© Lutsenko_Oleksandr /Shutterstock

Programi fokusirani na energetsku obnovu i učinkovitost u građevinskom sektoru od ključnog su značaja za postizanje cilja klimatske neutralnosti do 2050. koji je postavila Europska komisija. Ova tema razmatrana je u sklopu Tjedna makroregionalnih strategija EU 2022

27.06.2022. -  Serena Epis

Proljetos je održano treće izdanje Tjedna makroregionalnih strategija EU ( EU MRS WEEK ), usmjereno na poticanje koordinacije i razmjene primjera dobre prakse među četiri makroregionalne strategije ( EUSBSR , EUSDR , EUSAIR , EUSALP ) te na promoviranje dijaloga među raznim zainteresiranim subjektima, uključujući europske institucije, organizacije civilnog društva, predstavnike akademske i istraživačke zajednice i građane.

Tijekom pet dana, od 7. do 11. ožujka, propraćeni sloganom “Angažiraj se, osnaži se, razvijaj se” , nizali su se javni susreti fokusirani na tri teme: mladi, društvene inovacije i zelena agenda.

Ove godine po prvi put u okviru programa organizirane su posebne rasprave tijekom kojih su zainteresirani subjekti imali priliku podijeliti vlastita iskustva i primjere dobre prakse vezane uz tri prethodno spomenute teme. Jedna od ovih rasprava, pod nazivom “Poticanje vala obnove u Dunavskoj i Jadransko-jonskoj makroregiji”, organizirana na inicijativu Dunavske makroregije (EUSDR) i Dunavske strateške točke (DSP), bila je posvećena temi klimatske neutralnosti, s posebnim fokusom na programe obnove zgrada s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti.

Hrvatska i Slovačka: razmjena iskustava među makroregijama

Tijekom rasprave predstavljeni su konkretni primjeri nacionalnih programa dvije zemlje, Slovačke i Hrvatske, za obnovu i povećanje energetske učinkovitosti zgrada, s ciljem razmjene iskustava i dobrih praksi.

“Građevinski sektor od ključnog je značaja rada je riječ o potrošnji energije i energetskoj učinkovitosti”, objasnila je Vesna Bukarica iz Energetskog instituta Hrvoje Požar u Zagrebu, dodavši da je tijekom posljednjih godina potrošnja energije u Hrvatskoj u stalnom porastu te da je građevinski sektor odgovoran za preko 40 posto ukupne potrošnje energije u zemlji.

Strategija energetske učinkovitosti, koju je hrvatska vlada usvojila 2020. godine, usmjerena je na povećanje stope energetske obnove zgrada na nacionalnoj razini te je tom cilju planirano financiranje projekata kojima se može postići ušteda energije od najmanje 50 posto na godišnjoj razini.

S političke točke gledišta, glavni izazov tiče se obezbjeđivanja adekvatnih financijskih sredstava. “Za postizanje ciljeva nacionalne strategije te cilja klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s paketom ‘Fit for 55’ Europske komisije, neophodne su ogromne investicije usmjerene na poticanje obnove zgrada u kontekstu održive potrošnje energije”, istakla je Bukarica, dodavši da su javne investicije od suštinskog značaja za ostvarivanje ovog cilja. “Glavni financijski mehanizmi, na europskoj razini, su Plan oporavka i otpornost i Europski strukturni i investicijski fondovi, dok će na nacionalnoj razini projekti biti financirani prevashodno sredstvima iz fonda za energetsku učinkovitost koji je hrvatska vlada ustanovila 2003. godine”.

Jan Magyar iz Slovačke agencije za inovaciju i energetiku (SIEA) također smatra da bez adekvatnih financijskih sredstava nije moguće govoriti o energetskoj obnovi zrgada. “Za Slovačku će također od ključnog značaja biti Plan oporavka i otpornosti i strukturni fondovi”, objasnio je Magyar, istakavši da će za provebdu projekata, pored fondova, biti nužni i visoko kvalificirani i specijalizirani radnici. “Stoga je SIEA usmjerila jedan dio svojih aktivnosti na osposobljavanje specijaliziranih radnika putem online platforme za razmjenu korisnih informacija, strategija i metoda za provedbu mjera obnove i povećanja energetske učinkovitosti”.

Za ostvarivanje ciljeva postavljenih u okviru programa vezanih uz povećanje energetske učinkovitosti zgrada važno je također da građani budu senzibilizirani na tu temu, ali i adekvatno informirani o konkretnim projektima. “Upravo u tom cilju, zahvaljujući europskim fondovima, osmislili smo projekt ‘Live by energy’, usmjeren na senzibilizaciju stanovništva o temama vezanim uz energetsku efikasnost i korištenje obnovljivih izvora energije, uz pružanje besplatnih savjeta javnom sektoru, porodicama i mladima”, objasnio je Magyar.

Nada i dobre prakse iz Ukrajine

Pojedine zemlje koje učestvuju o makroregionalnim strategijama još uvijek nisu članice Europske unije. EUSAIR je jedina makroregionalna strategija u koju je uključeno više zemalja jugostočne Europe koje nisu članice EU nego punopravnih članica EU.

Dunavska makroregija uključuje – pored Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore – Moldaviju i Ukrajinu. Predstavljajući rezultate jednog istraživanja o energetskoj učinkovitosti građevinskog sektora u zemljama dunavkse regije koje je provelo Ministarstvo industrije i trgovine Republike Češke, Jiří Karásek, savjetnik Centra za energetsku učinkovitost u Pragu, istakao je da države koje nisu članice EU imaju dobre prakse koje mogu poslužiti kao inspiracija i model državama članicama.

Prema ovom istraživanju, Ukrajina je postigla jedan od najboljih rezultata kada je u pitanju smanjenje potrošnje energije među zemljama dunavke regije. To je potvrdio i Alex Bycool, stručnjak za energetsku učinkovitost pri ukrajinskom Ministarstvu razvoja koji se uključio u raspravu videovezom iz Ukrajine. “Naravno, u ovom trenutku energetska učinkovitost nije naš prioritet, ne mogu više da se bavim energetskim pitanjima, moram dostavljati humanitarnu pomoć stanovništvu. Međutim, biti ovdje danas s vama daje mi mogućnost da ponovo proživim momente normalnog života i nadam se da ću uskoro ponovo moći s vama diskutovati o energetskoj politici i dobrim praksama”.

 

Kohezijska politika EU

U razdoblju između 2014. i 2020. Europska unija je, kroz kohezijsku politiku, uložila više od devet milijardi eura u projekte vezane uz klimatske promjene, dekarbonizaciju i zaštitu okoliša u Hrvatskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Rumunjskoj, Sloveniji i na Cipru.

 

Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu  Work4Future


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by