Rijeka Sana, Ključ, Bosna i Hercegovina - © Emma7/Shutterstock

Rijeka Sana, Ključ, Bosna i Hercegovina - © Emma7/Shutterstock

Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) djeluje već godinama u prekograničnom području između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, s dvojakim ciljem: dekarbonizacija regije i stvaranje kompetitivnog lokalnog tržišta. Jer, kako tvrdi Tamara Lišnjić Lang iz REGEA-e, “pitanje okoliša ne poznaje granice“

23.05.2022. -  Nicola Zordan

Primjena inovativnog modela ekološkog grijanja drvnom biomasom šumskog porijekla kao alternativa fosilnim gorivima: ovo je cilj pilot projekata “Renew Heat“ i “Wood Key“, financiranih sredstvima Europske unije, u sklopu programa Interreg, u iznosu od 698 tisuća eura, odnosno 1,11 milijuna eura. U projekte su uključeni vlasnici terena pokrivenih šumom, poljoprivrednici i poduzetnici iz ruralnih područja u Unsko-sanskom kantonu (Bosna i Hercegovina), u Karlovačkoj županiji (Hrvatska) i u Općini Herceg Novi (Crna Gora).

Projekti su pokrenuti s namjerom širenja spomenutog modela energetske tranzicije na cijelo prekogranično područje radi razvijanja kompetitivnog regionalnog tržišta utemeljenog na uporabi lokalnih resursa, s krajnjim ciljem doprinošenja dekarbonizaciji regije.

Pitali smo Tamaru Lišnjić Lang, voditeljicu projekata u Regionalnoj energetskoj agenciji sjeverozapadne Hrvatske ( REGEA ) i menadžerku projekta Renew Heat, da nam kaže nešto više o rezultatima i potencijalima dvaju spomenutih projekata.

Hrvatska i Bosna i Hercegovina su bogate šumama i stanovništvo tradicionalno koristi drvo za ogrjev i kuhanje. Međutim, takva upotreba drva značajno doprinosi onečišćenju vazduha, posebice tijekom hladnih mjeseci. Kako su se projekti Renew Heat i Wood Key uhvatili u koštac s ovim problemom i eventualno ga pokušali riješiti?

Glavni cilj je promijeniti rašireno mišljenje po kojem uporaba drva kao goriva negativno utječe na okoliš, pokazujući, kroz pilot projekte, da drvo – inače najstarije obnovljivo gorivo – ako se koristi na održiv način, može doprinijeti ne samo smanjenju emisije ugljičnog dioksida, nego i razvoju lokalnog gospodarstva.

Poticanje regionalne energetske tranzicije utemeljenje na održivoj uporabi drvne biomase izravno doprinosi ne samo zaštiti okoliša i jačanju lokalnog i regionalnog gospodarstva, nego i energetskoj sigurnosti prekograničnog područja. Imajući u vidu da je u ovim krajevima uporaba drva u domaćinstvu neodrživa, skupa i neprihvatljiva s ekološke točke gledišta, naši pilot projekti usmjereni su na prevazilaženje uvriježenih uvjerenja o svakodnevnoj uporabi drvne biomase kroz niz promotivnih i edukativnih aktivnosti.

Osim zaštite okoliša, ove dvije inicijative usmjerene su i na razvijanje kompetitivnog regionalnog tržišta utemeljenog na upotrebi lokalnih resursa. Kako to namjeravate postići?

Jedan od osnovnih ciljeva dvaju projekata bilo je poticanje poduzetništva u sektoru daljnskog grijanja, točnije implementacija modela ugovora o prodaji toplinske energije zahvaljujući kojem su privatni investitori imali mogućnost obnoviti i preuzeti na upravljanje kotlovnice u javnim zgradama, bez promjene javnog vlasništva nad zgradom.

U sklopu projekta Renew Heat, prvi korak nakon obnove kotlovnica bilo je ustupanje istih na upravljanje pružateljima usluga. U tom cilju raspisan je javni natječaj za izbor upravitelja, s kojim je potpisan ugovor na dvije godine. Tijekom te dvije godine upravitelj je u cijelosti upravljao kotlovnicom i brinuo se o povezanim uslugama, uključujući eventualne popravke, nabavku drvne biomase i prodaju toplinske energije jednom javnom poduzeću.

U okviru projekta Wood Key također je korišten model prodaje toplinske energije po ugovoru, uz određene novine kada je riječ o pristupu i kompleksnosti. Mogućnost sklapanja višegodišnjeg ugovora o opskrbi toplinskom energijom dobivenom iz biomase između klijenta, odnosno državnih institucija, i pružatelja usluga, u ovom slučaju privatnog investitora, doprinijela je poticanju kompetitivnosti lokalnog gospodarstva.

Projekt Renew Heat okončan je 2018. godine. Koji su glavni rezultati postignuti u sklopu projekta?

Instalirana su (i trenutačno su u upotrebi) tri kotla na biomasu, s ukupnim kapacitetom od 0,875 megavata, u srednjoj školi u Dugoj Resi (Hrvatska) te u jednom kulturnom i jednom sportskom centru u Cazinu (BiH). Dakle, skopljena su tri ugovora o opskrbi toplinskom energijom i usvojena je strategija o povećanju upotrebe biomase u energetske svrhe. Riječ je o rezultatima koji su korisni ne samo za krajnje korisnike usluga, nego i kao polazna točka za dalji razvoj i planiranje novih projekata.

