Požar je izbio 13. kolovoza kod naselja Lokva Rogoznica na Omiškoj rivijeri, tridesetak kilometara jugoistočno od središnjeg dalmatinskog grada Splita, drugog po veličini grada u Hrvatskoj, i svega osam kilometara istočno od Omiša. Vatrena se linija protezala oko 23 kilometra. Dvije osobe su poginule [34-godišnja Dragana Antešević, koja je došla iz susjedne Bosne i Hercegovine raditi tijekom turističke sezone u Hrvatskoj, i 79-godišnji muškarac, koji je od zadobivenih rana preminuo u splitskoj bolnici, op. ur.], a deseci su ozlijeđeni. Materijalna šteta je ogromna. Požar kod Omiša, koji je trajao nekoliko dana, bio je najteži koji je ovog ljeta pogodio Hrvatsku. No, nažalost, ne i jedini.

Tragedija u Omišu

U Omišu je tijekom najgore faze požara bilo potrebno zbrinuti gotovo 2.400 ljudi, prema Hrvatskom Crvenom križu. Više od 500 ljudi spas je potražilo u moru, a u spašavanju sudjelovali su i vlasnici privatnih brodica.

Požar je zahvatio 58 kuća te nekoliko desetaka vozila i plovila. Ukupna šteta procijenjena je do sada na 110 milijuna eura, ali to nije konačan iznos jer veliki su i troškovi evakuacije i privremenog smještaja lokalnog stanovništva kao i gubitak prihoda od turizma usred sezone.

Neizravne štete za turizam i ugostiteljstvo, promet, poljoprivredu te ekologiju trenutno je moguće samo procjenjivati. Požari su uzrokovali velike štete i u drugim mjestima uz obalu, kao i u zaleđu i na otocima gdje su stradala ogromna područja pod vinogradima.

Od početka godine do 10. kolovoza, prema službeno potvrđenim izvještajima, bilo je gotovo 30 tisuća vatrogasnih intervencija, od kojih je 30% bilo vezano za požare. Ukupni broj požara (8.832) je veći za 7,62 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a ukupna opožarena površina (9.646 hektara) za čak 75,06%. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da su požari zahvatili veći broj poljoprivrednih područja, turističkih zona i naselja nego ikada prije. Tako su, uz izravne materijalne posljedice, uzrokovali dugoročnu gospodarsku i ekološku štetu.

Požari u Hrvatskoj. Foto: MORH/ T. Brandt

Uzroci

Glavni uzrok požara su meteorološki uvjeti koji su izazvali i požare u drugim mediteranskim zemljama, ali dijelom su požari uzrokovani ljudskim nemarom. Dokazani slučajevi piromanije su znatno rjeđi nego što se govori u užarenoj političkoj atmosferi, uzrokovanoj prvenstveno skandalom oko ilegalnog odlagališta ogromne količine opasnog smeća u gradu Gospiću. Političari i mediji samo potpiruju tezu o učestalom namjernom podmetanju požara.

Pojavile su se i tvrdnje o mogućem „hibridnom djelovanju“ (izraz koji označava istodobno i koordinirano korištenje različitih sredstava pritiska i destabilizacije protiv neke države), no bez ikakvih dokaza.

S obzirom na to da „hibridno djelovanje“ uključuje širenje lažnih ili manipulativnih informacija, politički utjecaj i manipulaciju te instrumentalizaciju društvenih podjela, moglo bi se reći da pojedini političari i mediji zapravo hibridno djeluje protiv Hrvatske, bez dokaza insinuirajući da je ona meta neke druge države. Ovo je posebno uočljivo u slučaju više požara kod Zadra, grada u središnjem priobalnom dijelu, gdje su podmetanje požara priznale četiri osobe od kojih su tri srpske nacionalnosti.

Vlada ističe da je u proteklih desetak godina u sustav uloženo oko 800 milijuna eura te da je za ovo ljeto predviđeno korištenje po šest Canadaira i Air Tractora te helikopter, 224 kamere na 113 lokacija i oko 5.000 vatrogasaca u priobalju.

Nakon izbijanja katastrofalnog požara u Omišu, Vlada je odobrila 20 milijuna eura hitne pomoći Gradu Omišu, uz najavu dodatne pomoći nakon konačne procjene štete.

