Trajekt prelazi Dunav između Rumunjske i Bugarske (© Giannis Papanikos/Shutterstock)

Trajekt prelazi Dunav između Rumunjske i Bugarske (© Giannis Papanikos/Shutterstock)

Posljednjih godina EU podržala je preko 1500 prekograničnih i regionalnih razvojnih projekata (“Interreg”) u jugoistočnoj Europi, koji su provedeni u sklopu kohezijske politike. Gdje i na što su bila usmjerena ova ulaganja? Pregled podataka

30.09.2023. -  Lorenzo Ferrari

Posljednjih godina, Europska unija u sklopu svoje kohezijske politike potrošila je preko 8,3 milijarde eura na prekograničnu i regionalnu suradnju. Ova sredstva iskorištena su za više od 6700 različitih projekata, prema podacima preuzetim s europske platforme Kohesio koji se odnose na razdoblje 2014. – 2020. (kohezijska politika prati sedmogodišnje cikluse, trenutni ciklus započeo je 2021.).

EU podržala je svaki od spomenutih prekograničnih i regionalnih projekata u prosjeku s 1,2 milijuna eura, dok su jedan dio ostalih sredstava, uglavnom oko 25 posto ukupnog iznosa, izdvojile države, regije i ostali subjekti. Velika većina projekata (98 posto) dobila je manje od pet milijuna eura od EU, a samo 26 projekata imalo je na raspolaganju europska sredstva u vrijednosti većoj od 10 milijuna eura.

Države članice EU u jugoistočnoj Europi sudjelovale su u 1547 prekograničnih i regionalnih projekata: svaka država bila je uključena u stotine različitih projekata, od Cipra (144 projekta) do Slovenije (600).

Konkretno, zemlje regije sudjelovale su u 820 projekata provedenih u sklopu prekograničnih programa, za koje je EU ukupno izdvojila više od 1,04 milijarde eura. Prekogranične programe (u stručnom žargonu “Interreg A”) provode parovi zemalja, koje zajedno osmišljavaju i realiziraju projekte od zajedničkog interesa. Programi prekogranične suradnje postoje za svaki par država članica EU u jugoistočnoj Europi koje dijele kopnenu granicu te za Italiju i Hrvatsku, Italiju i Grčku, i Grčku i Cipar.

Gdje se najviše ulaže?

Ako pogledamo brojke, vidjet ćemo da se među prekograničnim programima u jugoistočnoj Europi koji su u razdoblju 2014. – 2020. najviše koristili europska sredstva ističu programi između Rumunjske i Bugarske te oni između Rumunjske i Mađarske.

Program Rumunjska-Bugarska dobio je apsolutno najviše EU sredstava od svih programa u regiji, ukupno 231 milijun eura. Svi veliki projekti provedeni zahvaljujući ovim sredstvima bili su usmjereni na poboljšanje prometa, naročito u regiji koju presijeca Dunav. Cestovna mreža modernizirana je te razvijena u nekoliko mjesta u rumunjskim okruzima Mehedinti, Dolj, Giurgiu i Costanza, kao i u bugarskim pokrajinama Pleven i Dobrič. Pored lokalnog prometa, spomenuta sredstva iskorištena su za poboljšanje prometa na duge veze, doprinijevši tako izgradnji europske mreže TEN-T .

Program Rumunjska-Mađarska dobio je od EU 173 milijuna eura, odnosno 391.000 eura za svaki kilometar granice između dviju zemalja, što je proporcionalno najviša vrijednost u regiji. Naime, najveći prekogranični projekti u kojima je sudjelovala Rumunjska bili su oni s Mađarskom, i obrnuto. Četiri projekta između Rumunjske i Mađarske dobila su više od 10 milijuna europskih sredstava: jedan je imao za cilj razvoj cestovnih veza između rumunjskog okruga Arad i mađarskog Bekesa, drugi je težio poboljšanju ginekoloških i neonatalnih zdravstvenih usluga u Bukureštu i Segedinu, dok su preostala dva doprinijela poboljšanju bolničke infrastrukture i promicanju turizma u rumunjskom okrugu Satu Mare i mađarskoj regiji Szabolcs-Szatmár-Bereg.

