Tokom treninga  (fotka A. Šušnjar)

Tokom treninga (fotka A. Šušnjar)

 

„Iskustva iz Bosne i Hercegovine su nam veoma bitna“ tako su rekli novinari iz Sirije tokom treninga sa kolegama iz BiH o izvještavanju u ratnim i postratnim okolnostima

20.10.2016. -  Adis Šušnjar Sarajevo

Novinarski doprinos pomirenju, izgradnji mira i društva tolerancije, naziv je treninga koji je prošli mjesec održan u Sarajevu za grupu novinara sa teritorija pod kontrolom opozicije u Siriji. Novinari su imali priliku da razmjene iskustva sa kolegama iz BiH o izvještavanju u ratnim i postratnim okolnostima, očuvanju novinarske profesionalnosti u teškim okolnostima, etičkim dilemama i medijskoj politici poslije rata.

Novinare iz Sirije posebno je interesovalo stvaranje medija, medijskih zakona i strategija nakon rata u BiH. Doc dr Enes Osmančević iz Vijeća za štampu u BiH i Asja Rokša Zubčević iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), opisali su nastanak ovih institucija i njihov značaj za poslijeratnu BiH. Uspostavljanje RAK-a i Vijeća za štampu u BiH nije bilo lako ali je bilo neophodno kako bi se ponovo integrisao medijski prostor u poslijeratnoj zemlji, učvrstili profesionalni standardi i uspostavila pravila samoregulacije i regulacije medija.

“Kada je u pitanju Vijeće za štapu u BiH suština je promocija profesionalizma i samoregulacije umjesto kažnjavanja i to daje rezultate. Konstantno se suočavamo sa novim izazovima i problemima i zbog toga se i Vijeće prilagođava i mijenja Kodeks za štampu”, istakao je Osmančević. Novinari iz Sirije su istakli da će ove institucije biti neophodne i u Siriji kada se stvore prilike za to i da će im iskustva iz BiH biti od velike koristi.

Novinari iz Sirije posjetili su BH Radio 1 i redakciju Oslobođenja i Magazina BH Dani. Predstavnici BH Radija 1 upoznali su ih sa svojim iskustvima i počecima na BH Radiju. Ukazali su na važnost očuvanju etičkih principa.

“Na ovom mediju rade i radili su mnogi novinari koji su i u ratu i poslije njega izvještavali odgovorno i profesionalno. Za sve godine provedene na ovom radiju nemam čega da se stidim. I pored brojnih problema sa kojima se susrećemo osnovni zadatak nam je ostati profesionalan i objektivan medij”, kazala je Senada Ćumurović, prva direktorica BH Radija 1.

U redakciji Oslobođenja u razgovoru sa Vildanom Selimbegović, glavnom i odgovornom urednicom, novinari su se upoznali sa dugom tradicijom ove novine, ali i sa svim problemima kroz koje je ovaj medij prošao tokom rata i poslije rata. Novinari iz Sirije su istakli da su im iskustva koja su čuli od kolega iz Oslobođenja i BH Radija 1 veoma bitna i da se nadaju mogućnostima buduće saradnje sa medijima iz BiH.

U sklopu treninga novinari iz Sirije posjetili su i Mostar, gradu koji je i dalje etnički podijeljen, gdje su razgovarali sa novinarima iz ovog grada u Klubu novinara Mostar. Kazali su da ih situacija i podjele u Bosni i Hercegovini mnogo podsjećaju na situaciju u Siriji. Novinar   Siruan Hadsch Hossein predstavnik Arta FM radija, sa sjeveroistoka Sirije, smatra kako je posjeta Bosni i Hercegovini veoma važno iskustvo.

„Ono što vi sada imate u Bosni mi ćemo sutra imati u Siriji. Zato je veoma važno da naučimo iz vašeg iskustva, iz vaše situacije. Za nas je ovdje jasno da je prije 20 godina rat stao, ali ipak nemate mir kakvog želite imati“, kazao je on. Dodao je da se nada da će mir što prije doći u Siriju i da mir nema alternativu.

„Mi, Sirijci, mi nikada nismo željeli rat. Rat je uvezen izvana u Siriju. Radikalizam je uvezen izvana u Siriju. Sve što danas vidite u Siriji nije sirijski proizvod, nego dolazi izvana: iz Evrope, Amerike, Rusije, arapskog svijeta“, kazao je on.

Sirijski novinari istakli su važnost nezavisnih medija u toj zemlji koji su uspostavljeni prije pet godina. Novinar Mazen Yassouf, kaže da sada postoji saradnja između novinara u Siriji, i onih koji žive u susjednim zemljama i Evropi.

„Nezavisno novinarstvo u Siriji se u posljednjih pet godina veoma razvilo. Danas, radi posao iste jačine poput režimskih medija, što znači da su dovoljno jaki kako bi bili sposobni da odigraju svoju ulogu koja je potrebna“, kazao je on.

Faruk Kajtaz, predsjednik Kluba novinara Mostar, kazao je da se novinari u BiH susreću sa mnogo problema ali da su već navikli na njih.

„Rat je ostavio katastrofalne posljedice. Međutim, korak po korak, stanje se poboljšava. Nije idealno ali čini mi se da smo naučili živjeti sa svim našim problemima i razlikama. U Klubu novinara Mostar nacionalna pripadnost nije bitna i to je za novinare koji ovdje dolaze normalno“, kazao je Kajtaz.

Novinari iz Sirije slušali su i predavanja o tranzicijskoj pravdi, suočavanju sa prošlošću, medijskoj produkciji koja se bavi temama ratnih zločina.

Goran Šimić, ekspert za tranzicijsku pravdu, profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu, kazao je novinarima da ne očekuju pravdu nakon završetka rata u Siriji i da će žrtve rata jedino preko medija i NVO imati glas u javnosti.

„Tranzicijska pravda zaobilazi žrtve ratova jer je usmjerena na sudjenje počiniocima i odgovornim za zločine, čime se zadovoljava samo minimum pravde. Postoje dokazi da je u Srebrenici za vrijeme genocida bilo prisutno oko 25.000 vojnika i policajaca, a za genocid je osudjeno 60. Ostali su uvažene osobe našeg društva. Važne ličnosti poput Biljane Plavšić su osuđene na minimalne kazne i imali su hotelski tretman. Tranzicijska pravda posvećena pravičnom suđenju je bitna ali ne može zadovoljiti pravdu. Žrtve uvijek ostaju po strani. Zato je neophodno da civilno društvo i mediji daju glas žrtvama i traže prava za njih", kazao je Šimić.

Dragana Erjavec, urednica u Balkanskoj istraživačkoj regionalnoj mreži (BIRN), govorila je o dokumentovanju ratnih zločina i zločina silovanja u BiH. Kazala je da su žrtve silovanja najčešće izostavljene iz tranzicijske pravde, da se njihov glas rijetko čuje u javnosti i da je zbog toga ključna uloga medija da se ovim osobama pomogne i da se prihvate u društvu.

Šimić je kazao da žrtve ne trebaju da pamte zločine kako bi se jednog dana osvećivali i tako nastavili krug nasilja, nego treba da se sjeća na način da se takve stvari više nikom ne dogode. Trening su organizirali International Media Support iz Kopenhagena i Udruženje BH novinari.

 

 

Ovaj članak je napisan kao dio projekta Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF), koji je sufinansirala Evropska komisija. Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost Osservatorio Balcani e Caucaso i ne može se smatrati da odražava stavove Evropske unije.  Posjetite stranicu projekta (na engleskom jezikom)


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by