Sarajevo 2022 © Wirestock Creators/Shutterstock

Sarajevo 2022  © Wirestock Creators/Shutterstock

Posljednjih nekoliko sedmica glavna politička tema u BiH je pitanje raspisivanja i održavanja Općih izbora 2022. godine. Problemi proizlaze iz krize usvajanja državnog budžeta koji je neophodan za održavanje izbora u oktobru. A javnost u BiH navikla je na stanje neprekidne predizborne kampanje

07.06.2022. -  Arman Fazlić Sarajevo

Vijeće ministara BiH na redovnoj sjednici održanoj u ponedeljak 6. juna usvojilo Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH za 2022. godinu, kao i Odluku kojom se osigurava dio novca za održavanje Općih izbora. U posebnoj odluci se Centralnoj izbornoj komisiji BiH posuđuje 9,7 miliona KM (4,96 miliona eura) za provedbu izbora, a od sredstava Regulatorne agencije za komunikacije BiH prikupljenih prilikom izdavanja dozvola za korištenje frekvencija. CIK BiH ranije procijenio da mu je za opće izbore potrebno 12,5 miliona KM (6,8 miliona eura), a danas su iz ove institucije izjavili kako odluka Vijeća Ministara ne omogućava održavanje Općih izbora u BiH. "Sada samo posebna odluka OHR-a na puni iznos zahtjevan od CIK-a sa svim ekonomskim kodovima omogućava da CiK provede Opće izbore u BiH", naveli su.

Posljednjih nekoliko sedmica glavna politička tema u BiH je pitanje raspisivanja i održavanja Općih izbora 2022. godine. Problemi proizlaze iz krize usvajanja državnog budžeta koji je neophodan za održavanje izbora u oktobru. Ranije su iz Centralne izborne komisije iznijeli niz kritika na rad ministra finansija BiH Vjekoslava Bevande (HDZ BiH), kao i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije (SNSD) koji su 20. aprila na sjednici odbili uvrstiti u dnevni red posebnu odluku po zahtjevu CIK-a, a koja se tiče izdvajanja sredstava za održavanje izbora.

Iako je predsjedavajući Tegeltija izrazio nadu da će budžet institucija BiH biti upućen u Parlamentarnu skupštinu BiH do kraja maja te istakao da je novca za izbore uvijek bilo i da će biti, 30. maja CIK je pozvao Vijeće ministara BiH da do 2. juna 2022. godine obezbijedi neophodna sredstva kroz donošenje posebne odluke o finansiranju Općih izbora 2022. godine, jer u suprotnom će njihovo održavanje 2. oktobra 2022. biti najozbiljnije ugroženo, naveli su u saopćenju.

Izborni zakon

Neusklađenost državnih institucija u procesu zakazivanja i osiguravanja sredstava za provođenje izbora mediji i analitičari dovode u vezu sa neuspjehom dugogodišnjih pregovora koji se odnose na reformu izbornog zakona. Od početka godine održane su dvije značajnije runde pregovora o izmjenama Izbornog zakona uz posredstvo zvaničnika međunarodne zajednice.

Krajem januara u Neumu su održani pregovori uz medijaciju posebnog američkog izaslanika za izbornu reformu u BiH Matthewa Palmera i direktorice pri službi za vanjske poslove EU-a (EEAS) Angeline Eichhorst. Pregovori - koji su okupili čelnike nekih od najvažnijih političkih stranaka u BiH, s ciljem dogovora hrvatske i bošnjačke strane o novom modelu izbora članova Predsjedništva BiH te Doma naroda parlamenta Federacije BiH, kao i o ovlastima tog tijela -  službeno su propali . Domaćini su tada izgubili optimizam, a hrvatski politički predstavnici  najavili blokadu izbora.

Ipak, nastavak pregovora uslijedio je u  martu , kada su se lideri političkih stranaka okupili u zgradi Delegacije Europske unije u Sarajevu gdje je uz prisustvo Eichhorst i ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u BiH Michaela Murphyja počela nova četverodnevna runda pregovora. Tada je propao još jedan pokušaj da se hrvatska i bošnjačka strana dogovore o izmjenama Izbornog zakona u BiH.

Iako postoji niz preporuka međunarodnih institucija kojima je cilj veća inkluzivnost i transparentnost izbornog procesa, uključujući  stotine presuda Evropskog suda za ljudska prava, mišljenja Venecijanske komisije i preporuke OSCE-a, čini se kako su ove preporuke tradicionalno na marginama pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Krajem aprila HDZ je uputio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH na usvajanje po hitnoj proceduri. Klub Bošnjaka u ovom domu uložio je vitalni nacionalni interes na prijedlog zakona, što predstavlja mehanizam veta u ovom Domu. U skladu sa procedurom, Ustavni sud je razmatrao prijedlog HDZ-a i utvrdio da nije štetan po Bošnjake, tako da se u narednim danima očekuje ponovno razmatranje ovog prijedloga na sjednici Doma naroda. Ranije su prijedloge Izbornog zakona podnosile i predstavljale različite političke stranke i grupacije, kao i Centralna izborna komisija, no nijedan od prijedloga nije dobio neophodan politički konsenzus. Pitanje Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini već dvije decenije je "moneta" za politička potkusurivanja .

Profesor sa Sarajevske škole za nauku i tehnologiju (SSST) Adnan Huskić smatra da će se novac za izbore naći bez obzira na opstrukcije HDZ-ovih kadrova te da će se izbori održati kada je i planirano.

