Javne površine u BiH od petka su preplavljene plakatima kandidata uz poruke kojima se obećavaju promjene na bolje - Arman Fazlić

Javne površine u BiH od petka su preplavljene plakatima kandidata uz poruke kojima se obećavaju promjene na bolje - Arman Fazlić

Opći izbori u BiH zakazani su za 2. oktobar a prošlog petka počela je zvanična kampanja u kojoj je dozvoljeno plaćanje političkog sadržaja i neposredno obraćanje biračima. U periodu od dana raspisivanja izbora do službenog početka izborne kampanje, Centralna izborna komisija BiH (CIK) izrekla je 16 novčanih kazni zbog preuranjenih plaćenih aktivnosti kampanje. U istom periodu domaći i strani posmatrači ukazali su na brojne nepravilnosti, zloupotrebe javnih resursa i kršenja izbornih pravila

07.09.2022. -  Arman Fazlić

CIK je od raspisivanja izbora u maju ove godine političkim subjektima izrekao najmanje 16 novčanih kazni u vrijednosti od 1000 do 4000 KM (500-2000 euro). Kazne, čija visina je gotovo utrostručena izmjenama i dopunama Izbornog zakona iz jula, izrečene su zbog kršenja zakonske odredbe kojom se zabranjuje vođenje plaćene izborne kampanje putem elektronskih i printanih medija, ili bilo kojeg oblika plaćenog javnog oglašavanja, osim održavanja internih skupova organa i statutarnih tijela političkih subjekata, u periodu od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje.

 

Odluke CIK-a nisu pravosnažne i na njih se može uložiti žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana prijema odluke, a većinu do sada izrečenih novčanih kazni potvrdio je Sud BiH.

 

Kada je u pitanju izricanje kazni po zakonskim osnovama, CIK djeluje po službenoj dužnosti ali i po prijavama građana i nevladinih organizacija. Tokom ovog perioda CIK je zaprimio 88 prigovora na kršenja izbornih pravila po navedenom i drugim osnovama, a u velikoj mjeri značajne informacije dobijaju od organizacija Transparency International BiH (TI) i Koalicije za slobodne i poštene izbore "Pod lupom".

 

CIK i drugi izborni posmatrači zabilježili su niz drugih oblika kršenja zakona i izbornih nepravilnosti od strane političkih subjekata. Ranije ove godine, CIK je zbog kršenja odredbi Zakona o finansiranju političkih stranaka izrekao novčane kazne 51 političkoj stranci u ukupnom iznosu od 336.300 KM (oko 168.000 eura). Kako je tada navedeno, sankcionisane stranke su prekršile član Zakona o finansiranju političkih stranaka u kojem se navodi da se sredstva koja politička partija prikupi kroz članarine, putem donacija ili iz budžeta mogu koristiti isključivo za ostvarivanje ciljeva utvrđenih vlastitim programom i statutom.

 

Kao i u prethodnih izbornim ciklusima, izborni posmatrači iz nevladinog sektora u BiH registrovali su veći broj nepravilnosti i zloupotreba u periodu prije zvaničnog početka kampanje.

 

Koalicija ''Pod lupom'', u okviru svoje posmatračke misije zabilježila je ukupno 636 izbornih nepravilnosti, od čega se najveći dio odnosi na preuranjenu izbornu kampanju u vrijeme kada je to zakonom zabranjeno (390 slučajeva). Od ostalih nepravilnosti, njih 185 odnosi se na različite oblike zloupotrebe javnih resursa u svrhe političke promocije, uključujući intenziviranje infrastrukturnih radova, funkcionersku kampanju, promociju i obilježavanje početka ili završetka određenih javnih radova, davanje različitih oblika pomoći, naveli su u saopćenju.

 

U periodu od pet sedmica prije početka kampanje zabilježene su dvije prijave koje se odnose na zloupotrebu glasačkih listića za glasanje putem pošte, a kontrolori izbornih rezultata u jedinicama lokalne samouprave, koji su novina oviih izbora, imenovani su u nešto više od 83 posto lokalnih izbornih komisija.

 

Iz Koalicije “Pod lupom” podsjetili su na problem popunjavanja biračkih odbora kod gotovo 63 posto općinskih i gradskih izbornih komisija, jer politički subjekti nisu dostavili dovoljan broj kandidata za članove i zamjenike članova biračkih odbora. Ovakva statistika može upućivati na to da su posljednje izmjene Izbornog zakona BiH koje se odnose na zabranu i sankcije za nezakonite trgovine mjestima u biračkim odborima imale efekta, “s obzirom da je moguće da su tzv. ‘fantomski’ politički subjekti, te drugi politički subjekti koji su spremali manipulacije članstvom u biračkim odborima, odustali od svojih namjera”, poručili su iz Koalicije.