Projekt Wood Key, koji se bliži kraju, logičan je nastavak prethodnog. Kakav je konačni bilans ovog drugog iskustva? Možemo li u budućnosti očekivati slične projekte predvođene REGEA-om?

Proširili smo od ranije postojeća partnerstva uključivanjem Crna Gore u prekograničnu suradnju s Hrvatskom i Bosnom i Heregovinom. Izgrađene su tri kotlovnice u vlasništvu tri javna poduzeća u spomenutim zemljama, s ukupnim kapacitetom od 1,8 MW, u koje je investirano ukupno 4,9 milijuna kuna. Pored ove investicije, realizirane su brojne aktivnost (neke su još uvijek u završnoj fazi), od sklapanja ugovora o prodaji toplinske energije do prijenosa znanja putem tečajeva, preko edukacije djece i senzibilizacije javnosti o pitanjima vezanim uz obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.

U Hrvatskoj, u pet kotlovnica na loživo ulje, koje se nalaze u školskim zgradama, instalirani su kalorimetri, s ciljem prikupljanja točnih podataka o potrošnji toplinske energije. Realizirano je deset investicijskih studija u zemljama uključenim u projekt, koje bi trebale predstavljati polaznu točku za buduće projekte izgradnje, odnosno obnove kotlovnica na biomasu. Ove inicijative vezane su uz investicijsku platformu koja je dostupna na web stranici projekta, a koja nam pomaže da budemo informirani o brojnim drugim projektima te da lakše izračunamo odnos troškova i koristi prijelaza na obnovljive izvore energije, kao i da analiziramo postojeća istraživanja o ovoj problematici. U sklopu projekta također je izrađena “Strategija za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u prekograničnom području“. Ovi rezultati predstavljaju solidnu osnovu za nove projekte koji su već u pripremi.

Oba projekta djelom su financirana od strane EU u sklopu programa Interreg, čiji je cilj poticanje ujednačenog razvoja različitih europskih regija, bez doživljavanja granica kao prepreke. Koliko je za REGEA-u važna prekogranična suradnja?

Program Interreg odličan je primjer kako je moguće poticati harmoničan razvoj europskih regija, upravo zato što je prevashodno usmjeren na zemlje koje se graniče s EU, a povezivanje i suradnja s tim zemljama je od ključnog ekonomskog i političkog značaja. Imajući u vidu da je riječ o ekonomski slabije razvijenim zemljama koje se nastoje prilagoditi europskim standardima te da pitanje okoliša ne poznaje granice, potrebno je poticati razvoj tih zemalja i učvrstiti prekograničnu suradnju.

Jedan od važnih aspekata projekta bio je prijenos znanja sa REGEA-e na druge subjekte u Bosni i Hercegovini. Kako se odvijao ovaj proces?

Prijenos znanja bio je prilično jednostavan zahvaljujući činjenici da su oba projekta mogla računati na izvrsnu suradnju sa svim partnerima, koji, sa svoje strane, aktivno surađuju s lokalnom zajednicom i poduzetnicima. Često su upravo poduzetnici ti koji se zalažu za prijenos znanja i usvajanje europskih standarda vezanih uz kvalitetu rada u vlastitim sektorima.

U kojoj je mjeri projekt uspio uključiti u svoje aktivnosti poduzetnike, poljoprivrednike i vlasnike terena pokrivenih šumom? Da li mislite da će tako nastali vrli krug uspjeti da se samostalno održi po okončanja projekta?

Projekti su dostigli izvrstan stupanj suradnje s lokalnim poduzetnicima u sve tri zemlje, a pojedine inicijative bile su vezane uz oba projekta. Postavljen je čvrst i jasan temelj za nastavak suradnje, prije svega kroz prijenos znanja i iskustava, ali i kroz obučavanje i realizaciju projekata.

Kako drvna biomasa šumskog porijekla može doprinijeti dekarbonizaciji regije? Osim prednosti za okoliš, da li možemo govoriti i o uštedi u ekonomskom smislu za lokalne zajednice?

Sve relevantne europske statistike pokazuju da se veliki dio toplote i energije proizvodi iz biomase – tako je sada i tako će biti i u bliskoj budućnosti. Pored značajnog doprinosa u energetskom smislu, proizvodnja energije iz biomase ima i brojne druge prednosti, između ostalog po pitanju zapošljavanja (stvaranje i održavanje radnih mjesta), poticanja lokalnih i regionalnih gospodarskih djelatnosti te ostvarivanja dodatnih prihoda u poljoprivredi, šumarstvu i drvnoj industriji zahvaljujući prodaji goriva od biomase.

Okretanje energiji dobivenoj iz biomase, umjesto trošenja ogromne sume novca na kupovinu fosilnih goriva, omogućuje zadržavanje resursa unutar lokalnih zajednica (investicija-zarada-porez). Poticanje zapošljavanja i ostali društveno-ekonomski aspekti koje sam prethodno spomenula predstavljaju najznačajniju prednost upotrebe biomase u odnosu na fosilna goriva, ali i u odnosu na druge obnovljive izvore energije.

 

Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu  Work4Future


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by