Radnici kragujevačke "Zastave" uzalud čekaju da počne da se ostvaruje ugovor sa partnerom iz Torina. Juče je rečeno da pre januara 2009. neće biti izabrana prva hiljada onih koji će se zaposliti u novom zajedničkom preduzeću, a u međuvremenu na račun Vlade Srbije stižu kritike da je sa Italijanima sklopila loš posao

19.12.2008. -  Aleksandra Mijalković Beograd

Velika očekivanja, koja je među radnicima kragujevačke "Zastave" pobudio najavljeni povratak njihovog nekadašnjeg najvažnijeg stranog partnera, italijanskog "Fijata", potpuno su splasla, a nada u oporavak domaće automobilske industrije, doskora snažno podsticana od strane ovdašnjih političara, prigušena je lošim vestima iz "Fijatove" fabrike u Torinu, gde je oko 48.000 radnika ove kompanije, kako je javljeno, upravo poslato na jednomesečni prinudni odmor.

Posledice globalnog ekonomskog potresa snažno su pogodile proizvođače vozila u svetu, a kriza nije mogla doći u gori čas po zaposlene u Kragujevcu. U novembru je ugašena proizvodnja domaćih automobila u "Zastavi", nova firma "Fijat automobili Srbija" ni u naznakama nije počela da radi, jedino je izvesno da će 1.269 radnika "Zastava automobila" (od ukupno oko 3.800 zaposlenih) koji su se opredelili za neki od socijalnih programa Vlade već od danas početi da primaju novac obezbeđen za te namene u budžetu Srbije (u ukupnom iznosu od oko 450 miliona dinara). A šta će biti sa ostalima?

Prema ugovoru srpske Vlade sa "Fijatom", on bi u novoosnovanoj kompaniji trebalo da zaposli 2.433 radnika do kraja 2011. godine, od kojih prvih hiljadu već sad u decembru. Ugovorom je predviđeno da oni radnici "Zastave" koji ne prihvate socijalni program, a ne preuzme ih novosnovana fabrika, u narednih godinu dana dobijaju plate iako ne rade. Oni će, pozivajući se na Protokol o pomoći prilikom zapošljavanja, juče potpisan između sindikata „Zastave" i predstavnika grada Kragujevca, imati prednost u odnosu na druge nezaposlene kad podnesu prijave za rad u malim, srednjim i preduzećima koja u Kragujevcu budu otvorili „Fijatovi" kooperanti. Prema prvim procenama, takav vid pomoći biće najpotrebniji visokoobrazovanim kadrovima „Zastave".

Obećanja i strahovanja

Sad je već očigledno da u ovoj kalendarskoj godini, koju će Italijani okončati proslavom Božića naredne sedmice, neće biti nikakvog prelaska na nova radna mesta. Juče (18. decembra) je, međutim, ipak postignut nekakav dogovor: državni sekretar Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić najavio je, posle razgovora sa predstavnicima „Fijata" (koje je predvodio predsednik Upravnog odbora novoformirane mešovite fabrike Đovani de Filipis) i predstavnicima sindikata, da će do kraja meseca biti poznata organizaciona struktura sa sistematizacijom radnih mesta novoformirane fabrike „Fijat automobili Srbija", i da će testiranje 2.800 radnika „Zastave", početi polovinom januara. Nakon sprovedenog testiranja, odnosno ankete, u novu fabriku će preći prvih 1.000 radnika, rekao je Ćirić. On je objasnio, prenose agencije, da će se testiranje obaviti u grupama od 23 do 30 radnika. Generalni direktor Grupe „Zastava vozila" Zoran Radojević izjavio je da veruje u uspeh testiranja, jer su „Zastavini" radnici kvalifikovani i dobro obučeni.

Ćirić tvrdi da je "Fijat" ozbiljno pristupio tom poslu i da će ugovor između italijanskog automobilskog koncerna i države Srbije neće biti ometen svetskom finansijskom krizom. Nove okolnosti na svetskom tržištu su, dodaje Ćirić, izbacile u prvi plan malolitražne, štedljive i ekonomične automobile, upravo onakve kakvi će se proizvoditi u Kragujevcu u 2010. godini (dotle će se ovde montirati „punto"). Uostalom, "Fijat" već razmišlja da proširi proizvodnju takvih malih vozila u svojoj fabrici u Poljskoj, a, takođe, kako kaže ovaj zvaničnik, pominje i mogućnost da u Srbiji proizvodi određene komponente za vozila, pa i motore.

Predsednik Samostalnog sindikata "Zastave" Zoran Mihajlović, poučen iz iskustva da svaku ovakvu najavu uzima sa rezervom, preneo je novinarima svoje bojazni da "Fijat" neće biti u stanju da ispuni ugovorom preuzete obaveze, pre svega da do marta 2009. uplati svih 200 miliona evra osnivačkog uloga novog zajedničkog preduzeća. Mihajlovića je posebno zabrinula izjava predsednika grupe "Fijat" Serđa Markionea da njegova kompanija mora da nađe jakog "strateškog partnera" da bi pregurala svetsku krizu automobilske industrije, te da će 2009. biti "najgora godina u njegovom životu".

Rusi ili Italijani?

Uprkos tome, srpski zvaničnici ostaju pri tvrdnji da ugovor sa "Fijatom", potpisan 29. septembra, neće biti odložen niti poljuljan, a najzaslužniji za ovaj posao, potpredsednik Vlade i ministar za ekonomiju i regionalni razvoj Mlađan Dinkić (ove nedelje inače ponovo izabran za predsednika stranke G 17 plus), uverava javnost da je zajedničko ulaganje u kragujevačku "Zastavu", vredno 950 miliona evra, ne samo najveća investicija u Srbiju, već i glavna uzdanica srpskog izvoza u narednom periodu. Dinkić se, kako bi pojačao taj stav, ovih dana pozvao na izjavu potpredsednika "Fijata" Alfreda Altavile da će planovi za "Zastavu" biti svakako ostvareni (doduše, nije umeo preciznije da objasni koji i kada).

Dinkićev ljuti politički oponent, predsednik Ekonomskog saveta Demokratske stranke Srbije (DSS) Nenad Popović, međutim, javno ga je prozvao za "neuspeh" jer smatra da "Fijat" neće doći u Kragujevac, da je proizvodnja u "Zastavi" bez razloga zaustavljena na zahtev partnera koji, u stvari, nema nameru niti da uplati ionako smanjen osnivački ulog za pokretanje nove zajedničke firme, niti da ovde pokrene novu proizvodnju i otvori "na desetine hiljada novih radnih mesta". Po njemu, ceo posao sa kompanijom iz Torina je bio samo deo "predizborne kampanje", u kojoj ceh plaćaju radnici iz Kragujevca, ali i državna kasa, i to bez ikakvih garancija da će "Fijat" ispuniti svoj deo obaveza.

Kao primer "dobrog posla", nasuprot ovom "lošem" sa Italijanima, DSS navodi takozvani gasni sporazum sa Rusima, protiv kojeg je (naravno) G17 plus. Na žalost, dok se oni tako "prepucavaju", građani Srbije gube poverenje i u "istočne" i u "zapadne" partnere, a pre svega u sopstvene političare koji, izgleda, nisu u stanju da zaštite interese svojih birača čak ni kad će od toga i sami profitirati.