Neke od aktivnosti organiziranih u sklopu projekta Plastic Busters MPAs  - https://plasticbustersmpas.interreg-med.eu/

Neke od aktivnosti organiziranih u sklopu projekta Plastic Busters MPAs - https://plasticbustersmpas.interreg-med.eu/

Znanstveno istraživanje i prijenos dobrih praksi glavne su odrednice aktivnosti koje istraživači i volonteri iz Italije, Španjolske, Grčke, Albanije, Hrvatske i Slovenije već nekoliko godina provode u zajedničkoj borbi za spašavanje zaštićenih područja Sredozemlja od onečišćenja plastikom

03.05.2022. -  Marco Ranocchiari

Sredozemno more je jedno od najonečišćenijih na svijetu kada je u pitanju plastični otpad. Od najglomaznijih predmeta nasukanih na obalama do mikroplastike nošene strujama, plastični otpad je postao sveprisutan i ne zaobilazi ni naizgled najčistije morske rukavce, uključujući zaštićena područja.

Suočavanje s ovim problemom u Sredozemnom moru, koje je gotovo u cijelosti okruženo gusto naseljenim i međusobno različitim zemljama, nezamislivo je bez snažne transnacionalne suradnje. Upravo na toj ideji temelji se projekt  Plastic Busters MPAs , financiran s pet milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i dijelom iz transnacionalnog programa Interreg MED koji uključuje trinaest država mediteranske regije.

Projekt Plastic Busters MPAs – u kojem sudjeluju Italija, Španjolska, Grčka, Albanija, Hrvatska i Slovenija – usmjeren je na očuvanje bioraznolikosti i prirodnih ekosustava u više od 1200 zaštićenih morskih područja u Sredozemlju.

Realizacija projekta odvija se u dva smjera. S jedne strane, tu je bogat program znanstvenih istraživanja fokusiran na monitoring utjecaja plastike na žive organizme – od beskralježnjaka (poput morskih ježeva) do velikih morskih sisavaca – te na razvoj pouzdanih metoda za usporedbu prikupljenih podataka. S druge strane, projekt teži poticanju dobrih praksi u sprečavanju unošenja otpada u more i ublažavanju negativnog utjecaja već prisutnog otpada, s ciljem jačanja suradnje među zaštićenim područjima u svim zemljama koje izlaze na Sredozemno more.

Iako su inicijative usmjerene na smanjenje plastičnog otpada u morima iz godine u godinu sve brojnije, Plastic Busters MPAs je prvi projekt pokrenut “na mediteranskoj razini u okviru kojeg su države ujedinile snage u rješavanju problema morskog otpada, usvajajući koordiniran pristup“, objašnjava koordinatorica projekta Maria Cristina Fossi, stručnjakinja za ekologiju pri Sveučilištu u Sieni.

Plastic Busters MPAs osmišljen je u sklopu inicijative Plastic Busters koju je 2016. pokrenulo toskansko sveučilište, a koja je okupila 43 zemlje članice Unije za Mediteran.

Od mora do laboratorija

Tijekom prve faze projekta znanstvenici su nastojali razviti zajedničke metode za monitoring količine otpada i njegovog negativnog utjecaja na morsku faunu u različitim zaštićenim područjima.

Između proljeća i jeseni 2019. organizirane su četiri ekspedicije u isto toliko zaštićenih područja smještenih u zemljama uključenim u projekt. Od parka Cabrera na Balearskom otočju i grčkog otoka Zakintos do Toskanskog arhipelaga i Utočišta Pelagos za očuvanje morskih sisavaca (veoma prostrano područje, bogato kitovima, koje obuhvata Ligursko more, sjeverno Tirensko more, Korziku i dio Azurne obale), znanstvenici su imali priliku proučavati, na licu mjesta, vodu, sedimente i žive organizme u cilju boljeg razumijevanja utjecaja plastike na ekosustav.

Nakon perioda provedenog na moru radi prikupljanja mikroplastike (komadići manji od 5 milimetara) na različitim dubinama, uzorkovanja morskih sedimenata i organizama, popisivanja divljih životinja i nadgledanja plutajućeg otpada, aktivnosti su se preselile u laboratorij.

