Na komemoraciji u sjećanje na trojicu dopisnika talijanske televizije RAI – Luchetta, D’Angelo i Ota – ubijenih prije trideset godina u istočnom Mostaru, Marcov sin, Andrea, govorio je o “patnji koja ne briše odgovornost” i pozvao vlasti da se suprotstave “onima kojima treba mržnja da bi branili vlastitu moć” i nastavljali držati grad u šaci
Tokom Holokausta bilo je ljudi nejevrejskog porijekla koji su spašavali ljudske živote, i po cijenu vlastite sigurnosti. Ove godine, povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta, objavljujemo tri priče Pravednika među narodima iz ondašnje Jugoslavije, koje je odabrao Božidar Stanišić
"Nije bila idealna zemlja, nikada to nije bila. Ali bila je iskren i hrabar pokušaj. Propala je bučno, no mogla je potrajati". Kratka povijest federativne socijalističke Jugoslavije: države između mita, stvarnosti i utopije rođene prije osamdeset godina
Vođa hrvatskih ustaša Ante Pavelić dugo je živio u Italiji, ponajviše u Sieni, prošavši različite faze u svom odnosu s Mussolinijevim režimom – od atentata na Aleksandra I do izbijanja Drugog svjetskog rata – uvjetovane prije svega talijanskim strateškim prioritetima prema Jugoslaviji
Iz opsednutog Sarajeva – Memoari bivše Jugoslavenke (str. 285), Jasna Levinger – Goy. Knjiga je objavljena krajem 2022, u kolajni Mozaik novosadskog izdavača Akademska knjiga. Osvrt našeg saradnika Božidara Stanišića
Topla sezona prilika je da se testiraju nove infrastrukture i strategije osmišljene u sklopu projekta financiranog od strane EU u općinama Gorica, Nova Gorica i Šempeter-Vrtojba, u graničnom području uz rijeku Soču koje sebe poima kao jedinstven i homogen teritorij
Tokom Prvog svjetskog rata hiljade bosanskih vojnika služilo je u austro-ugarskim redovima. Danas jedan projekat otkriva i kroz priču prati njihove tragove u Trentinu
Kišinjev, Milano, Zagreb. U trideset europskih metropola ulice nazvane po muškarcima čine 91 posto svih ulica posvećenih pojedincima. Jaz se ponegdje počao smanjivati, no napredak je i dalje prespor: potrebne su alternativne strategije
Ove godine navršava se osamdeset godina od smrti Ivana Gorana Kovačića, hrvatskog i jugoslavenskog pjesnika i prozaika, autora poeme Jama. Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića
"Jevreji u Beogradu" (1521-1942) Čedomile Marinković, kratki je vodič kroz istoriju, kulturu i običaje beogradskih Jevreja od njihovog doseljavanja početkom XVI vijeka do telegrama njemačke komande iz Beograda u Berlin, u junu 1942: Serbien ist Judenrein. Prilog našeg saradnika Božidara Stanišića povodom Dana pamćenja
Izložba “Ivan Meštrović, kipar i građanin svijeta” u Glavnoj galeriji grada Praga (24.11.2022 – 26.02. 2023). Osvrt našeg saradnika Božidara Stanišića na djelo ovog Homera kamena
Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića o dobojskom pjesniku, pripovjedaču i esejisti Pavlu Bati Stanišiću (1936-2021), povodom posthumno objavljenog djela Biografikon (Planjax komerc, Tešanj 2022, str. 164)
Domeniko Fajluti (1872-1923) bio je u svoje vrijeme jedan od veoma traženih portretista. Živio je i stvarao u Beču, Budimpešti, Parizu, Minhenu, Bukureštu, Sofiji Beogradu… i Komedijant Slučaj postavio ga na putu Božidara Stanišića
Na današnji dan, prije 80 godina, na planini Kozari, partizanski borac i pjesnik Skender Kulenović izrecitovao je svoju poemu Stojanka majka Knežopoljka. Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića o jednom od najvećih pjesnika južnoslavenskih literatura 20. vijeka
U Gracu, 1. maja, preminuo je Ivan Ivica Osim (1941-2022), maestro sarajevskog, jugoslavenskog i evropskog fudbala. Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića
Tri decenije od početka rata, Bosna i Hercegovina nije ni blizu otrežnjenja od podjela i ratne retorike. Zapravo, na 30. godišnjicu od početka rata tenzije i strah od novog sukoba veće su nego ikada od kada je zaustavljen rat
Totalna blokada Skoplja, Bitolja i Štipa izvršena je u noći između 10. i 11. marta 1943 - bugarska policija uhapsila je oko 8000 makedonskih Jevreja. Bila je to najava tragičnog kraja jedne od većih sefardskih zajednica u okupiranoj Kraljevini Jugoslaviji
U razgovoru sa prolaznicima Njegoševom ulicom u Beogradu dopisnica OBC Transeuropa dobila je raznolike odgovore: pojedini ”ne prate cijelu tu situaciju“ vezanu za mural Mladiću, neki su protiv postojanja murala a nekima je ”sve što se dešava napad na Srbe“
Od danas je u knjižarama La vita nuda Danila Kiša i Aleksandra Mandića, u izdanju milanskog izdavača Mimesis (kolajna Saggi letterari, prevela: Alice Parmeggiani Dri). Osvrt našeg saradnika Božidara Stanišića, autora pogovora
Prva profesionalna politička novinarka u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, zagovornica ženskih prava, jedna od najčitanijih hrvatskih književnica svih vremena, suosnivačica Hrvatskog novinarskog društva
Na političkom nivou reakcije još traju, ali će vjerojatno biti potrebne godine za ozdravljenje društva u kojem su sudski utvrđene činjenice stvar ličnog tumačenja
Pritisak međunarodne javnosti i još jedno suočavanje sa monstruoznim zločinima počinjenim u Srebrenici predstavljali su teret koji bi većina srpskog društva želela da skine sa leđa i gurne u zaborav. Vlast je upadljivim ćutanjem vodila računa pre svega da se ne zameri onom delu glasačkog tela poteklom iz radikalskog fundusa
Na današnji dan 1941. godine pod nacističkim bombama nepovratno je stradala Narodna biblioteka Srbije. U avgustu 1992, bombe sa srpskih položaja nad opkoljenim Sarajevom uništile su Narodnu biblioteku Bosne i Hercegovine
Neshvaćena i marginalizirana tijekom cijelog života, optuživana od strane mnogih da je koristila dječje tehnike, Slava Raškaj bila je neumorna stvarateljica, često korak ispred svog vremena. Portret ove velike hrvatske slikarice
Jedno putovanje u Španiju, tačnije u Toledo, tragom sefardskih Jevreja od kojih su mnogi, nakon protjerivanja sa Iberijskog poluostrva, pristigli u Bosnu i Hercegovinu. Prilika za duboko razmišljanje o sjećanju, Holokaustu i tragedijama iz prošlosti
Da li bi, i kojim slučajem, da je Jugoslavija tog 30. juna 1990. pobijedila Argentinu, i prošla u finale protiv Italije, ta zemlja nastavila postojati? Da li je to i kako moglo spriječiti rat i barem nekako amortizirati nastale nacionalističke tenzije?
Prošle sedmice su u riječkom Starom gradu otkrivene prve ploče s povijesnim nazivima pojedinih trgova i ulica. Inicijativa je promovirana u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Mnogi su se prisjetili vremena kada su hrvatski i talijanski jezik ravnopravno koegzistirali u gradu. Kako je vizualna dvojezičnost uvedena, a potom ukinuta u poslijeratnoj Rijeci?
