© Ink Drop/Shutterstock
Tijekom ove godine brojne države članice EU potpisale su Sporazume o partnerstvu za koheziju s Europskom komisijom. O čemu je riječ? Kakva je situacija kada su u pitanju zemlje jugoistočne Europe?
Kohezijski fondovi predstavljaju osnovni instrument investicijske politike Europske unije u državama članicama. U okviru proračuna EU za razdoblje 2021. – 2027. Za kohezijsku politiku izdvojene su 392 milijarde eura koje će biti podijeljene među državama članicama prema stupnju razvoja.
Fondovi pružaju podršku državama s bruto nacionalnim dohotkom po stanovniku ispod 90 posto prosjeka EU. Značajan dio ovih sredstava namijenjen je slabije razvijenim područjima s BDP-om po stanovniku ispod 75 posto prosjeka EU.
Aktualni dugoročni proračun EU usvojen je u prosincu 2020., otvarajući put pregovorima između Europske komisije i pojedinačnih država članica o konkretnoj raspodjeli strukturnih fondova. Proces se formalizira potpisivanjem takozvanog “Sporazuma o partnerstvu”, koji definira opću strategiju razvoja zemlje i investicijske prioritete za raspodjelu kohezijskih fondova. Ovaj dokument, koji država članica izrađuje u suradnji s Europskom komisijom, sadrži spisak nacionalnih i regionalnih programa koji bi trebali biti realizirani tijekom narednih godina, uključujući sredstva izdvojena za njihovo financiranje u okviru proračuna.
Strukturnim fondovima najčešće upravljaju države članice pridržavajući se nacionalnih i regionalnih operativnih programa definiranih u sporazumu o partnerstvu. Imajući u vidu iskustvo iz razdoblja 2014. – 2020. i teškoće koje su se tada javljale, aktualni sporazumi o partnerstvu su kraći i koncizniji. Pored toga, Komisija je uvela čitav niz novih pravila za upravljanje fondovima usmjerenih na pojednostavljenje procedura i fleksibilnije programiranje, koje bi trebalo odgovoriti na nove izazove.
Dosad je potpisano devenaest sporazuma o partnerstvu između država članica i Komisije. Grčka je prva zemlja koja je predstavila i usvojila ovaj dokument, i to već u srpnju 2021. Izdvojena sredstva, vrijednosti preko 21 milijarde eura, bit će usmjerena na suzbijanje regionalnih nejednakosti te na provođenje glavnih prioriteta EU, poput zelene i digitalne tranzicije, poticanje gospodarskog razvoja, itd. Godinu dana kasnije, još četiri države jugoistočne Europe članice EU usvojile su sporazume o partnerstvu. Prva je to učinila Bugarska, za koju je izdvojeno 11 milijardi eura, a potom, svega dva dana kasnije, i Cipar, čiji dokument definira operativni program i četiri Interreg projekta vrijednosti oko jedne milijarde eura.
Italija je formalizirala svoj sporazum 22. srpnja ove godine i trebala bi dobiti 42,7 milijarde eura za smanjenje ekonomskih, socijalnih i teritorijanih nejednakosti među svojim regijama. Sporazum obuhvaća 49 nacionalnih i regionalnih programa i 19 Interreg projekata. Prema riječima povjerenice Europske komisije za koheziju i reforme Elise Ferreire, Italija će do 2027. dobiti “dosad neviđenu količinu sredstava” koja bi trebala doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, kompetitivnosti i gospodarskom razvoju.
Rumunjska je osamnaesta zemlja koja je usvojila sporazum o partnerstvu – koji obuhvaća 17 nacionalnih i regionalnih programa – i dobit će 31,5 milijardi eura iz strukturnih fondova. Hrvatska je to učinila 24. kolovoza i imat će na raspolaganju 9 milijardi eura za kohezijske politike. Slovenija i Malta još uvijek nisu predstavile svoje sporazume o partnerstvu, kao ni ostale dokumente za programiranje strukturnih fondova. Europska komisija predviđa da će okončati usvajanje ovih dokumenata do kraja 2022.
Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu Work4Future
blog comments powered by