Dok su u laboratorijima ISPRA u gradovima Milazzo i Messina znanstvenici usmjerili svoje napore na životinjske vrste od velikog komercijalnog značaja, poput europskog inćuna, Španjolski institut za oceanografiju i Balearski oceanografski centar fokusirali su se na morske puževe, holoturije i razne vrste riba prisutne u parku Cabrera.

Sveučilište u Sieni izvelo je brojne biopsije na velikim životinjama koje pripadaju ugroženim vrstama, poput ulješure i morskih kornjača, dok je Grčki centar za istraživanje mora proučavao učinke progutane mikroplastike kod dagnji i riba i te kod ugroženih vrsta koje su simbol Sredozemlja – glavata želva i sredozemna medvjedica.

Pored istraživačkih centara i ustanova koje upravljaju parkovima, važnu ulogu odigrali su i volonteri i nevladine udruge, većinom članovi Federacije MIO-ECSDE koja okuplja 133 nevladine udruge za zaštitu okoliša aktivne na području Mediterana. Tako se, na primjer, grčka nevladina udruga “Archipelagos“ uključila u potragu za rijetkim primjercima sredozemne medvjedice među hridima otoka Zakintos.

Neke od aktivnosti organiziranih u sklopu projekta Plastic Busters MPAs  - https://plasticbustersmpas.interreg-med.eu/

Neke od aktivnosti organiziranih u sklopu projekta Plastic Busters MPAs - https://plasticbustersmpas.interreg-med.eu/

Ni zaštićena područja nisu pošteđena plastike

Konačni rezultati projekta još nisu objavljeni, ali dosadašnja saznanja potvrđuju da je plastika prisutna i u najnetaknutijim morskim područjima.

Jedan od elemenata koji se u okviru sličnih istraživanja najčešće uzimaju u obzir jeste količina plastičnog otpada na plažama. Prema europskim direktivama, plaže u dobrom ekološkom stanju su plaže na kojima se nalazi manje od 20 komada otpada (makroplastike) na svakih 100 metara. “Međutim, u svim područjima koja smo proučavali vrijednosti su bile najmanje deset puta više“, objašnjava Catherine Tsangaris iz Grčkog centra za istraživanje mora.

Dok jedan dio otpada dolazi izdaleka, nošen morskim strujama, značajan dio plastike je lokalnog podrijetla, kao na primjer na otoku Zakintos gdje takav otpad preovlađuje. “Treba imati u vidu da morski parkovi, iako uživaju posebnu zaštitu, također predstavljaju turističke destinacije, što donosi dodatne izazove“, dodaje Tsangaris.

Istraživači su pokušali utvrditi postotak živih organizama koji su progutali plastiku, od beskralješnjaka, poput školjki i morskih ježeva, do kitova te procijeniti utjecaj plastike na životinjski metabolizam, došavši do zaključka da je u svim područjima uključenim u projekt čak polovica uzorkovanih organizama progutala plastiku: vrijednosti osciliraju između 10 posto kod sabljarki i skoro 80 posto kod ulješure. Kod sredozemne medvjednice ta vrijednost doseže čak 100 posto, iako je u pitanju podatak koji nije statistički relevantan s obzirom na mali broj prikupljenih uzoraka.

“Očekivali smo da će u zaštićenim područjima postotak organizama koji su progutali plastiku biti manji nego rugdje, no vrijednosti su praktično identične, bar kada je u pitanju Zakintos“, ističe Tsangaris.

Istraživači grčkog oceanografskog centra proučavali su i genotoksičnost progutane plastike, tačnije sposobnost plastike da uzrokuje genetske mutacije i tumore. Nasreću, nisu primećeni ozbiljni problemi s obzirom da su uzorkovani organizmi progutali u prosjeku jedan do dva komada plastike, ali i dalje treba biti na oprezu jer će se s vremenom količina progutane plastike vjerojatno povećati.

