Europska komisija i Europski parlament izrazili su izvjesnu zabrinutost po pitanju reforme pravosuđa u Rumunjskoj. Među eventualnim restriktivnim mjerama protiv Bukurešta pominje se uvjetovanje dodjele sredstava iz EU fondova poštivanjem vladavine prava

23.02.2018. -  Mihaela Iordache

Raste zabrinutost Europske unije zbog situacije u Rumunjskoj, koja je već duže vrijeme pogođena masovnim uličnim prosvjedima kojima se želi, prema riječima učesnika, stati u obranu neovisnosti sudstva.

Nakon pobjede na parlamentarnim izborima u prosincu 2016. godine, Socijaldemokratska stranka (PSD) pokazala je veliko interesovanje za pravosudni sustav, pokrećući jednu obuhvatnu reformu pravosudnih zakona. To je, međutim, potaklo desetine tisuća građana da izađu na ulice i prosvjeduju protiv “korumpiranih političara“ koji “žele usporiti borbu protiv korupcije“, naročito zamjerajući lideru socijaldemokrata Liviu Dragneu , koji je zapravo premijer u sjeni, nastojanje da riješi svoje probleme s pravosuđem urušavanjem neovisnosti sudstva.

Tijekom proteklih godina, Rumunjska je ostvarila značajan napredak u borbi protiv korupcije. Pokrenute su stotine sudskih postupaka protiv, između ostalih, brojnih članova parlamenta, sudija, ministara, menadžera državnih tvrtki. Bruxelles je te napore prepoznao i pohvalio.

Danas su, međutim, odnosi između rumunjske vlade i europskih institucija zategnutiji nego ikada.

Prije nekoliko tjedana, rumunjski ministar pravosuđa Tudorel Toader boravio je u službenom posjetu Strasbourgu, gdje se sastao sa prvim potpredsjednikom Europske komisije Fransom Timmermansom, kao i sa eurozastupnicima iz Kluba Progresivnog saveza socijalista i demokrata. Ovi susreti održani su uoči plenarne sjednice Europskog parlamenta od 7. veljače, na čijem dnevnom redu je, između ostalog, bilo i pitanje “toka reforme rumunjskog pravosudnog sustava i eventualne prijetnje koju ona predstavlja vladavini prava“.

Prema pisanju portala Politico , koje je prenijela rumunjska štampa, prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans sugerirao je rumunjskom ministru pravosuđa da bi prijedlozi izmjena pravosudnih zakona trebali biti poslati Venecijanskoj komisiji na mišljenje. Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo Vijeća Europe, čije je mišljenje traženo i povodom izmjena pravosudnih zakona provedenih u Poljskoj.

Ministar Toader je, kako se navodi, ustvrdio da su predložene izmjene, kao i one već djelomice usvojene, sukladne europskim standardima, te da je zabrinutost EU po pitanju rumunjske reforme pravosuđa rezultat dezinformiranosti europske javnosti o situaciji u Rumunjskoj. Upravo zbog toga, Toader je najavio da će pri ministarstvu na čijem je čelu uskoro biti ustanovljen odjel za komunikaciju sa inostranstvom.

Po povratku u Rumunjsku, Toader je izjavio da je svojim sagovornicima pojasnio funkcioniranje rumunjskog pravosudnog sustava, pravosudne zakone, izmjene Kaznenog zakona, te one koje se tiču odredbi vezanih za sukob interesa i načelo nekompatibilnosti. “Osobno mislim da je dobro što sam išao u Bruxelles“, izjavio je Toader, dodajući međutim da je ostao razočaran diskusijom kojoj je prisustvovao u Europskom parlamentu, definirajući je suviše ispolitiziranom.

Navedenoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta od 7. veljače prisustvovali su rumunjski eurozastupnici kako iz oporbenih stranaka tako i iz onih koje čine parlamentarnu većinu koja podržava aktualnu rumunjsku vladu.

