U razdoblju od 2014. do 2020. Rumunjska je od Europske unije dobila više od devet milijardi eura za projekte usmjerene na regionalni i socijalni razvoj. Pregled ključnih podataka

25.01.2022. -  Ornaldo Gjergji

U okviru financijskog razdoblja 2014. – 2020. Europska unija je Rumunjskoj uplatila 9,3 milijarde eura u sklopu europske kohezijske politike kojom EU promiče ujednačen i održiv teritorijalni razvoj u cilju smanjenja nejednakosti među različitim regijama Europe.

Gotovo trećina ukupnog proračuna Europske unije usmjerena je na kohezijsku politiku, tako da je u financijskom razdoblju 2014. - 2020. u tu svrhu izdvojeno 351,8 milijardi eura za sve države članice (tada 28). Ovim sredstvima financirane su stotine tisuća projekata diljem Europe, koji su realizirani u sklopu Europskog fonda za regionalni razvoj ( EFRR ), Europskog socijalnog fonda ( ESF ), Kohezijskog fonda ( KF ) i Inicijative za zapošljavanje mladih ( YEI ).

Dodatna sredstva su osigurana kroz Interreg programe usmjerene na poticanje suradnje među regijama koje pripadaju različitim državama. Posebni nacionalni i regionalni operativni programi definiraju prioritete i aktivnosti na koje se usmjeravaju dostupna sredstva. Iznos sredstava dobivenih u sklopu kohezijske politike ovisi o stupnju razvoja svake pojedinačne regije: slabije razvijene regije (u kojima je BDP po stanovniku niži od 75 posto EU prosjeka) dobivaju više sredstava od razvijenih regija i onih u tranziciji. Sve rumunjske regije, osim Bukurešta i Ilfova, manje su razvijene u odnosu na EU prosjek.

Prioriteti kohezijske politike u Rumunjskoj

Od 9,3 milijarde eura koje je Rumunjska dobila u financijskom razdoblju 2014. – 2020., gotovo polovica je izdvojena iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Rumunjska je najveći dio dobivenih sredstava (gotovo trećinu) utrošila na razvoj prijevozne i energetske mreže.

Teritorijalna raspodjela kohezijskih sredstava

Od 9,3 milijarde eura stavljenih na raspolaganje Rumunjskoj, 3,75 milijardi je kategorizirano po regijama NUTS 3, tako da je moguće analizirati teritorijalnu raspodjelu sredstava.

U apsolutnim brojkama, najveći dio sredstava, skoro 550 milijuna eura za razdoblje 2014. – 2020., pripao je županiji Hunedoara, potom slijedi Grad Bukurešt sa 420 milijuna eura.

Međutim, apsolutne brojke mogu navesti na pogrešne zaključke: razmjera promjena potaknutih određenim ulaganjima često ovisi o stupnju od stupnja razvoja gospodarstva date regije. Usporedba uloženih kohezijskih sredstava sa BDP-om svake pojedinačne regije u 2014. godini omogućuje nam bolji uvid u efekte europskih investicija u Rumunjskoj. Promatrano iz ove perspektive, jasno je da je županija Hunedoara potvrdila svoj primat po pitanju privlačenja EU sredstava (više od 200 milijuna eura po milijunu eura BDP-a), dok je Bukurešt, unatoč tome što predstavlja ekonomski najrazvijenije područje Rumunjske, dobio mnogo manje sredstava.

Promatrajući podatke vezane uz kohezijska sredstva dodijeljena svakoj regiji u odnosu na broj stanovnika, uočavamo sličnu dinamiku. Naime, područja smještena u zapadnoj Rumunjskoj privlače najviše sredstava po stanovniku (oko 1300 eura).

Sposobnost apsorpcije EU sredstava

Podaci koje ovdje navodimo odnose se samo na kohezijska sredstva koja su zaista dodijeljena Rumunjskoj u razdoblju od 2014. do 2020. To je, međutim, samo dio sredstava koji je EU provobitno bila namijenila ovoj državi: slično kao i u drugim zemljama, i u Rumunjskoj pojedine županije ne uspijevaju uvijek iskoristiti sva sredstva koja su im stavljena na raspolaganje, često upravo zbog manjka sposobnosti osmišljavanja i upravljanja odobrenim projektima – a europska sredstva se dodijeljuju samo za pažljivo i detaljno razrađene projekte.

Rumunjska je specifična po velikoj teritorijalnoj heterogenosti kada je u pitanju sposobnost apsorpcije EU sredstava. Samo nekolicina regija uspjela je povući više od polovice dostupnih sredstava, dok pojedine regije nisu uspjele iskoristiti niti 10 posto raspoloživih sredstava.

Sposobnost iskorištavanja europskih sredstava ovisi i o tematskom području. Ako izuzmemo sredstva uložena u tehničku potporu vezanu uz aktivnosti pripreme, upravljanja, valutacije, monitoringa i kontrole projekata, sredstva su najefikasnije iskorištena u području istraživanja te ekonomskog razvoja (gotovo 48 posto), dok je na projekte vezane uz prilagodbu klimatskim promjenama i prevenciju rizika utrošeno samo 13 posto raspoloživih sredstava.

Podaci

U donjoj tabeli prikazani su detaljniji podaci – po regijama, prioritetima i EU fondovima – o kohezijskim projektima u Rumunjskoj za razdoblje 2014. – 2020.

Podaci su konsultovani u novembru 2021. i ne uzimaju u obzir naknadna ažuriranja.