Glavna europska tužiteljica Laura Kövesi © Alexandros Michailidis/Shutterstock
Europska sredstva za obnovu nakon potresa dodijeljena bez natječaja: prema novinarskom istraživanju, riječ je o zlouporabi. Otvoreni sukob koji je po ovom pitanju izbio između Ureda europskog tužitelja i hrvatskog premijera Plenkovića mogao bi imati posljedice i po predstojeće parlamentarne izbore
Za hrvatsku ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek, podaci koje je otkrila novinarka Telegrama Dora Kršul donedavno su bili samo maliciozne netočne informacije . Sada su međutim u središtu otvorenog sukoba između hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) i mogli bi utjecati na predstojeće parlamentarne izbore u Hrvatskoj.
Profitirati od potresa
Riječ je o mogućoj zlouporabi europskih sredstava u okviru intervencije dubinskog snimanja zgrada oštećenih u potresima koji su 2020. godine pogodili Hrvatsku. Prema informacijama koje je krajem prošle godine objavio Telegram, Ministarstvo kulture i medija – bez javnog natječaja i osobnom odlukom ministrice Obuljen Koržinek – dodijelilo je nešto više od 2,5 milijuna eura Geodetskom fakultetu u Zagrebu za 3D skeniranje oko 200 zgrada oštećenih u potresu (doduše portal je od Ministarstva dobio proturječne podatke o broju i površini analiziranih zgrada).
Čini se da je projekt Geodetskog fakulteta preplaćen u odnosu na brojke koje je Telegram dobio od raznih privatnih tvrtki. Pored toga, fakultet je posao dobio bez javnog natječaja zbog hitnosti, da bi potom angažirao podizvođače jer nije imao sredstva da završi projekt. Krajem prošle godine, potaknut istragom Dore Kršul, Ured europskog javnog tužitelja pokrenuo je istragu, u okviru koje je utvrđeno da veliki dio sredstava (1,6 milijuna eura) isplaćenih Geodetskom fakultetu dolazi iz Europskog fonda za solidarnost.
Slučaj 3D snimanja zgrada nije jedini u koji je umiješan Geodetski fakultet. Krajem prošle godine, europsko tužiteljstvo zatražilo je uhićenje 29 zaposlenih na fakultetu, uključujući dekana, zbog sumnje na prijevaru, krivotvorenje službenih dokumenata i nenamjensko trošenje europskih sredstava. Kako je tada objasnio EPPO, proračun EU mogao bi biti oštećen za najmanje 1,7 milijuna eura od ukupno gotovo 6 milijuna eura dodijeljenih za projekte koje 85% financira EU (sumnja se da su europska sredstva potrošena za kupovinu automobila, pa čak i broda).
U polemiku se tada uključio hrvatski premijer, koji je podržao ministricu kulture i medija te napao europsku tužiteljicu, rumunsku sutkinju Lauru Kövesi. Prema Plenkoviću, istraga europskog tužiteljstva o Geodetskom fakultetu ne može imati nikakve veze s 3D skeniranjem zgrada jer u taj projekt nisu uložena europska već nacionalna sredstva. Dakle, EPPO – prema riječima premijera – djelovao je izvan svog mandata i slučajem bi se trebalo baviti hrvatsko tužiteljstvo. “Mi smo prvi koji želimo znati je li bio malverzacija”, rekao je Plenković, no EPPO nije nadležan.
Prepucavanje Zagreba i Luksemburga
Ubrzo se oglasila i glavna europska tužiteljica. Krajem veljače, u intervjuu za N1 Laura Kövesi podsjetila je na potporu koju hrvatska Vlada dobija zahvaljujući članstvu u EPPO-u (u ovoj instituciji, koja djeluje od 2021., danas sudjeluju 23 države članice). “Vjerujem da se hrvatski premijer ne želi miješati u istrage EPPO-a”, rekla je Kövesi, dodavši da bi se u protivnom radilo o “ozbiljnom kršenju ispravnog funkcioniranja istražnih službi i tužiteljstva po pitanju […] zaštite financijskih interesa Unije”.
