Adriatico - © Pascal Vosicki/Shutterstock

Adriatico - © Pascal Vosicki /Shutterstock

“Zemlje kandidati za članstvo u EU rade zaista predano i stručne su, ali iskustvo partnerskih institucija iz država članica EU je neprocjenjivo“. Kada transnacionalne mreže doprinose evropskoj integraciji i očuvanju okoliša

09.12.2021. -  Serena Epis

U procesevropskih integracija Zapadnog Balkana uključene su, na raznim nivoima, brojne grupe, udruge i institucije zahvaljujući, između ostalog, konkretnim evropskim programima. Jedan takav primjer je Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, jedan od učesnika u projektu ADRION HarmoNIA. Razgovarali smo sa Danijelom Joksimović sa Univerziteta Crne Gore.

Čime se bavi projekat ADRION HarmoNIA?

Projekat HarmoNIA ( Harmonization and Networking for contaminant assessment in the Ionian and Adriatic Seas) odobren je u okviru Jadransko-jonskog programa transnacionalne saradnje (ADRION) i sproveo ga je multidisciplinarni tim sastavljen od regionalnih vlasti i istraživačkih instituta iz šest zemalja (Italija, Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Albanija i Grčka) koje izlaze na Jadransko i Jonsko more. Glavni partner projekta je Istituto Nazionale di Oceanografia e Geofisica Sperimentale (Nacionalni institut za okeanografiju i eksperimentalnu geofiziku, OGS) iz Trsta.

Glavni cilj projekta je osnaživanje transnacionalnih mreža radi poboljšanja interoperativnosti postojećih baza podataka o upravljanju morskim okolišem, promovirajući tako dostupnost podataka i povećavajući znanja o morskim ekosistemima. Time se stvara dobra osnova za provođenje Okvirne direktive o morskoj strategiji (ODMS) i Mediteranskog akcijskog programa (UNEP/MAP) u Jadransko-jonskoj regiji.

Na koji način je projekat HarmoNIA doprineo usvajanju i provođenju direktiva EU o morskom okolišu u Crnoj Gori?

Značaj ovog projekta naročito je evidentan u fazi transponovanja Okvirne direktive o morskoj strategiji u nacionalno zakonodavstvo, te u kontekstu programa istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u našem moru. Učešćem u projektu HarmoNIA pokušali smo riješiti problem heterogenosti u metodološkim pristupima i informacijama korištenim za procjenu dobrog stanja okoliša (GES) i premostiti fragmentiranost u geografskoj pokrivenosti dostupnih podataka. Crna Gora je nedavno uspješno završila procjenu dobrog stanja okoliša i uskoro bi trebalo da usvoji jedan prijedlog monitoringa koji će biti u potpunosti usklađen sa Okvirnom direktivom o morskoj strategiji.

Možete li objasniti značaj ovog projekta u kontekstu programa istraživanja i proizvodnje ugljovodnika?

U Jadransko-jonskoj regiji postoje naftne platforme za eksploataciju ugljovodonika, kako u italijanskim tako i u hrvatskim vodama. Također, Crna Gora, Albanija i Grčka dobile su koncesije za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika duž svojih obala.

Bušotine koje nastaju u fazi istraživanja i proizvodna voda koja se stvara tokom faze proizvodnje (produced formation water, PFW) glavni su izvori štetnih materija koje se izlivaju u more. Jedan od ciljeva projekta HarmoNIA je razvijanje transnacionalnih pristupa za procjenu utjecaja aktivnosti na moru i usklađivanje procedura za procjenu utjecaja na okoliš (PUO), monitoring i odlaganje. Konkretno, tokom projekta smo opisali procedure monitoringa i odlaganja u četiri zemlje (Hrvatska, Grčka, Italija i Crna Gora) s ciljem razvijanja usklađenog pristupa procjeni utjecaja offshore platformi na moru u ADRION regiji.

