Beograd - © BalkansCat/Shutterstock

Beograd - © BalkansCat/Shutterstock

Koliko se u jugoistočnoj Europi koristi internet? U kakvom je stanju tamošnja digitalna infrastruktura? Kratak pregled situacije

14.02.2022. -  Klaudijo Klaser

Tijekom najakutnijih faza pandemije najveći dio našeg života odvijao se putem digitalnih kanala: elektronička pošta i online radni sastanci, nastava na daljinu za najmlađe, online kupovina najrazličitijih proizvoda, čak i druženje s prijateljima često se odvijalo putem virtualnih platformi.

Sve ovo je bilo moguće zahvaljujući masivnoj internet infrastrukturi koja je ljudima omogućila da ostanu u vezi tijekom najkritičnijih momenata lockdowna. Kako se navodi u jednom tekstu koji je OBCT objavio prošle godine, internet je odigrao ključnu ulogu u održavanju kontinuiteta svih onih radnih aktivnosti koje su mogle biti “preseljene” u kućni ambijent.

Međutim, u pomenutom tekstu se također ističe da je na prostoru Balkana rad na daljinu korišten u znatno manjoj mjeri nego u zemljama zapadne Europe, što je između ostalog, a možda i prevashodno, posljedica slabije razvijenosti tehnoloških infrastruktura – neophodnih za obezbjeđivanje efikasne internet veze – te manjeg korištenja digitalnih sposobnosti ( Digital Economy and Society Index 2021 ).

Do istog zaključka se može doći i analiziranjem podataka o uporabi interneta od strane korisnika (izvor Eurostat ). Posmatrajući donji grafikon – koji prikazuje postotak osoba koje svakodnevno koriste internet i koje su ga koristile tijekom posljednjih dvanaest mjeseci – moguće je uočiti dva bitna trenda.

Prije svega, uporaba interneta, kako svakodnevna tako i posmatrano u periodu od godinu dana, u 2020. je porasla u odnosu na 2019. u svim državama jugoistočne Europe koje su članice Europske unije.

Međutim, u svim balkanskim zemljama, izuzev Cipra, dnevna uporaba interneta je ispod EU prosjeka, i znatno ispod postotka zabilježenog u Danskoj gdje su tijekom prethodne godine svi stanovnici koristili internet. S druge strane, u Bugarskoj tri od deset osoba nije uopće koristilo internet tijekom 2019. godine, dok ga kontinuirano koristi samo šest od deset osoba (kao i u Rumunjskoj).

Iznenađuju, međutim, podaci iz Italije koja, kada je u pitanju dnevna uporaba interneta, bilježi isti postotak kao Slovenija, dok je pak postotak osoba koje sporadično koriste internet znatno niži nego u Sloveniji.

Europska unija je svjesna činjenice da infrastrukture i digitalna pismenost predstavljaju osnovu buduće kompetitivnosti jugoistočne Europe te u taj sektor ulaže značajan dio kohezijskih fondova.

Naime, od ukupno 63 milijarde eura namijenjenih Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Grčkoj, Rumunjskoj i Sloveniji u okviru kohezijskih fondova, 33 milijarde dolaze iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Skoro jedna trećina tog iznosa (10 milijardi eura, 15 posto ukupnih sredstava) namijenjena je ulaganjima u digitalni sektor, što pokazuje da EU poklanja veliku pozornost kako infrastrukturnom razvoju, tako i razvoju ljudskog kapitala, u cilju postizanja bolje povezanosti balkanskih zemalja, ne samo među sobom, nego i sa Europskom unijom.

 

 

Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu  Work4Future


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by