Vidno isprovociran, Plenković je napustio diplomatski ton i krajem veljače, ponovivši da je slučaj Geodetskog fakulteta “100% u nadležnosti hrvatskog tužiteljstva”, rekao je da je “zaprepašten” komentarom Laure Kövesi. U ovom kontekstu, treba uzeti u obzir i činjenicu da je novi hrvatski državni odvjetnik Ivan Turudić – kojeg je Sabor, na preporuku Vlade, imenovao početkom veljače usred brojnih polemika – u svom prvom intervjuu napao europsko tužiteljstvo, izjavivši: “Nisam siguran da smo trebali usvojiti ovu instituciju, mnoge zemlje je nemaju”.
U dugačkom intervjuu za N1 , objavljenom 10. ožujka, glavna europska tužiteljica stavila je točku na i, izjavivši da ako netko sumnja u nadležnost europskog tužiteljstva, treba se obratiti Sudu Europske unije. “Oslanjam se na vlastito iskustvo u Rumunjskoj, već sam videla ovakve poteze. Ovo je školski primjer političara koji prave dimnu zavjesu pred građanima”, kazala je Kövesi potaknuta pitanjima novinarke o ponašanju hrvatskog premijera. Ukratko, pokušava se dovesti u pitanje nadležnost EPPO-a, dok je “pravo pitanje, koje zanima građane, je li bilo prijevare ili ne”. Ako EPPO bude ometan u svom radu – pojasnila je Kövesi – obratiće se Europskoj komisiji, što bi moglo ugroziti redovitu dodjelu europskih sredstava Hrvatskoj. “Nećemo se dati zastrašiti”, zaključila je tužiteljica.
Rien ne va plus
Tijekom konferencije za tisak održane 11. ožujka, hrvatski premijer bio je nervozniji nego ikada. Pomaknuvši mikrofone, okomio se na novinare i još jednom je zatražio od hrvatskog državnog odvjetništva (DORH) i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) da reagiraju kako bi potvrdili svoju nadležnost. Sljedećeg dana, u utorak 12. ožujka, USKOK je objavio priopćenje u kojem je od EPPO-a zatražio dokumentaciju vezanu za otvaranje istrage protiv Geodetskog fakulteta.
Dakle, hrvatsko odvjetništvo, pod pritiskom Vlade, ispituje europskog tužitelja vezano za istragu koja je u tijeku. Situacija je u najmanju ruku nesvakidašnja i lokalni mediji se pitaju zbog čega Vlada i premijer toliko inzistiraju na ovom slučaju. Ako je važno utvrditi – kako je uvjeravao i sam Plenković – je li bilo malverzacija, zašto se time ne može baviti europsko tužiteljstvo? Možda zato što hrvatska Vlada ne bi mogla kontrolirati rezultate istrage na način na koji bi to možda učinila da istragu vodi hrvatsko odvjetništvo?
Najzad, treba reći da ovaj slučaj dolazi svega nekoliko tjedana prije parlamentarnih izbora na kojima se Plenković bori za treći mandat. Sabor je raspušten 14. ožujka, a Hrvati izlaze na glasanje 17. travnja. Hoće li Vlada do tada opstati? Ili će i ministrica kulture i medija završiti u lisicama? Bio bi to 31. put da neki ministar ili tajnik napušta Vladu zbog korupcijskog skandala otkad je 2016. Plenković došao na vlast.
Potresi i EU fondovi
Hrvatsku su 2020. pogodila dva potresa: prvi u ožujku s epicentrom u blizini Zagreba, drugi u prosincu s epicentrom u Petrinji. U oba slučaja hrvatska Vlada zatražila je pomoć iz Europskog fonda za solidarnost (koji je dio kohezijskog fonda), iz kojeg je Hrvatskoj dodijeljeno više od milijardu eura (ukupna šteta procijenjena je na oko 11,5 milijardi eura). U prosincu 2020. Hrvatska je dobila 683,7 milijuna eura, a krajem 2021. još 319 milijuna za obnovu nakon potresa.
Pristigla je i dodatna europska pomoć: gotovo 600 milijuna eura iz fondova za oporavak i otpornost u cilju “bolje obnove”, 98 milijuna uz europskog fonda za regionalni razvoja kao dodatna potpora za sanaciju štete uzrokovane potresima, potom 2,6 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda za potporu nevladinim udrugama koje pomažu lokalnim zajednicama te 30 milijuna eura iz Europakog fonda za ruralni razvoj za obnovu poljoprivredne proizvodnje.
Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta “Energy4Future” koji je sufinanciran sredstvima Europske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa.
blog comments powered by