Međutim, oporba, kao i mnogi politički neutralni promatrači, javno pita zašto, nakon što je požar ugrozio Omiš, nije poslana poruka putem sustava SRUUK (Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama. Važna funkcija ovog sustava je upravo slanje upozorenja na mobilne telefone.

Premijer Plenković je ovaj propust objasnio brzinom širenja požara, snažnim vjetrom i činjenicom da je požar izbio noću. No, na važno pitanje je li postojeći sustav ranog upozoravanja dovoljno prilagođen požarima koji se šire ekstremno brzo odgovora nema.

Među oporbenim kritikama ponašanja vlasti, primjedba Nikole Grmoje (Most) pokušaj je dobivanja političkih bodova povezivanjem požara s drugom glavnom temom ovoljetnih političkih rasprava, ilegalnim skladištenjem otpada. „Ne gori samo Omiš. Novi požari izbili su i na Pelješcu, a već dugo, u prenesenom smislu, gori i Lika“, rekao je Grmoja.

Požari u Hrvatskoj, osim ekološke i gospodarske dimenzije, redovito imaju i političku i identitetsku, posebno zbog većinskog neprijateljskog stava prema srpskoj manjini još od rata uzrokovanog raspadom Jugoslavije.

Zbog toga je predsjednik Samostalne demokratske srpske  stranke (SDSS) Milorad Pupovac upozorio da su, prema poznatim informacijama, požari podmetani i u mjestima sa većinskim stanovništvom srpske nacionalnosti jednako kao i u onima u kojima su Hrvati većina. Time se referirao na insinuacije da su piromani isključivo Srbi, dodajući da svi koji su podmetali požare moraju biti kažnjeni.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković izjavio je da se povećanje broja i obima požar može povezati s vremenskim prilikama, odnosno s dugim razdobljima bez oborina s visokim temperaturama, koja isušuju biljni pokrov. No, dio požara je nedvojbeno planuo zbog ljudskog nemara, a utvrđeno je da su neki požari namjerno podmetnuti. Uzroci nekih požara još se utvrđuju.

Požari u Hrvatskoj. Foto: MORH/ T. Brandt

Situacija u ostatku Europe

U svakom slučaju, ovogodišnja hrvatska sezona požara nije izoliran fenomen. U srpnju i kolovozu veliki požari zahvatili su Grčku, Španjolsku, Francusku, Tursku, Portugal, a zatim i druge europske zemlje. Već krajem srpnja europski podaci pokazivali su da je opasnost od požara iznimno visoka, uz kombinaciju vrućine, suše i jakog vjetra. Reuters je početkom kolovoza izvijestio o istodobnim velikim požarima u Grčkoj, Francuskoj i Španjolskoj, uz evakuacije stanovništva.

Do sredine kolovoza razmjeri su bili još dramatičniji. Prema Reutersu, u Španjolskoj je izgorjelo više od 40.000 hektara, dok je u Grčkoj na Salamini poginuo stariji bračni par, a više od 500 ljudi je evakuirano. Na europskoj razini, prema istom izvještaju, do sredine kolovoza 2026. izgorjelo je više od 576.000 hektara, dok je Europa već 2025. imala rekordnu sezonu. Reuters je još krajem srpnja upozorio da je 2025. bila najgora godina što se tiče požara u Europi, s više od milijun hektara spaljenog zemljišta.

Hrvatska je po apsolutnoj površini mnogo manja od Španjolske, Francuske ili Portugala. Ali njezina je posebnost velika koncentracija stanovništva, turizma, prometne infrastrukture i objekata upravo u uskom obalnom pojasu. Zato požar koji zahvati nekoliko stotina ili tisuću hektara može imati nerazmjerno velik društveni i gospodarski učinak. Primjer Omiša to jasno potvrđuje.

Hrvatska se ove godine možda ne suočava s rekordnim brojem požara, ali požari zahvaćaju znatno veće površine, nastaju u izrazito nepovoljnim meteorološkim uvjetima i sve češće zahvaćaju naseljena i turistička područja. Uz to, najveće štete nastale su u požaru u Omišu koji je izbio sredinom kolovoza, dakle nakon objavljivanja posljednjeg službenog izvještaja o posljedicama ovogodišnjih požara. Stoga će na kraju godine ukupna šteta, izravna i neizravna, nesumnjivo biti značajno veća.