U projektu je učestvovalo deset partnera iz Jadransko-jonske regije. Koja je bila uloga Instituta za biologiju mora?

Institut, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma Crne Gore, dostavio je podatke o našem morskom okolišu neophodne za projekat, te je podijelio sa relevantin institucijama iz regiona vlastito iskustvo kada je u pitanju metodološki pristup istraživanju mora. Već ranije smo imali odlične odnose sa Institutom za okeanografiju i eksperimentalnu geofiziku iz Trsta, zahvaljujući kojem smo se i uključili u projekat. Osim toga, naš institut je i ranije imao odličnu saradnju sa sličnim institutima u Sloveniji, Hrvatskoj i Albaniji, što je sasvim prirodno s obzirom da dijelimo istu jadransku obalu i bavimo se istraživanjem sličnih problematika.

Koje su prednosti a koje eventualne mane saradnje sa regionalnim partnerima kako iz država članica EU tako i iz zemalja kandidata?

Jedna od glavnih prednosti projekta je mogućnost korišćenja osnovnih alata za procjenu rizika od zagađenja u osjetljivim obalnim područjima, posebno rizika vezanih za naftne platforme. U tom kontekstu od ključnog značaja je razmjena dobrih praksi i usklađivanje protokola monitoringa za pouzdanu procjenu stanja okoliša, te podrška za koordiniranu akciju u slučaju iznenadnog zagađenja mora, definiranje zajedničke strategije za procjenu rizika od širenja zagađivača, jačanje infrastrukture za razmjenu podataka na regionalnom nivou i olakšavanje pristupa i upotrebe podataka o morskom okolišu. Što se tiče mana, navela bih samo nedovoljna financijska sredstava koja smo imali na raspolaganju i s time povezanu nemogućnost uključivanja u projekat mlađih saradnika.

Kako ocjenjujete saradnju? Da li je bilo nekih poteškoća?

Saradnja sa svim partnerima u projektu bila je vrlo profesionalna, odgovorna i, dodala bih, skoro obiteljska. Svi su bili spremni pomoći u svakom trenutku. O tome jasno svjedoči zajednički rad na brojnim tekstovima i poglavljima jedne monografije koju smo objavili.

Moglo bi se reći da je nastala prava transnacionalna radna zajednica?

Upravo tako. To je, po mom mišljenju, pravi način za povezivanje institucija, širenje znanja i praksi, te za stvaranje i jačanje veza za buduće projekte.

Da li smatrate da učešće u sličnim projektima vezanim za zaštitu okoliša i formiranje radnih zajednica može doprinijeti približavanju zainteresiranih subjekata pitanjima vezanim za priključivanje Evropskoj uniji i olakšati proces integracije?

Mislim da je vrlo korisno, te da predstavlja pravu privilegiju učestvovati u sličnim projektima. Zemlje kandidati za članstvo u EU rade zaista predano i stručne su, ali iskustvo partnerskih institucija iz država članica je neprocjenjivo. Sve države EU koje su usvojile Okvirnu direktivu o morskoj strategiji spremne su olakšati nam čitav proces kroz konkretne primjere kako ne bismo ponovili greške koje su te države pravile u prošlosti. Tako dolazimo do novih saznanja na vrlo efikasan i jednostavan način, što nam pomaže da brže riješimo eventualne poteškoće.

 

Program HarmoNIA

Glavni cilj projekta ADRION HarmoNIA , koji je financiran u okviru Interreg programa Jadransko-jonske saradnje ADRION i realiziran od februara 2018. do juna 2020, bilo je jačanje ekosistemskih usluga na transnacionalnom nivou kroz poboljšanje infrastrukturalne mreže za razmjenu informacija o morskom okolišu i olakšavanje razvoja zajedničke strategije za monitoring i procjenu rizika od širenja zagađivača u zemljama koje izlaze na Jadransko i Jonsko more.

 

 

Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu  Work4Future


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by