“Nepostojanje dogovora oko izbornog zakona je jedini razlog za tenzije oko održavanja izbora. Tu glavnu riječ vodi HDZ. Sa druge strane, SNSD-u nije mrska HDZ-ova blokada, jer bi u slučaju potpune eskalacije problema oko izbora mogli organizovati izbore samo u RS, što bi podržala i opozicija u RS, a time bi poslao poruku da je BiH potpuno nefunkcionalna i da nema budućnosti”, kaže Huskić za OBCT. Smatra kako potpuna blokada izbora od strane HDZ-a nije realna, iako se time priijetilo i prijeti još uvijek. “Izbori bi se mogli odgoditi na kratko vrijeme, ali će se održati. I dalje vjerujem da će to biti 2. oktobra”, dodaje profesor Huskić.

Institucije u BiH uoči izbora

Javnost u BiH navikla je na stanje neprekidne predizborne kampanje, obzirom da se izborni proces odvija svake dvije godine. Kao trend primjetno je da uoči izbora najvažnija pitanja koja su na agendi glavnih aktera politike u BiH ujedno su ona koja imaju izrazit kapacitet polariziranja cjelokupnog društva, posebno po etničkim linijama.

Otvaranje pitanja koja se tiču nacionalnog identiteta i političkog položaja pripadnika konstitutivnih naroda pokazuje podijeljenost unutar medijske zajednice i šire javnosti po političkim i etničkim linijama. Ovakva pitanja istovremeno uzrokuju poteškoće u donošenju odluka u institucijama državne vlasti. Od prethodnih općih izbora 2018. godine čini se kako su pojedine institucije BiH na različitim nivoima vlasti u permanentnom stanju krize.

Najupečatljiviji je slučaj entitetske Vlade Federacije BiH (FBiH) čiji sastav obnaša funkcije već osmu godinu, dakle imenovan je na osnovu rezultata općih izbora iz 2014. godine. Zbog neprovođenja rezultata izbora iz 2018. ova vlada je gotovo četiri godine u takozvanom “tehničkom mandatu”, što su pojedinci iz civilnog sektora ocijenili kao “nedemokratski čin.” Članovi vlade su u više navrata uvjeravali javnosti da ne postoje poteškoće u funkcionisanju Vlade FBiH. Formiranje ove entitetske vlade poslije izbora 2018. bilo je  uvjetovano izmjenama Izbornog zakona.

Prethodnih mjeseci, rad institucija državnog nivoa, poput tročlanog Predsjedništva BiH i domova Parlamentarne Skupštine, takođe je bio značajno ugrožen uslijed neslaganja političkih aktera u BiH.

Predstavnici političkih stranaka iz Republike Srpske (RS) su u julu prošle godine odlučili da neće sudjelovati u radu i odlučivanju ključnih institucija državnog nivoa: Parlament BiH, Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH. Ovu odluku lideri stranaka i RS-a donijeli su u Banjaluci, kao reakciju na dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se propisuje kazna za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Dopune zakona je u skladu sa svojim ovlaštenjima nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko. Krajem januara Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije, prilikom posjete BiH izrazio je zabrinutost zbog produžene političke krize i blokade državnih institucija što je, kako je naglasio, neprihvatljivo. Predstavnici RS-a su odlukama Narodne skupštine RS na sjednici 1. februara  prekinuli blokadu državnih institucija.

Izglasavanje zaključaka na sjednici Narodne Skupštine RS-a iz decembra 2021, o “prenosu nadležnosti”, što dio javnosti razumljivo asocira na secesionističke tendencije, podijelilo je ponovno javnost, a zapadne zemlje su situaciju ocijenile kao uvođenje zemlje u vrlo nestabilan period. Zaključci NSRS-a su predvidjeli pripremu i donošenje zakona o takozvanom prenosu nadležnosti, što bi posljedično stavilo van snage zakone koji važe na nivou BiH u oblasti odbrane, pravosuđa i indirektnih poreza.

Zastupnici opozicije su tada napustili sjednicu NSRS-a i poručili kako zaključci ne predstavljaju stvarnu namjeru i da je sve to dio predizborne kampanje vlasti. Pojedine odredbe tada usvojenih zaključaka i deklaracije nisu bili u skladu sa Ustavom BiH te su zato ukinute,  odlučio je Ustavni sud BiH 26. maja, na zahtjev 15 članova Predstavničkog (donjeg) doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske.

Tročlano predsjedništvo

Aktuelni mandat Predsjedništva BiH obilježili su različiti primjeri blokada i nemogućnosti uspostave dogovora oko pitanja iz vlastite nadležnosti. Posljedice neusaglašenih političkih stavova članova ove institucije odrazile su se na vanjsku politiku i međunarodni položaj BiH, kao na primjer u slučaju  neusaglašenog stava oko rata u Ukrajini .

Tročlano Predsjedništvo je pokazalo impotenciju i kod odlučivanja o unutrašnjim pitanjima. Zbog nepostojanja neophodne saglasnosti Predsjedništva, ujedno vrhovnog komandanta Oružanih snaga (OS) BiH u avgustu 2021. uslijed požara u okolini Jablanice helikopter OS nije mogao biti angažovan za potrebe gašenja nekoliko dana.

Na predstojećim izborima u oktobru glasaće 3.371.487 registrovanih birača. Direktno se biraju Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodna Skupštinu Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i Skupštine kantona u Federaciji BiH. U izbornoj godini, bosansko-hercegovačko društvo suočeno je s brojnim izazovima koji svakodnevno utiču na kvalitet života, poput aktuelne inflacije i pitanja opskrbe energentima, nezaposlenosti, korupcije, odliva radne snage i drugim.

 


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by