Nakon mjeseca ramazana, obilježenog postom, molitvom i solidarnošću, muslimani 20. marta dočekuju Bajram, jedan od najvećih islamskih praznika, posvećen radosti, zajedništvu i obnovi porodičnih i društvenih veza.

Na prostoru Balkana, gdje se prepliću različite kulture, religije i identiteti, islam je prisutan više od pet vijekova, oblikujući svakodnevni život, običaje i kolektivno pamćenje zajednica. U tom kontinuitetu, mjesec ramazana i praznik Bajram su duboko ukorijenjeni društveni i porodični rituali koji nadilaze generacije.

Ramazan, kao vrijeme posta i samodiscipline, podsjeća na suštinske vrijednosti islama: odgovornost, solidarnost i briga za drugog čovjeka. Bajram donosi trenutak zajedničke radosti, susreta i obnove veza među ljudima, uključujući sredine u kojima je rat odnio velike žrtve.

Harmonija života

„Bez vjere i načina života u skladu s njom, puno teže bih se nosio sa svim ratnim traumama i sjećanjima“, kaže Ahmed Hrustanović, imam (vjerski službenik) koji u islamu predvodi molitvu, ali ima i širu ulogu duhovnog vodiča i učitelja u zajednici, osobe koja tumači vjeru, savjetuje vjernike i učestvuje u svakodnevnom životu zajednice.

Ahmed Hrustanović je porijeklom iz Srebrenice, gdje su mu srpske snage jula 1995. godine ubile oca i brojne članove porodice u zločinu koji je Haški sud zvanično proglasio genocidom. Nakon rata, Hrustanović se vratio u Srebrenicu gdje danas živi sa suprugom i djecom, gradi život, čuvajući sjećanje na prošlost. Istovremeno je posvećen miru, dostojanstvu i budućnosti.

„Okupljanje ljudi u obnovljenim džamijama je znak da ne možete uništiti jedan narod koliko god se trudili“, navodi naš sagovornik.

Ramazan i Bajram su snaga koja ga pokreće.

„Iako su ljudi ubijani i džamije uništavane, ljudi su se vratili, džamije su obnovljene. Život i dobro pobjeđuju zlo, ma koliko nam se činilo da je zlo jako“, navodi Ahmed. „To je prirodan zakon koji se ne može mijenjati”.

Ukazuje da su mladi i djeca posebna snaga Srebrenice.

„Posebno mi je zadovoljstvo provoditi vrijeme s djecom Srebrenice i gledati kako rastu. Bio sam nekad dijete Srebrenice, uplašeno i bez nade. Danas sa sretnom i razdraganom djecom Srebrenice gradimo budućnost za koju sam mislio da nikad više neće biti moguća“, ističe Hrustanović.

Disciplina duha

Ramazan je deveti mjesec islamskog lunarnog kalendara i vrijeme posta, koji traje od zore do zalaska sunca. Tokom ovog perioda vjernici se uzdržavaju od hrane, pića i drugih tjelesnih potreba, ali suština posta nadilazi fizičko odricanje. Riječ je o disciplini duha, samokontroli i svjesnom okretanju prema drugima.

Mersiha Smailović je pravnica i aktivistica iz Skoplja, glavnog grada Sjeverne Makedonije, koja je svojim djelovanjem pomjerila granice u borbi za pravo žena na identitet, a bila je i prva kandidatkinja za predsjednicu ove države.

„Ramazan i Bajram za mene nisu samo vjerski segment života, već duboko etički i društveni okvir koji nas podsjeća na suštinsko dostojanstvo čovjeka, posebno danas u savremenom društvu, punom izazova“, naglašava Smailović.

Tokom ramazana posebno vodi računa o samokontroli, empatiji i unutrašnjem miru, vrijednostima koje, kako smatra, oslobađaju ženu nametnutih stereotipa i vraćaju je ličnoj autentičnosti.

„Žena u svom domu, za vrijeme ramazana, kreira ramazanski ambijenat. Za mene, dostojanstvo žene ne dolazi iz društvenih očekivanja, već iz znanja, integriteta i slobode svake žene da bude ono što jeste, a upravo islam i ramazan nas podsjećaju na tu unutrašnju slobodu, gdje se odričemo hrane i jela i stavljamo fokus na svoju unutrašnju duhovnost“, ističe Smailović.

Za nju je najdublja lekcija ramazana odgovornost.

„Post nije samo odricanje od hrane i pića, već svjesna odluka da budemo bolji ljudi, pravedniji i osjetljiviji na nepravdu. Tu lekciju nastojim prenijeti i kroz svoj profesionalni i društveni angažman. Vjerujem da liderstvo danas, bez uspostavljenih životnih principa nema vrijednosti. Islam nas uči da je najbolji od nas onaj ko je od najveće koristi zajednici, a taj nivo se povećava u ramazanu”.

Za Mersihu doprinos društvu nije privilegija, nego obaveza koju osjeća.

„Vjera, u svojoj suštini, poziva na pravdu, znanje i dostojanstvo. Upravo ove vrijednosti čine temelj savremenih koncepata ljudskih prava, uključujući prava žena. Zbog toga za mene, prava žena nisu nešto novo, već povratak autentičnim vrijednostima koje su često kroz historiju bile potisnute. Žena ima pravo na obrazovanje, ekonomski razvoj i javno djelovanje, i to nije u suprotnosti s vjerom, već upravo u skladu s temeljnim principima pisanim u Svetim Knjigama islama“, decidna je Mersiha Smailović.