“Eksponencijalni prijenos“ dobrih praksi

Projekt Plastic Busters MPAs nije ograničen na istraživanja, već uključuje i konkretne aktivnosti u cilju što efikasnijeg suočavanja s problemima vezanim uz cijeli proces upravljanja morskim otpadom. Partneri su osmislili čitav niz mjera kako bi kapitalizirali rezultate ostvarene ne samo u ovom, već i u drugim sličnim projektima, u skladu s Okvirnom direktivom EU o morskoj strategiji i Barcelonskom konvencijom o zaštiti morskoga okoliša i obalnog područja Sredozemlja.

“Plastic Busters MPAs planira razviti i implementirati najmanje deset demonstrativnih projekata o morskom otpadu“, može se pročitati na službenoj web stranici projekta. Naučene lekcije bit će objedinjene u niz smjernica radi podupiranja replikativnih aktivnosti, s ciljem poticanja “eksponencijalnog prijenosa“ dobrih praksi u druge morske parkove.

Ta ideja se već počela realizirati u novom morskom zaštićenom području Platamuni u Crnoj Gori i u parku prirode Debeli rtič u Sloveniji. Polazeći od iskustava razvijenih u okviru projekta Plastic Busters, crnogorski park je nedavno osmlislio program za smanjenje otpada vezanog uz ribolov, dok je na plažama u slovenačkom parku otvoren niz barova koji ne koriste jednokratnu plastiku.

Tijekom jeseni 2021., sudionici u projektu Plastic Busters uključili su u svoje aktivnosti lokalne poduzetnike iz četiri talijanske i francuske općine smještene u Toskanskom arhipelagu i na području Utočišta Pelagos, koji su potpisali izjavu o namjeri smanjenja upotrebe jednokratne plastike u svojim djelatnostima.

Pored toga, u zaštićenim područjima organizirane su brojne manifestacije, radionice i konferencije s ciljem širenja znanja i vještina stečenih tjekom provedbe projekta.

U gradu Valona, u Albaniji, krajem veljače održana je konferencija u kojoj je sudjelovalo više od stotinu sudionika, uključujući i visoke državne dužnosnike poput pomoćnika albanskog ministra turizma i okoliša.

U studenom 2021., na delti rijeke Ebro, u Španjolskoj, organizirana je dvodnevna radionica koja je okupila predstavnike ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima, nevladine udruge i lokalne političare.

Slična inicijativa organizirana je i u Dubrovniku u listopadu prošle godine, gdje je, po završetku konferencije, tim Plastic Busters održao posebnu radionicu namijenjenu upraviteljima zaštićenih područja i predstavnicima lokalnih samouprava iz cijele regije.

U međuvremenu, 26. siječnja 2022. pokrenut je novi projekt pod nazivom Plastic Busters CAP. Dok je Plastic Busters MPAs bio fokusiran na sjeverno Sredozemlje (Albanija, Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija, Crna Gora, Španjolska, Slovenija), nova inicijativa pokušat će provesti slične aktivnosti u zemljama južnog Sredozemlja (Egipat, Jordan, Libanon, Tunis).

S obzirom da se plastika neprestano akumulirati u Sredozemlju, sve su brojniji napori da se ovaj problem riješi. Dosad je svaka zemlja uglavnom djelovala zasebno, no inicijative poput Plastic Busters pokazuju da je zajedničko djelanje jedini pravi put. To potvrđuju i riječi Alessandre Sensi, voditeljice odjela za okoliš i plavo gospodarstvo pri Uniji za Mediteran: “Plastic Busters pokazuje da angažiranost i suradnja bez presedana po pitanju morskog otpada i kružnog gospodarstva mogu napraviti veliku razliku“.

 

Europska Unija

 

Europska komisija je 2018. godine predstavila novu europsku strategiju za plastiku. Među predviđenim mjerama ističu se poboljšanje lanca opskrbe i kvalitete reciklirane plastike, smanjenje otpada, posebice u morima, i jednokratne plastike te poticanje globalnih i multilateralnih inicijativa vezanih uz plastiku. Strategija predviđa da se do 2030. sva plastična pakovanja na EU tržištu mogu ponovo koristiti ili reciklirati. U rujnu 2018. Europski parlament podržao je strategiju, uz zahtjev da se definiraju strožiji standardi kvalitete, zakonske odredbe o smanjenju mikroplastike te minimalni udio reciklirane plastike u europskim proizvodima.

 

Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu  Work4Future


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by