Zloupotrebe javnih sredstava

 

Prema podacima Transparency International BiH , političari obilato zloupotrebljavaju zakonski vakuum u pogledu trošenja javnog novca za ličnu i stranačku promociju u vrijeme prije kampanje i izbora. Ova organizacija je u prethodnom periodu zabilježila značajno povećanje javne potrošnje kroz javne radove i jednokratna davanja različitim kategorijama građana čime se, kako kažu, direktno i indirektno kupuju glasovi. Sankcija nema jer zakonske odredbe, uključujući one koje je Ured visokog predstavnika nametnuo, ne obuhvataju period prije zvanične izborne kampanje.

 

Posmatrači TI su u posljednja dva mjeseca zaključno s 30. augustom zabilježili 226 radova koji su završeni, na šta je utrošeno 175 miliona KM (87.5 miliona eura). Iz ove organizacije su naveli da su održane desetine skupova na otvaranju ili zatvaranju radova, gdje su političari kandidati promovisali svoju kandidaturu, kandidate sa svoje liste i indirektno ili direktno pozivali na glasanje. U ovom periodu započeto je 249 radova i upriličene su brojne svečanosti koje su uključivale gozbu i muziku uživo. Politički kandidati obraćali su se i na koncertima organizovanim od javnih sredstava u lokalnim zajednicama, na kojima su nastupali izvođači iz regije, poručili su iz TI navodeći desetine primjera.

 

TI BiH je zabilježio i 200 miliona jednokratnih budžetskih davanja koje ocjenjuju kao indirektnu kupovinu glasača. Izdvajaju se primjeri davanja entitetskih, kantonalnih i lokalnih vlada za građane, mlade, porodilje, penzionere, višečlane porodice i druge kategorije stanovništva, kao i poticaje za različite namjene. Nažalost, za razliku od zemalja okruženja, BiH nije uvela ograničenje javne potrošnje u predizbornom periodu, što je i ove godine bio ključni resurs koji se zloupotrebljava za kupovinu glasova i promociju kandidata, poručeno je iz TI.

Trend rasta broja stranaka i trgovina biračkim odborima

 

Prema riječima predstavnika CIK-a, za predstojeće izbore ovjeren je najveći broj političkih subjekata ikada (145), što potvrđuje trend rasta zabilježen kroz dosadašnje izborne cikluse. Ono što zabrinjava jeste činjenica da su na lokalnim izborima 2020. zabilježeni nezavisni kandidati bez osvojenih glasova, koji ni sami za sebe nisu glasali, što upućuje da njihov razlog za učešće na izborima nije osvajanje vlasti. Jedan od potencijalnih razloga jeste mogućnost trgovine mjestima u biračkim odborima na koje politički subjekti dobiju pravo samim kandidovanjem.

 

Iz Koalicije Pod Lupom poručuju da veliki broj stranaka svakako nije odraz političkog pluralizma, zbog toga što su značajnim dijelom u pitanju “fantomski” politički subjekti. Oni nisu na izborima zbog glasova nego najvjerovatnije zbog trgovine mjestima u biračkim odborima i krađe glasova, poručeno je u programu N1 TV.

 

U CIK-u su upoznati i sa trgovinom i sa razmjenom mjesta u biračkim odborima, koji predstavljaju najniži nivo izborne administracije i ključni aspekt cjelokupnog procesa. Ove pojave koje karakterišu svaki izborni ciklus u BiH, dovode u pitanje regularnost cijelog izbornog procesa. Međutim, trgovinu biračkim odborima vrlo je teško dokumentovati i dokazati jer se takvi dogovori između političkih stranaka najčešće postižu usmeno.

 

Izborni zakon predviđa da u biračkom odboru može biti samo jedan član iz jedne političke stranke, ali u praksi to izgleda drugačije. Dešava se da u jednom biračkom odboru budu dva, tri pa i svi članovi iz iste političke stranke što stvara sumnju u regularnost izbora na tom biračkom mjestu jer omogućava apsolutnu kontrolu nad procesom brojanja.

 

Manipulacija sastavom biračkih odbora postiže se na tri načina: direktnom kupovinom mjesta u odboru, razmjenom mjesta i imenovanjem fiktivnih kandidata i političkih stranaka na izborima, što dovodi do uvećanog broja političkih subjekata koji učestvuju u izborima. Ovo je jedan od najizraženijih primjera političke korupcije, smatraju analitičari.

 

OSCE je u više navrata biračke odbore ocijenio kao najslabiju kariku u provođenju izbora u BiH. Iz ove organizacije su pozivali na unapređenje izbornog procesa, sa fokusom na funkcionisanje i sastav biračkih odbora od kojih zavisi integritet cjelokupnog procesa.

 

U Centralnom biračkom spisku registrovano je ukupno 3.368.666 birača i taj broj uključuje i 69.966 birača koji su se prijavili za glasanje izvan BiH. Ovjereno je ukupno 145 političkih subjekata, od čega 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija. Direktno se biraju Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodna Skupštinu Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i Skupštine kantona u Federaciji BiH.


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by