U financijskom razdoblju 2014. – 2020. Slovenija je od Europske unije dobila više od 1,7 milijardi eura za projekte usmjerene na regionalni i socijalni razvoj. Pregled najvažnijih podataka
U razdoblju od 2014. do 2020. Europska unija je Sloveniji uplatila više od 1,7 milijardi eura u sklopu europske kohezijske politike . Riječ je o strategiji usmjerenoj na promicanje ujednačenog i održivog teritorijalnog razvoja, u cilju smanjenja nejednakosti među različitim europskim regijama.
Gotovo trećina ukupnog proračuna Europske unije usmjerena je na kohezijsku politiku, tako da je u financijskom razdoblju 2014. - 2020. u tu svrhu izdvojeno 351,8 milijardi eura za sve države članice (tada 28). Ovim sredstvima financirane su stotine tisuća projekata diljem Europe, koji su realizirani u sklopu Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR ), Europskog socijalnog fonda (ESF ), Kohezijskog fonda (KF ) i Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI ).
Dodatna sredstva su osigurana kroz Interreg programe usmjerene na poticanje suradnje među regijama koje pripadaju različitim državama. Posebni nacionalni i regionalni operativni programi definiraju prioritete i aktivnosti na koje se usmjeravaju dostupna sredstva. Iznos sredstava dobivenih u sklopu kohezijske politike zavisi od stupnja razvoja pojedinih regija dotične regije: slabije razvijene regije (u kojima je BDP po stanovniku niži od 75 posto EU prosjeka) dobivaju više sredstava od razvijenih regija i onih u tranziciji. Jedan dio slovenačkih regija pripada skupini slabije razvijenih regija, dok su pojedina područja razvijenija u odnosu na EU prosjek.
Prioriteti kohezijske politike u Sloveniji
Više od polovice ukupnih sredstava koje je Slovenija dobila u financijskom razdoblju 2014. – 2020. izdvojeno je iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Slovenija je najveći dio dobivenih sredstava usmjerila na poticanje istraživanja i inovacija, uloživši znatna sredstva i u razvoj konkurentnosti malih i srednjih poduzeća te u zaštitu okoliša.
Teritorijalna raspodjela europskih sredstava
Od ukupno 1,8 milijardi eura dodijeljenih Sloveniji, 820 milijuna je kategorizirano po regijama NUTS 3, tako da možemo analizirati teritorijalnu raspodjelu sredstava.
U apsolutnim brojkama, najveći dio sredstava (237,1 milijuna eura) pripao je središnjoj Sloveniji u kojoj se nalazi glavni grad Ljubljana, dok je Mariborska regija dobila 151 milijun eura.
Međutim, apsolutne brojke mogu navesti na pogrešne zaključke: intenzitet promjena potaknutih određenim ulaganjima često ovisi o stupnju razvoja gospodarstva dotične regije. Usporedba uloženih kohezijskih sredstava sa BDP-om svake pojedinačne regije u 2014. godini omogućuje nam bolji uvid u efekte europskih investicija u Sloveniji. Promatrajući podatke iz ove perspektive, uočavamo da je Ljubljanska regija dobila znatno manje sredstava u odnosu na ostale dijelove zemlje (oko 15.000 eura po milijunu eura BDP-a u odnosu na 32.000 eura koliko je dobila jugoistočna Slovenija i 34.000 u Karniji).
Kohezijska sredstva dodijeljena svakoj regiji možemo promatrati i u odnosu na broj stanovnika. S ove točke gledišta prednjači Ljubljanska regija sa 4460 eura po stanovniku, što je gotovo dvadeset puta više u odnosu na ostale slovenačke regije.
Sposobnost apsorpcije EU sredstava
Podaci koje ovdje navodimo odnose se samo na kohezijska sredstva koja su zaista dodijeljena Sloveniji u razdoblju od 2014. do 2020. To je, međutim, samo dio sredstava koji je EU provobitno bila namijenila Sloveniji: pojedine regije u Sloveniji, slično kao i u drugim državama, ne uspijevaju uvijek iskoristiti sva sredstva koja su im stavljena na raspolaganje, često upravo zbog manjka sposobnosti osmišljavanja i upravljanja odobrenim projektima.
Promatrano u cijelini, Slovenija je uspjela povući najveći dio raspoloživih sredstava. Posebno se ističe jugoistočna Slovenija, koja je iskoristila više od tri četvrtine raspoloživih sredstava, dok je u dnu lestvice Gorenjska regija, koja je povukla svega 32,5 posto dostupnih sredstava.
Sposobnost apsorpcije europskih fondova ovisi i o tematskom području. Slovenija je uspjela iskoristiti više od dvije trećine sredstava namijenjenih poticanju razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, dok u nekim drugim područjima sredstva nisu efikasno iskorištena, o čemu svjedoči i podatak je da od ukupnih sredstava namijenjenih projektima vezanim uz prilagodnu klimatskim promjenama iskorišteno samo 13,2 posto.
Podaci
U donjoj tabeli možete pogledati detaljnije podatke – po regijama, tematskim područjima i izvoru financiranja – o kohezijskim projektima provedenim u Sloveniji u razdoblju 2014. – 2020.
