Pixabay

Uključivanje izbjeglica na tržište rada od prijesudnog je značaja za njihovu integraciju u europsko društvo. Međutim, ni nacionalne vlade ni europske institucije još uvijek nisu uspjele pronaći adekvatan odgovor na taj izazov

13.01.2017. -  Sergio Cebrián

(Ovaj tekst je nastao u suradnji s portalom Voxeurop.eu )

Aktualni migracijski val ka Europi zatekao je nespremnim kako europske institucije tako i nacionalne vlade, a svaki pokušaj pronalaženja sveobuhvatnog odgovora na izbjegličku krizu samo produbljuje jaz među državama članicama.

Izostanak koordinirane reakcije na dolazak velikog broja migranata – više od 1,5 milijuna u 2015. i nešto manje od 400.000 u 2016 (prema podacima agencije Frontex) – u bijegu iz područja zahvaćenih sukobima, poput Sirije, Afganistana i drugih azijskih i afričkih zemalja, unio je zebnju među europske građane, već prestrašene prijetnjom terorizma i pritisnute ekonomskom krizom, dodatno produbljujući osjećaj nesigurnosti.

Neosporno je, međutim, i to da je Europa oduvijek bila mjesto dobrodošlice za izbjeglice, to čini sastavni dio njene povijesti, te da radna aktivnost imigranata, željnih ekonomskog i socijalnog boljitka, može doprinijeti rastu Europe.

Od izbjeglica do radnika

Koliko je izazov integracije izbjeglica na tržište rada zaista “gorući“ potvrđuje i jedna recentna  studija  njemačke fondacije Bertelsmann. To izvješće, naslovljeno “Od izbjeglica do radnika: mapiranje mjera podrške za radnu integraciju tražitelja azila i izbjeglica u državama članicama EU“, predočava aktualno stanje u Europskoj uniji po tom pitanju, ističući postojanje čitavog niza manjkavosti, poput odsustva dugoročne strategije, oskudnosti relevantnih podataka, mnoštva birokratskih prepreka.

Prema riječima Ivána Martína, profesora u Centru za migracijsku politiku pri Europskom sveučilišnom institutu u Firenci i glavnog autora pomenute studije, “pogrešno je misliti da izbjeglice odmah po dolasku u Europu počnu raditi: oni bježe od rata i progona, i često ne posjeduju obrazovanje niti radno iskustvo koje se traži na europskom tržištu rada“.

Ovaj stručnjak skreće pažnju i na druge probleme, poput “mnoštva administrativnih prepreka pristupu tržištu rada, počev od kratkoročnosti boravišnih dozvola“, kao i na činjenicu da centri za zapošljavanje i tečajevi za profesionalnu formaciju nisu prilagođeni specifičnim potrebama imigranata.“

Profesor Martín takođe smatra da politički odgovor na migracijske izazove mora biti adekvatniji: “Akcenat je stavljen na izgradnju mehanizama koji bi pospešili solidarnosti među europskim državama u suočavanju s problemom koji je, u biti, europski. Države članice su se, međutim, pokazale odbojnim da na njih pristanu. Pri tom ni europske institucije do sada nisu uspjele usmjeriti znatne budžetske resurse ka izgradnji mehanizama koordinacije i solidarnosti, koji bi omogućili adekvatno financiranje prihvata izbjeglica u svim zemljama. Naše istraživanje je, međutim, pokazalo da, s obzirom da se radi o izazovu koji na sličan način dotiče sve europske zemlje, postoji značajan potencijal za unaprijeđenje razmjene iskustava, koordinacije i kooperacije između država članica.“

Naš sagovornik na kraju dodaje da se “trenutačno najurgentnije pitanje tiče kontrastiranja negativne društvene klime stvorene prema izbjeglicama u većini europskih država. Velika većina novopridošlih imigranata su veoma mladi ljudi (83% je mlađih od 35 godina), pred kojima je dug radni vijek, te je ulaganje u njih istovremeno i ulaganje u budućnost Europe.”

Njemački slučaj

Slučaj Njemačke, kao prve zemlje u Europi po broju prihvaćenih izbjeglica, posebno je indikativan u ovom kontekstu. Od gotovo 1,5 milijuna tražitelja azila pristiglih u Njemačku tokom poslednjih godinu i pol dana svega 30.000 je pronašlo zaposlenje. Unatoč činjenici da stopa nezaposlenosti u zemlji iznosi svega 4,2 odsto, što je bitno ispod europskog prosjeka (10,1% prema podacima Eurostata), krajem 2016. oko 350.000 tražitelja azila bilo je nezaposleno.

“Kada je riječ o pristupu tržištu rada, iskustva izbjeglica su daleko od pozitivnih. Oni upravo po tom pitanju u razgovoru iskazuju najveće nezadovoljstvo“, kaže Gerhard Hammerschmid, profesor na prestižnoj Hertie School of Governance u Berlinu. On opisuje ulazak na njemačko tržište rada kao “veoma komplikovan“ poduhvat, s obzirom da “sve kvalifikacije potencijalnih kandidata za posao moraju biti provjerene od strane nadležnih organa“. Administrativa procedura Federalne agencije za zapošljavanje i Federalne kancelarije za migracije i izbjeglice, koju imigranti moraju proći prilikom traženja posla, veoma je duga i komplikovana, a samo za dobijanje dozvola neophodnih za zaključivanje ugovora o radu sa strancem potrebno je od četiri do šest nedjelja. Dodatne prepreke uključuju savladavanje njemačkog jezika i neposjedovanje, od strane izvjesnog broja tražitelja azila, osnovnih preduvjeta za pristup tržištu rada.

No, unatoč svemu ovome, u Njemačkoj je zaživjelo nekoliko veoma interesantnih inicijativa, pokrenutih od strane predstavnika ekonomske sfere i civilnog društva. Jedan od primjera je angažiranost fotografa Andreasa Tölkea, osnivača organizacije Be an Angel (Budi anđeo), posvjećene promoviranju inkluzije migranata, kao i inicijativa Wir Zusamenn (Mi zajedno), koja je okupila vodeća njemačka poduzeća s ciljem unaprijeđenja integracije izbjeglica na tržište rada. Upravo se uključenost lokalnih aktera pokazala ključnom za efektivnu radnu integraciju imigranata u Europskoj uniji, što potvrđuje i istraživanje fondacije Bertelsmann: “U mnogim pogledima, ključni akteri u rješavanju problematike integracije izbjeglica upravo su oni na lokalnom nivou, od poslodavaca i lokalnih čelnika do običnih građana.“

 

Parlamento europeo

Ovaj članak/prijevod nastao je u okviru projekta Parlament prava , koji je sufinanciran sredstvima Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by