Dunav - © Budimir Jevtic/Shutterstock

Dunav - © Budimir Jevtic /Shutterstock

Što su zelene infrastrukture i ekološki koridori i kako mogu doprinijeti poboljšanju kvalitete okoliša u Jadransko-jonskoj regiji? O tome smo razgovarali sa Senadom Oprašićem, šefom Odsjeka za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i koordinatorom jednog od tematskih područja u sklopu Strategije EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR)

31.01.2022. -  Maria Francesca Rita

Europska komisija definira zelene infrastrukture kao “strateški planiranu mrežu prirodnih i poluprirodnih područja s različitim ekološkim obilježjima koja je osmišljena i kojom se upravlja na način koji omogućuje pružanje širokog spektra ekosustavskih usluga”. Zelene infrastrukture, prema definiciji koju daje Europska komisija, obuhvaćaju “zelene prostore (ili plave prostore, ako je riječ o vodnim ekosustavima) i ostale fizičke elemente kako u kopnenim područjima (uključujući obalne regije) tako i u onim pomorskim”.

“Zelene infrastukture su od ključnog značaja za poboljšanje kvalitete okoliša, a samim tim i kvalitete života s obzirom da potiču osmišljavanje prirodnih rješenja za aktualne probleme, pružajući brojne ekosustavske usluge, uključujući održavanje, balansiranje, prečišćavanje i krugotok hraniva. Njihova primarna uloga je jačanje otpornosti okoliša pred izazovima vezanim uz zagađenje i ubrzavanje procesa obnove oštećenog okoliša”, ističe Sedan Oprašić, koordinator radne skupine za okoliš u sklopu makroregionalne strategije EUSAIR.

S obzirom da sedam od devet zemalja koje pripadaju Jonsko-jadranskoj regiji ima izlaz na more, EUSAIR poklanja posebnu pažnju zelenim i plavim infrastrukturama. “Europska unija je prepoznala značaj koncepta ‘plavog koridora’ u kontekstu mjera koje je neophodno poduzeti u cilju poboljšanja povezanosti ekoloških mreža i stvaranja uvjeta za održivo ribarstvo i održivu plovidbu u morskim ekoregijama. Sljedeći korak je primjena ove ideje na nacionalnoj i lokalnoj razini. U sklopu EUSAIR-a razvili smo važne alate za postizanje pomenutog cilja zahvaljujući projektima poput EUSAIR Facility Point i PORTODIMARE ”, objašnjava Oprašić.

Jadransko-jonska regija predstavlja značajan izvor bioraznolikosti koji je, međutim, izložen konstantnim pritiscima. “U cilju usklađivanja sa strategijom EU o bioraznolikosti, 30 posto Jadrana mora biti zaštićeno, a 10 posto strogo zaštićeno. Trenutačno je zaštićeno samo 3,75 posto Jadrana, a strogo zaštićeno 0,07 posto. EUSAIR je, upravo u sklopu projekta Facility Point, posvećena uspostavljanju prekograničnih zaštićenih morskih područja. Kada je riječ o regionalnim vlastima, od ključnog je značaja razvijanje svijesti o nužnosti uspostavljanja pomenutih područja u cilju očuvanja tradicionalnog ribarstva”, dodaje Oprašić, ističući da stvaranje mreže zaštićenih morskih područja bitno utiče i na ekonomiju.

Cilj strategije EU za bioraznolikost do 2030. je zaustavljanje gubitka bioraznolikosti i obnova svih ekosustava do 2050. godine. Strategija definira akcije koje Europa treba poduzeti radi postizanja tog cilja, počev od obnove bioraznolikosti do 2030. godine, u skladu sa Agendom 2030 Ujedinjenih nacija. Strategija EU je usvojena u svibnju 2020. uzimajući u obzir posljedice pandemije i osmišljena je kao ključni alat u kontekstu oporavka država članica EU. U tom smislu, EUSAIR ima važnu ulogu u poticanju prekogranične saradnje u uspostavljanju i očuvanju zaštićenih područja. Zaštita bioraznolikosti koju promovira EUSAIR prepliće se sa ciljevima mreže Natura 2000 vezanim uz zaštitu prirodnih staništa i biodiverziteta, naročito kada je riječ o ugroženim i rijetkim biljnim i životinjskim vrstama. Mreža Natura 2000, koja obuhvaća 18 posto kopnenih i 8 posto morskih područja, predstavlja europsko lice zelenih infrastruktura. Jedna teritorijalna analiza Jadransko-jonske regije, objavljena 2020. godine, pokazuje da je u ovoj makroregiji mreža Natura 2000 veoma rasprostranjena: u državama članicama EU koje pripadaju Jadransko-jonskoj regiji nalazi se 3027 područja (ukupno 117.993 km 2 ) uvrštenih u mrežu Natura 2000, dok je u zemljama kandidatima za članstvo u EU zaštićeno ukupno 1338 područja (16.894 km 2 ).

Makroregionalna strategija EUSAIR ima brojne dodirne točke s ostalim europskim politikama, što olakšava usklađivanje politika zemalja članica sa pravnom stečevinom EU (tzv. acquis communautaire). Dakle, EUSAIR može odigrati važnu ulogu u ispunjavanju zahtjeva za članstvo u EU, kako pokazuje jedno nedavno objavljeno istraživanje o ulozi strategije EUSAIR u procesu proširenja na Zapadni Balkan koje je OBCT proveo u saradnji sa Centrom za istraživanje međunarodne politike ( CeSPI ).

Strategija EUSAIR ima bitnu ulogu i na području zaštite okoliša gdje je nadnacionalna dimenzija naročito evidentna. “Ako uzmemo primjer ekoloških koridora, vidjet ćemo da oni prevazilaze nacionalne granice. Usvajanje tog koncepta doprinosi promoviranju povezivanja zemalja Zapadnog Balkana i čitave Jadransko-jonske makroregije”, zaključuje Senad Oprašić. Dakle, zelene infrastrukture mogu postati važan alat i prilika za pomak na putu ka proširenoj i zelenijoj Europi.

 

Kako se financira EUSAIR

Europska strategija za Jonsko-jadranku regiju usvojena je od strane Europske komisije 2014. godine. Na razini EU postoje četiri makroregionalne strategije, osmišljene kao forumi koji omogućuju zajedničko razmatranje izazova s kojima se suočava određena regija. Za provođenje ovih strategija u djelo potrebna su određena financijska sredstva. S obzirom da Jonsko-jadranskoj regiji pripadaju kako države članice EU (Italija, Slovenija, Hrvatska, Grčka) tako i zemlje kandidati za članstvo (Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina), aktivnosti u okviru strategije EUSAIR financiraju se uglavnom sredstvima iz strukturnih i investicijskih fondova EU (prevashodno sredstvima iz Kohezijskog fonda i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu) i onima iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (fondovi IPA). U razdoblju 2021.- 2027. predviđeno je usklađivanje najbitnijih aktivnosti u okviru strategije EUSAIR sa prioritetima Europske unije, prije svega u cilju poticanja zelene i digitalne tranzicije.

 

Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu  Work4Future


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by