Traian Ungureanu, iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke, istakao je da rumunjski socijaldemokrati tvrde da reformiraju pravosuđe ne bi li ga uskladiti s europskim standardima, ali “u europskim normama na koje se pozivaju nigdje ne piše da jedna vlada može mjenjati zakone po sopstvenoj mjeri. A naša postojeća regulativa ne odgovara aktualnoj vladi jer ne pošteđuje njene lidere zakona.“ Norica Nicolai, iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata, ustvrdila je pak da “sve dopune triju pravosudnih zakona predstavljaju odgovor na urgentne probleme i manjkavosti rumunjskog pravosudnog sustava, i sukladne su europskim standardima“, dodajući da su provedene “na transparentan način, parlamentarnim putem, uz uključenost svih onih koji su trebali biti uključeni“. Zastupnica Nicolai se potom obratila polemičkim tonom povjerenici Europske komisije za pravosuđe Věri Jourovoj: “Što ste poduzeli kada su stotine ljudi neosnovano pritvorene, pa potom oslobođene? Što ste poduzeli kada su brojni građani nezakonito prisluškivani? Kada su sudski postupci pokazali umješanost tajnih službi?“

Věra Jourová je odgovorila ističući da Komisija smatra da je još uvijek moguće poboljšati reformu pravosuđa u smjeru učvršćivanja neovisnosti i profesionalnosti rumunjskih pravosudnih tijela, u službi svih rumunjskih građana. Također je podsjetila da su predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker i prvi potpredsjednik Timmermans apelovali na pronalaženje unutardržavnog konsenzusa radi osiguravanja neovisnosti pravosudnog sustava, te nastavljanja i ubrzavanja borbe protiv korupcije.

Dok vlada u Bukureštu uporno tvrdi da Bruxelles nije dobro informiran, europski zvaničnici smatraju suprotno. 24. siječnja ove godine predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker zatražio je od rumunjske vlade da preispita reformu pravosuđa, izražavajući zabrinutost zbog stanja vladavine prava u Rumunjskoj gdje, prema njegovom mišljenju, postoji opasnost narušavanja načela diobe vlasti, na štetu neovisnosti sudstva. Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu izjavila je da Europska komisija razmatra mogućnost uvjetovanja dodjele EU sredstava (u vrijednosti od više milijuna eura) poštivanjem vladavine prava.

Na tu izjavu je oštro reagirao rumunjski ministar vanjskih poslova Teodor Meleșcanu, koji je rekao da bi vezivanje dodjele EU sredstava za vladavinu prava u Rumunjskoj predstavljalo teško kršenje temeljnih načela Europske unije. Meleșcanu, koji je inače započeo svoju diplomatsku karijeru još u vrijeme Ceaușescua, istakao je da dodjela europskih sredstava nije nikakvo pitanje milosrđa, dodajući da i Rumunjska i Poljska – kojoj također, kao i Mađarskoj, prijeti uskraćivanje EU sredstava zbog narušavanja vladavine prava – doprinose budžetu Europske unije u skladu sa svojim mogućnostima, ali da njihovi doprinosi nipošto nisu zanemarljivi.

U ovom kontekstu, u kojem sve jasnije izbija na vidjelo jedna Europa s više brzina, čini se da Rumunjska sve više gravitira ka Višegradskoj grupi (koju čine Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka Republika). Mnogi analitičari primjećuju da se u posljednje vrijeme Rumunjska sve više okreće i razvija kontakte sa ovim zemljama, naročito s Mađarskom i Poljskom. O tome svjedoči i činjenica da je mađarski premijer Viktor Orbán nedavno najavio da će njegova vlada potpisati s Rumunjskom ugovor o uvozu 4 milijarde kubnih metara plina godišnje, čime bi Mađarska znatno smanjila ovisnost o ruskom plinu.

Diskusija u Europskom parlamentu

U srijedu 7. veljače 2018. u Europskom parlamentu se raspravljalo o rumunjskoj reformi pravosuđa. Pogledajte dijelove snimke rasprave .

 

Plenarna sjednica Europskog parlamenta

Plenarne sjednice su najvažniji dio aktivnosti Europskog parlamenta. Na njima se raspravlja o rezultatima zakonodavnog rada parlamentarnih odbora i klubova zastupnika. Također su prilika za razmjenu gledišta Europskog parlamenta s predstavnicima Komisije i Vijeća. Tokom plenarnih sjednica često se razmatraju i pitanja koja nisu direktno povezana sa zakonodavnom aktivnošću Parlamenta, s ciljem skretanja pozornosti Komisije, država članica i trećih zemalja na neke konkretne probleme.

Parlamento europeo

Ovaj članak/prijevod nastao je u okviru projekta Parlament prava , koji je sufinanciran sredstvima Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by