Sloboda trećima (foto Sloboda Trecima Facebook)

Sloboda trećima (foto Sloboda Trecima Facebook )

Usprkos padu Vladu, stranke desnice još uvijek čvrsto drže javnu Hrvatsku radio-televiziju, koja provodi čistke i podvrgava kulturne sadržajne konzervativnim vrijednostima

22.07.2016. -  Sven Milekić Zagreb

Iako je hrvatska Vlada pala prije više od mjesec dana – tako što je najjača stranka u Vladi, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) izglasala nepovjerenje vlastitom premijeru Tihomiru Oreškoviću – njezin utjecaj na javnu Hrvatsku radio-televiziju (HRT) ne prestaje. Isto tako, politički i ideološki motivirane čistke na HRT-u od strane HDZ-ovih kadrova ne prestaju.

Tehnička Vlada je u petak pokrenula proceduru za donošenje vladine uredbe koja bi izmijenila Zakon o HRT-u na način da se vršitelju dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a mandat može produžiti s, do sada maksimalnih, 6 mjeseci na godinu dana. Vlada je ovaj potez okarakterizirala kao „neophodan za održavanje vitalnih funkcija HRT-a“.  

Na ovaj način, Vlada bi bila u mogućnosti produžiti mandat trenutnom privremenom ravnatelju Siniši Kovačiću, kojemu mandat istječe 4. septembra, točno tjedan dana prije raspisanih prijevremenih parlamentarnih izbora. U martu je parlamentarna većina razriješila tadašnjeg glavnog ravnatelja Gorana Radmana i postavila Kovačića na mjesto vršitelja dužnosti na 6 mjeseci, dok se ne raspiše novi natječaj za glavnog ravnatelja – koji je u međuvremenu propao.

Kovačić, dugogodišnji novinar HRT-a je poprilično kontroverzna osoba te je do stupanja na dužnost bio predsjednik kontroverzne udruge Hrvatski novinari i publicisti (HNiP), koja često kritiziraju neprofitne medije i alternativne umjetnike, te ju mnogi smatraju produženom rukom HDZ-a na medijskom polju.

Naime, s obzirom da je HDZ izgubio vlast i priprema se za izbore, očito je kako želi produžiti svoj utjecaj na HRT-u, kako bi se njime služio tijekom kampanje i u mjesecima u kojima će se vrlo vjerojatno voditi pregovori oko potencijalne vladajuće koalicije.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND), ne ulazeći puno u raspravu je li potez Vlade legalan ili ne, kritizirao je najavljenu izmjenu Zakona o HRT-u, kao pokušaj Vlade da sačuva “postojeće stanje na HRT-u do parlamentarnih izbora”, dodajući kako se ignorira stav samog Nadzornog odbora HRT-a, da bi se u ovom slučaju trebalo imenovati privremenog upravitelja HRT-a.

Čistka

Ova Vlada, u kojoj je za medije bio zadužen kontroverzan ministar kulture Zlatko Hasanbegović, više je puta bila prozivana od strane međunarodnih institucija za restriktivnu medijsku politiku, posebice prema neprofitnim medijima, te političke čistke na HRT-u. Dok su neprofitni mediji udareni uz pomoć financijskih sredstava, HRT je doživio jednu od najozbiljnijih i najbržih čistki u svojoj povijesti. Preko 80 ljudi je ili smijenjeno ili izgubilo svoj posao u samo nekoliko mjeseci, dok su profesionalni standardi pali na niske grane. Glavna informativna emisija HRT-a, legendarni 'Dnevnik', bilježi rekordno malu gledanost, kaskajući za konkurencijom.

