akcije, ali iz organizacije kažu da su i pored njih, svoj udio imale i gradske administracije na Siciliji
Stotinak učesnika prve Parade ponosa održane u nedjelju u Podgorici imaju razloga za zadovoljstvo, ali samo veliki broj policajaca, oko dvije hiljade, spriječio je gotovo toliko uglavnom mlađih ljudi da spriječe održavanje Parade
Parada ponosa u Beogradu je zabranjena treću godinu za redom iz bezbednosnih razloga i to opet neposredno pred zakazano vreme održavanja. Nekoliko sati nakon zabrane, grupa LGBT aktivista i organizatora Prajda je izašla na ulice u protestnu šetnju. Da li ovaj improvizovani ponoćni protest može da bude uvod u drugačije osmišljavanje borbe za LGBT prava?
Scena je ličila na prizor iz Formanovog filma "Let iznad kukavičjeg gnijezda": ženu su doveli na odjel psihijatrije, vezali je i kljukali lijekovima. Razlog zbog kojeg je Zdenka Kvesić, supruga utjecajnog županijskog suca u Osijeku, završila vezana na psihijatriji, upravo je nevjerojatan. Zloupotrebljava li se psihijatrija u zemlji koja je netom postala članica EU i, kao u najcrnjim diktaturama, nepodobne osobe zatvaraju u umobolnice.
U srijedu u Budvi organizovana je prva „Parada ponosa“ u Crnoj Gori. Oko tridesetak učesnika parade, a preko 400 policajaca pod punom opremom. Preko hiljadu Budvana, najviše mladih, okupljenih oko navijačkih grupa, već prije početka skupa zasuli su kamenicama i jajima demonstrante
Zdravstveni odgoj, u kojem je i nekoliko nastavnih sati o ljudskoj spolnosti, u hrvatskim se školama do daljnjeg neće predavati. Analitičari govore o "novoj konzervativnoj revoluciji" kroz koju Hrvatska upravo prolazi
Novi, korigirani termin za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini određen je u periodu od 1. do 15. oktobra/listopada 2013. godine. No, vladajuće, prvenstveno nacionalne stranke imaju strah od popisa stanovništva, posebno da ne bi došlo do narastajućeg opredijeljenja građana da se izjasne Bosancima i Hercegovcima.
Tri školska sata tokom jedne godine, u kojima učenici, u okviru zdravstvenog odgoja trebaju naučiti osnovna saznanja o spolnosti, rodnoj ravnopravnosti te spolno odgovornom ponašanju, izazvala su neviđen rat između Katoličke crkve i hrvatske Vlade.
Početak Nove, 2013. vlasti Bosne i Hercegovine dočekale su sa ulaskom u četvrtu godinu kršenja presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, a da se istovremeno još uvijek ne nazire kada će ona biti implementirana u konačnici.
Privatizacija u Srbiji se po različitim modelima odvija od 1989. godine i do sada je procesom privatizacije i restrukturiranja privrede bilo obuhvaćeno preko milion zaposlenih. Međutim, umesto do ekonomskog razvoja zbog koga je i započinjana, privatizacija je u Srbiji često bila povezana sa korupcijom, tajkunizacijom, kršenjem prava zaposlenih. Intervju sa Ivanom Zlatićem, jednim od aktivista Pokreta za slobodu
Koliko god protivnici Gay Pridea pokušavali dokazivati kako je Parada ponosa u Splitu bila potpuno bojkotirana i kako je doživjela fijasko, ona je ipak poslala poruku da se postupno, i u konzervativnoj Hrvatskoj, kad su u pitanju prava gay-zajednice, stvari pomiču s mrtve točke.
Ove godine u Srbiji je bilo oko 3100 zahteva za azil. Većina njih je iz Avganistana (56,2%), iz Somalije (18%) i iz Pakistana (10%), pa slede Palestina, Iran i severnoafričke zemlje. Intervju sa Radošem Đurovićem iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Beograda
Pogledajmo bliže pitanje nasilja u porodici u Crnoj Gori: postoje dobri zakoni koji se, ipak, ne primjenjuju dovoljno efikasno. Nedostaje koherentna koordinacija, a crnogorsko društvo izgleda da još uvijek ne prepoznaje ozbiljnost problema
Najnoviji podaci ukazuju na zabrinjavajući porast ove pojave. Rastuće brojke mogu, sa druge strane, biti i odraz rastuće svesti i spremnosti da se nasilje prijavi. Ova analiza daje pregled trenutne situacije, od nesprovođenja zakona do nedovoljnog angažmana države i pomoći koju ona daje
Kosovska policija registruje preko 1,000 zvanično prijavljenih slučajeva nasilja u porodici godišnje, a žene čine četiri od pet žrtava nasilja. Sa druge strane, zvanična statistika je samo vrh ledenog brijega - tek mali broj žena ima hrabrosti da prijavi agresore
Uprkos činjenici da je zakonodavni okvir u skladu s međunarodnim standardima, Hrvatska ipak zaostaje po pitanju stvarne zaštite žena žrtava obiteljskog nasilja. Naša analiza
U Srbiji se o pitanju nasilja u porodici rijetko javno raspravlja, uprkos statističkim podacima i anketama koji pokazuju da je najmanje polovina svih žena u Srbiji izložena nekom vidu nasilja. Preovladavajuće patrijarhalno društvo pitanje nasilje u porodici smatra tabuom i ima tendenciju da ga izbjegava. Naša prića
