Europski Parlament

Europski Parlament

Europski parlament je nedavno usvojio rezoluciju o pluralizmu i slobodi medija. Koliko je zastupnika glasovalo za, a koliko protiv? Da li su na rezultat glasovanja utjecali nacionalni i ideološki faktori? Kratka analiza

30.05.2018. -  Lucia Bruni

3. svibnja 2018. Europski parlament je usvojio rezoluciju o medijskom pluralizmu i slobodi medija u Europskoj uniji.

Ovaj dokument – koji predstavlja izraz rastuće zabrinutosti Europskog parlamenta zbog sve veće koncentracije vlasništva nad medijima u pojedinim europskim zemljama, zbog stanja u području slobode medija nakon ubistava novinara Daphne Caruana Galizie i Jána Kuciaka, te zbog sve ozbiljnijih poteškoća s kojima se suočavaju novinari pri obavljanju svog posla – bavi se, između ostalog, pitanjem rizika koje nose digitalne tehnologije, poput vršnjačkog nasilja na internetu i pedopornografije, te širenja dezinformacija i govora mržnje. U tekstu se također ističe da novinari i zviždači – kao subjekti koji imaju ključnu ulogu u očuvanju europskih vrijednosti slobode i pluralizma – trebaju uživati direktnu zaštitu europskih institucija.

Centar i periferije Europe

Rezolucija je usvojena velikom većinom glasova: 75,66% za, 6,67% protiv i 17,67% uzdržanih.

Najsložniji u glasovanju protiv i uzdržavanju od glasovanja bili su članovi kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista (ECR) – 9,52% glasova za, 17,46% protiv i čak 73,02% uzdržanih – , kao i članovi kluba zastupnika Europe nacija i sloboda (ENF), sa 21,88% glasova protiv i 78,13% uzdržanih.

Analiza rezultata glasovanja na temelju nacionalne pripadnosti zastupnika pokazuje da je većina onih koji su glasovali protiv ili su ostali uzdržani podrijetlom iz Velike Britanije, Poljske, Mađarske, Slovačke i, u nešto manjem broju, iz Grčke. Ovaj podatak sugerira da unutar Europske unije postoji jedan “centar“, manje više ujedinjen s ideološke točke gledišta, i jedna “periferija“ koja smatra da centar pokušava podriti nacionalni suverenitet država članica i nametnuti hijerarhiju vrijednosti koja nije općeprihvaćena.

Stajališta eurozastupnika

Konačni tekst rezolucije usvojen je uz pozitivne komentare i prepoznavanje važnosti i urgentnosti pitanja kojima se bavi, međutim, kao što to često biva, znatno je oslabljen u odnosu na originalnu verziju predstavljenu od strane izvjestiteljice Barbare Spinelli.

To je tijekom rasprave koja je prethodila glasovanju jasno istaknula španjolska zastupnica Estefanía Torres Martínez, iz kluba zastupnika Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL), kojoj je replicirao portugalski zastupnik João Ferreira, koje se uzdržao od glasovanja tvrdeći da se problemu koncentracije vlasništva nad medijima nije adekvatno pristupilo. Irski eurozastupnik Matt Carthy definirao je kao problematično dovođenje u vezu prava na slobodu izražavanja i suzbijanje lažnih vijesti, ističući da postoji rizik od preteranog nadgledanja i autoritarizma, koje je moguće spriječiti, prema njegovom mišljenju, primjenom institucionalnih garancija poput nadzora nad radom državnih odvjetništava.

Ciparski zastupnik Demetris Papadakis, član Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), podsjetio je da je Europska unija “zajednica vrijednosti“ u čijem je središtu ljudsko biće, te istaknuo da je “digitalno društvo transformiralo građane iz konzumenata u proizvođače vijesti, dovodeći do stvaranja novog oblika participativne demokracije“. Taj demokratski dijalog mora biti očuvan i upravo tu, prema mišljenju Papadakisa, leži značaj ove rezolucije.

Članovi istog kluba, slovačka zastupnica Monika Beňová i talijanski zastupnik Nicola Caputo, istaknuli su značaj novinara i medija kao ključnih aktera u borbi za slobodno i pluralističko društvo, dok su njihove rumunjske kolege Doru-Claudian Frunzulică i Maria Grapini skrenule pozornost na nužnost uspostavljanja ravnoteže između tumačenja slobode izražavanja i odgovornosti onih koji proizvode vijesti. Francuski zastupnik Edouard Martin i rumunjska zastupnica Maria Gabriela Zoană pozdravili su prijedlog za uvođenje posebnih mjera zaštite novinara i zviždača , smatrajući da je sredstva za tu svrhu potrebno izdvojiti iz proračuna EU.

Gotovo svi članovi kluba zastupnika Saveza liberala i demokrata (ALDE) glasovali su za usvajanje rezolucije. Francuski zastupnik Jean Arthuis naveo je da su novinari prisiljeni trpeti različite oblike nasilja, što svjedoči o rastućoj eroziji njihovih prava. Katalonski zastupnik Ramon Tremosa i Balcells uperio je prst u određene države članice i pojedince, nazivajući ih atentatorima na slobodu i pluralizam medija, uz tvrdnju da takvi napadi predstavljaju prijetnju i za veće zajednice unutar pojedinih država, poput Katalonaca u Španjolskoj ili migranata u Poljskoj.

Zastupnici iz redova Europske pučke stranke (EPP) uglavnom su pozitivno prihvatili prijedloge iznete u rezoluciji. Izuzetak je bila mađarska zastupnica Andrea Bocskor, koja se uzdržala od glasovanja, tvrdeći na rezolucija predstavlja politički napad na Mađarsku i Poljsku.

Uzdržani i protivnici

Najnegativnija stajališta zauzeli su zastupnici iz redova Europskih konzervativaca i reformista, poput slovačkog zastupnika Richarda Sulíka, koji je rekao da smatra da se ovom problematikom trebaju baviti zemlje članice, pri tom tvrdeći da se država ne treba miješati u pitanje vlasništva nad medijima. Oštre kritike iznela je i hrvatska zastupnica Ruža Tomašić, koja se također uzdržala od glasovanja, ističući da Europska unija ne poklanja dovoljnu pozornost naporima koje pojedine države članice ulažu u savladavanje izazova vezanih za obezbjeđivanje slobode medija.

Još kritičniji bili su članovi kluba zastupnika Europe nacija i sloboda, koji su glasovali protiv usvajanja rezolucije ili su ostali uzdržani. Francuski zastupnici iz ovog kluba Marie-Christine Arnautu i Bernard Monot naveli su da rezolucija predstavlja političku mjeru usmjerenu protiv određenih europskih političkih stranaka, te da su i sami novinari često politički akteri.

Članovi kluba zastupnika Europe slobode i demokracije (EFD) u najvećem broju su glasovali protiv rezolucije, njih čak 48%. Britanski zastupnik iz ovog kluba Jonathan Arnott izrazio je sumnju po pitanju kapaciteta Europske unije da brani slobodu medija, smatrajući da na tom području Unija ne bi trebala zadirati u nacionalni suverenitet. Talijanski zastupnici iz istog kluba Ignazio Corrao i Laura Ferrara glasovali su pak za usvajanje rezolucije, posebno ističući važnost pitanja kao što su obezbjeđivanje pristupa internetu, zaštita privatnosti, mrežna neutralnost i urednička neovisnost.

Parlamento europeo

Ovaj članak/prijevod nastao je u okviru projekta Parlament prava , koji je sufinanciran sredstvima Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by