Pixabay

Europski parlament je nedavno usvojio rezoluciju o potrebi za uspostavom instrumenta europskih vrijednosti za podršku organizacijama civilnog društva koje promiču demokraciju, vladavinu prava i temeljne vrijednosti u EU. Rasprava na plenarnoj sjednici

26.04.2018. -  Lucia Bruni

Europski parlament je, na plenarnoj sjednici održanoj 17. travnja 2018. u Strasbourgu, raspravljao o prijedlogu da se u okviru europskog proračuna za razdoblje nakon 2020. uspostavi instrument za namjensko financiranje organizacija civilnog društva u Europskoj uniji. Raspravu je otvorila i zaključila povjerenica Europske komisije za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Věra Jourová.

Prijedlog je formuliran od strane Odbora Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) i motiviran je potrebom da se odgovori na tendenciju rastućeg nepovjerenja prema aktivistima civilnog društva, koja je posljednjih godina primjetna u brojnim državama članicama EU. U travnju prošle godine objavljena je jedna studija , naručena na zahtjev Europskog parlamenta, o sužavanju prostora za djelovanje civilnog društva i o mogućim odgovorima Europske unije na taj problem, uključujući mjere financijske prirode. Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) također je upozorila na širenje negativnog raspoloženja prema aktivistima civilnog društva. S jedne strane – kako se navodi u jednom nedavno objavljenom izvješću Agencije – migracijska kriza dovela je do porasta netrpeljivosti prema aktivistima udruga koje se bave zaštitom prava izbjeglica i tražitelja azila, dok su, s druge strane, brojne zemlje uvele različite mehanizme kontrole , pa čak i sankcija, s ciljem progresivnog sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva.

U izvješćima Agencije se također ističe da je slična restriktivna tendencija prisutna i u području medijskog pluralizma i slobode medija, ponekad s dramatičnim posljedicama, kao što su ubojstva istraživačkih novinara Daphne Caruana Galizie i Jána Kuciaka – fenomen koji se do prije nekoliko godina činio nepojmljivim u srcu Europe.

Prijedlog Europskog parlamenta polazi od premise da europske institucije imaju zadatak aktivno promovirati temeljna načela Europske unije, uključujući podršku razvoju i aktivnostima civilnog društva. Vrijednosti na kojima počiva europski projekt – demokracija, sloboda, mir, jednakost, poštivanje različitosti – ustanovljene su Ugovorima Europske unije, i kao takve zahtijevaju direktnu zaštitu.

Tijekom plenarne rasprave, više eurozastupnika je istaknulo da je uloga civilnog društva kao faktora protuteže, kontrole, pa čak i suprotstavljanja djelovanju vlasti, od suštinskog značaja za demokraciju, te da braniti ulogu civilnog društva znači braniti samu demokraciju. U prilog tom stavu, austrijski socijaldemokrata Josef Weidenholzer podsjetio je kako je u totalitarnim režimima državna vlast – monopolizirana od strane jedne partije – imala potpunu kontrolu nad društvom, gušeći slobodu izražavanja. Danas je, prema njegovom mišljenju, ponovno nužno bdjeti nad odnosom između vlasti i društva, koji pokazuje znakove ozbiljne neravnoteže, ne bi li civilno društvo bilo viđeno, ne kao protivnik političke vlasti, već kao važan sugovornik koji ponekad može biti neprijatan, ali upravo time pomaže vlastima da ne izgube kontakt s realnošću.

Britanska zastupnica iz redova Zelenih Jean Lambert pozvala se na izvješća Agencije EU za temeljna prava u kojima se skreće pažnja na tendenciju ka stigmatizaciji branitelja ljudskih prava, upozoravajući da europske institucije ne bi smjele imati dvostruke aršine kada je riječ o standardima zaštite ljudskih prava koji su ustanovljeni Ugovorima EU-a.

Takvo stajalište, međutim, nije naišlo na podršku svih zastupnika. Protivnici prijedloga uglavnom su inzistirali na tvrdnji da je riječ o jednoj ideološkoj mjeri koja ima za cilj uspostavljanje kulturne hegemonije i koja je protivna europskom duhu pluralizma i poštivanja različitosti. Tako je na primjer belgijski zastupnik Gerolf Annemans, član zastupničkog kluba ekstremne desnice (Europa nacija i sloboda), istakao da bi uvođenje predloženog instrumenta predstavljalo neprimjereno miješanje EU u unutarnje poslove država članica i kanal za podršku opozicije vladama koje se ne sviđaju Bruxellesu. Naveo je primjer Mađarske, tačnije kritike koje je mađarskoj vladi uputio Helsinški odbor za ljudska prava po pitanju migracijske politike, sa zahtjevom za poštivanjem Ženevske konvencije o statusu izbjeglica. Annemans je stao u obranu mađarske vlade, tvrdeći da iza čitave priče stoji Soroš koji financira opoziciju Orbanovoj vlasti.

Isti stav zauzeo je i austrijski zastupnik Harald Vilimsky, također iz redova ekstremne desnice, koji je istakao da su Poljska i Mađarska povijesne i ponosne članice europske zajednice, te da njihova stajališta moraju biti poštovana i onda kada su suprotna onim Bruxellesa, umjesto što ih se napada s udaljenosti od tisuću kilometara radi nametanja drugačijeg načina razmišljanja i djelovanja.

Drugi argument protiv prijedloga ticao se uporabe sredstava koja dolaze od europskih poreznih obveznika. Hrvatska konzervativna zastupnica Ruža Tomašić naglasila je da bi dodijeljivanje dodatnih budžetskih sredstava nevladinim organizacijama dovelo u pitanje njihovu neovisnost, te bi bilo kontraproduktivno kada je riječ o jačanju povjerenja javnosti u njihov rad.

Španjolska zastupnica Beatriz Beccera Basterrechea, članica Kluba zastupnika europskih liberala i demokrata, istakla je da politika ruskog predsjednika Vladimira Putina predstavlja prijetnju slobodi medija i ironično mu je zahvalila što je primorao europske institucije da pravo na slobodu izražavanja i informiranja stave na europsku agendu. Iskrenu zahvalnost je pak uputila svim pokretima unutar Europske unije koji ozbiljno shvaćaju opasnosti po sigurnost i demokraciju u Europi.

Rumunjska socijaldemokratska zastupnica Maria Grapini također je ukazala na prisustvo vanjskih pritisaka pred kojima Europska unija ne treba ustuknuti. Upravo zbog toga što su istočni susjedi Europske unije spremni intervenirati kako bi pružili podršku političkim akterima kojima su naklonjeni, Europska unija, prema mišljenju zastupnice Grapini, mora usvojiti instrumente za zaštitu demokratskih vrijednosti na kojima se temelji.

Nakon prilično oštre rasprave, Europski parlament je, na plenarnoj sjednici održanoj 19. travnja u Strasbourgu, usvojio Rezoluciju o potrebi za uspostavom instrumenta europskih vrijednosti sa 489 glasova za, 137 protiv i 14 uzdržanih. Kako je predviđeno redovnim zakonodavnim postupkom (tzv. suodlučivanje), da bi tekst usvojen od strane Europskog parlamenta postao sastavni dio europskog zakonodavstva mora biti prihvaćen i od strane Vijeća Europske unije.

Parlamento europeo

Ovaj članak/prijevod nastao je u okviru projekta Parlament prava , koji je sufinanciran sredstvima Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by