Izdašna sredstva dodijeljena su i programu Grčka-Bugarska u okviru kojeg su provedena čak 132 različita projekta, iako je 37 posto sredstava bilo usmjereno na svega tri inicijative. Ističe se projekt CrossBo , koji je dobio 33 milijuna eura, što je apsolutna najviša vrijednost među prekograničnim i regionalnim projektima koje je EU odobrila u razdoblju 2014. – 2020. U sklopu projekta financirana je izgradnja 3,3 kilometra ceste u blizini grčko-bugarske granice, duž linije koja spaja Xanthi s Plovdivom. Prijelaz preko Rodopa na ovoj mjestu zahtijeva izgradnju šest vijadukata i tunela. Ova inicijativa dio je projekta koji su dvije vlade dogovorile prije izvjesnog vremena a koji je usmjeren na izgradnju novih cestovnih poveznica (ukupno tri) preko grčko-bugarske granice. Ostali grčko-bugarski projekti financirani znatnim europskim sredstvima bili su usmjereni na prevenciju i zaštitu od poplava u pograničnim područjima, prije svega u slivovima Evrosa i Strume.

Projekti između Italije, Hrvatske i Slovenije

Italija je bila uključena u 1174 prekogranična i regionalna projekta odobrena u razdoblju 2014. – 2020., od kojih je 605 provedeno u sklopu bilateralnih programa koji Italiju povezuju sa svakom od država s kojima graniči te s Hrvatskom, Grčkom i Maltom.

S preko 188 milijuna eura, program Italija-Hrvatska drugi je po iznosu dobivenih sredstava posle onog između Rumunjske i Bugarske. Naime, od osam najvećih Interreg projekata u kojima je sudjelovala Italija, šest je bilo usmjereno na suradnju s Hrvatskom. Za Hrvatsku su također najveći projekti bili oni s Italijom.

Konkretno, projekt FIRESPILL , koji je od EU dobio 14 milijuna eura, pomogao je Italiji i Hrvatskoj da ublaže štete uzrokovane prirodnim katastrofama zahvaljujući postupcima i alatima za učinkovitije upravljanje izvanrednim situacijama, uključujući one koje pogađaju obje obale Jadrana. Druga dva velika talijansko-hrvatska projekta također su bila fokusirana na upravljanje prirodnim katastrofama: STREAM koji se bavio poplavama i AdriaClim posvećen prilagodbi klimatskim promjenama u priobalnim područjima. Ostali značajni projekti između dvije države bili su usmjereni na prometne sustave: prekogranični putni promet, ekološka održivost luka i razvoj malih luka.

S otprilike 319.000 eura iz EU fondova po kilometru granice, prekogranični program Italija-Slovenija jedan je od onih koji su dobili najviše sredstava u jugoistočnoj Europi. Najznačajniji projekti, od kojih je svaki dobio preko tri milijuna eura, bili su usmjereni na razvoj prekogranične suradnje u zdravstvu te na poboljšanje prekograničnih željezničkih veza i održive mobilnosti.

Dok je suradnja između Italije s jedne i Slovenije i Hrvatske s druge strane bila značajna kako u apsolutnim tako i u relativnim brojkama, prilično malo sredstava uloženo je u prekogranični program između Slovenije i Hrvatske. Kao i u ostatku jugoistočne Europe, glavni napori bili su usmjereni na prevenciju rizika od poplava.

Regionalni programi

Pored bilateralnih programa suradnje, države članice EU u jugoistočnoj Europi bile su uključene u niz projekata provedenih u sklopu regionalnih programa (“Interreg B”), prije svega onih u kojima sudjeluju države srednje Europe te mediteranske i dunavske regije, a u manjoj mjeri i u onima posvećenim alpskoj regiji, jadransko-jonskom području te programu Balkan-Mediteran (BalkanMed).

U sklopu ovih programa, platforma Kohesio navodi preko šesto projekata u kojima je sudjelovala jedna ili više zemalja jugoistočne Europe u razdoblju 2014. – 2020. Na temelju podataka dostupnih na platformi nije međutim moguće zaključiti koliko je sredstava bilo konkretno usmjereno na regiju a koliko je bilo posvećeno ostalim zemljama uključenim u slične inicijative. Pojedinačni projekt ove vrste koji je dobio najviše sredstava jeste onaj usmjeren na promicanje EU strategije za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR ) s 9,8 milijuna eura koje su iskoristili subjekti u Grčkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji.

 

 

Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu Work4Future


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by