U proteklih nekoliko tjedana nastavilo se ukidanje mnogobrojnih emisija na najvrijednijim programima HRT – Treći radio i TV programu. Riječ je o programima koji se isključivo bave kulturom (mainstream i alternativnom), znanstvenim temama i ispunjen bogatim dokumentarnim programom i filmskim klasicima. Kao v.d. glavna urednica Trećeg programa hrvatskog radija, Nevenka Dujmović, je ugasila čitav niz emisija na ovoj radio stanici. Tako su početkom srpnja otkazane dvije emisije – 'Audio.doc' i 'Skrivena strana dana' – voditeljice Ljubice Letinić, koja je ove godine upravo od HND-a dobila nagradu radijsko novinarstvo. Ukinuta je i dobro praćena emisija 'Jutro na trećem', u kojoj je pjesnik Ivica Prtenjača ugošćavao kulturne radnike, umjetnike, znanstvenike.  Osim toga ukinute su i emisije 'Kultura demokracije', 'Lica okolice' i 'Pojmovnik postjugoslavenske književnosti'.

Umjesto navedenih emisija, najavljene su emisije snažno izraženog konzervativnog usmjerenja, a kao jedan od voditelja najavljen je Jure Vujić, hodajući oksimoron – čovjek koji je priznao kako je plagirao znanstveni rad profesora Dejana Jovića s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji je uz to predsjednik Etičkog foruma HNiP-a. Uz to što je Vujić svoje knjige izdao u Hasanbegovićevoj izdavačkoj kući, kulturni radnici i umjetnici okupljeni u inicijativu Kulturnjaci 2016, također su ukazali na još jednu „slučajnost“ vezanu uz Hasanbegovića.

“Kome nije jasno o čemu je riječ, predlažem da svaki dan sluša Treći program hrvatskog radija i 'postmodernu' neojugoslavensku 'dekonstrukciju' i rastakanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta, naravno ne više novcem stanovitih zaklada, već hrvatskih poreznih obveznika,” rekao je tako Hasanbegović 2013. godine u intervju za katolički Glas koncila, proročki dajući najavu za ono što je uslijedilo 3 godine kasnije.

Dok je Dujmović odbila komentirati, HRT-u je tijekom prethodnog tjedna odbacio sve navode o provođenju čistki i gušenju novinarskih sloboda.

Sloboda trećima

Treći program hrvatske televizije je i već ranije doživio ozbiljne promjene, pa je tako i smijenjen njegov glavni urednik Dean Šoša, čovjek koji je zaslužan za to da se projekt Trećeg programa realizirao na kvalitetan način. Ukinuta je i povijesna emisija ‘Treća povijest’ koju je vodio sveučilišni profesor i povjesničar Tvrtko Jakovina. Osim što mu nitko službeno nije priopćio kako je emisija ukinuta, Jakovina je sarkastično prokomentirao HRT-ovu tvrdnju kako emisija nije bila dovoljno „inkluzivna“, tako što je napomenuo iz kojih sve država su ugledni povjesničari sudjelovali u emisiji.

Smjene i ukidanja emisija na trećim programima rodili su jednu novu građansku inicijativu, Sloboda trećima, koja je odlučila pružiti otpor programskom i ideološkom prekrajanju. Inicijativa je prošlog tjedna organizirala i svoj prvi prosvjed na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, gdje su održani paneli koji su prenošeni direktno na radio.

"Mediji, kultura, sloboda govora i stvaranja ne smiju ovisiti o rezultatima bilo kojih izbora. To moraju biti vrijednosti koje nikakvi izbori ili referendumi ne smiju dovoditi u pitanje", rekao je pisac i novinar Ivica Đikić na skupu, dodajući kako Vlada pokupavali prekrajati medijski prostor prema svojim ideološkim preferencijama.

"Ne treba vjerovati bilo kojoj vlasti da će uvijek i svugdje poštivati slobodu medija, govora i izražavanja, već treba biti skeptičan i oduprijeti se svakom pokušaju da se sloboda ograniči," zaključio je Đikić.

Novinar Boris Postnikov, bivši urednik spomenute emisije 'Pojmovnik postjugoslavenske književnosti', iznio je nadu kako  će se kvalitetni kulturni programi nastaviti jednom kada se „ispušu pokušaji nametanja desničarske kulturne politike".

Ovaj članak je napisan kao dio projekta Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF), koji je sufinansirala Evropska komisija. Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost Osservatorio Balcani e Caucaso i ne može se smatrati da odražava stavove Evropske unije.  Posjetite stranicu projekta (na engleskom jezikom)


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by