Misliti na druge

Njen suprug Jasmin Redžepi iz Skoplja jedan je od prepoznatljivih humanitaraca i društvenih analitičara u regionu te predsjednik organizacije LEGIS, koja godinama pruža pomoć migrantima, izbjeglicama i socijalno ugroženim kategorijama. Kao dugogodišnji aktivista, učestvovao je u brojnim međunarodnim humanitarnim akcijama.

„Svrha posta je da na podsjeti kako je onima koji u toku godine ne mogu sebi priuštiti običan obrok. Zahvaljući toj spoznaji naših donatora, svjesnih sugrađana, naša organizacija osigurava i dijeli hranu u Makedoniji, Gazi, Siriji i Sudanu, kao i izbjeglicama u kampovima. Duh ramazana je u solidarnosti, u brizi za druge“, ukazuje Redžepi.

Navodi da u danima Bajrama vjernici prvo obilaze svoje porodice, potom stare i iznemogle, komšije i socijalno ugrožene.

„Na Balkanu, muslimani žive u raznolikim sredinama, provode bajramsko slavlje i sa svojim susjedima koji nisu muslimani, a koji se također raduju Bajramu zbog lijepih baklava i prijatne atmosfere u muslimanskim domovima. Muslimani tokom ramazana pozivaju na večere i svoje susjede i prijatelje nemuslimane. Bajram je pravi primjer suživota među balkanskim narodima“, navodi Redžepi.

Skoplje je jedan od najstarijih gradova na Balkanu i punih šest vjekova u Skoplju, kao i u ostalim gradovima, nemuslimani i muslimani žive jedni uz druge, dijeleći  iskušenja i blagodati. Redžepi ukazuje da brojni ljudi, koji nisu muslimani, u ovim danima doniraju novac i hranu kako bi pomogli ugroženima, a već tri godine redovno šalju pomoć u Gazu.

Od prvih jutarnjih sati, uz sehur, pa sve do večernjeg iftara, dan u ramazanu oblikovan je ritmom zajedništva i tišine, rada i molitve. Posebna pažnja posvećuje se vlastitim postupcima i mislima, nastojeći izbjeći loše riječi i djela, ali i razviti dublju empatiju prema onima koji žive u oskudici. Upravo zato ramazan na Balkanu nosi snažnu socijalnu dimenziju: to je vrijeme kada se više nego inače pomaže drugima, organizuju zajednički obroci i dijeli sa onima koji nemaju dovoljno.

Naša naredna sagovornica je Almedina Dodić, pripadnica albanske zajednice u Crnoj Gori, koja živi u primorskom gradu Ulcinju. Godinama radi u civilnom sektoru, s fokusom na mlade iz marginalizovanih zajednica, neformalno obrazovanje i pitanja društvenog razvoja. Angažovana je i u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, a nedavno je postala koordinatorka za mlade pri organizaciji WestBalkanNet.

„Ramazan nas uči strpljenju, solidarnosti i razumijevanju drugog, koliko te vrijednosti danas mogu pomoći mladima u Crnoj Gori da prevaziđu podjele i izgrade iskrenije međusobne veze”, ističe Almedina. “Ramazan je, sa sigurnošću, mjesec u godini kada smo svi otvoreniji, solidarniji i kada je naša ruka svima ispružena. Upravo kroz ove vrijednosti mladi mogu naučiti da zastanu, da saslušaju jedni druge i da izađu iz okvira predrasuda i podjela koje su najčešće naslijeđene od prethodnih generacija“.

Mreža za mlade

Almedina je sretna jer su inicirali i oformili mrežu za mlade koja okuplja ovu populaciju iz brojnih država.

„Upravo su praznici prilika da se te vrijednosti žive u praksi. Kroz posjete, razgovore i saradnju, ljudi imaju priliku da se upoznaju i pronađu zajednički jezik, a to je ono za šta se ja lično zalažem“, ističe ona.

Kroz svoj rad je imala priliku da mladima omogući posjete džamijama, hramovima, katedralama.

„Odrastati među različitim kulturama zaista je veliko bogatstvo koje moramo njegovati. Mogućnost da govorimo različitim jezicima i da se međusobno razumijemo je ogromna vrijednost“, poručuje Almedina Dodić.

Njena bliska prijateljica, ekonomistica Amila Vukić iz Mrkojevića kod Bara, takođe na crnogorskoj obali, radi za veliku korporaciju sa sjedištem u Njemačkoj te vodi Udruženje mladih Islamske zajednice u Baru.

„Volim se družiti i upoznavati druge i drugačije, ali isto tako volim pričati ljudima o svom gradu, svojoj domovini, i često u tim razgovorima govorim generalno o ljepoti islama. Nekako, kao da se nametne neka priča ili događaj. A kako najlakše nekom približiti tu blagodat i ljepotu, nego riječima o Ramazanu i Bajramu“, ističe naša sagovornica.

Ljubav i ljepota

Amila je svjesna činjenice da se danas razlike naglašavaju mnogo više nego sličnosti.

„Ali moram reći da to nije slučaj i sa mojim rodnim Barom. Naš grad je poznat po multietičnosti, što potvrđuje i činjenica da ovdje više različitih nacionalnosti, kultura, jezika i religija već vjekovima žive u skladu i harmoniji. Naše komšije i prijatelji nas posjećuju za Bajrame, kao i mi njih za njihove blagdane, Božić i Uskrs. A i oni znaju uzvratiti na vrlo lijep način, pa nama muslimanima priređuju iftare“, naglašava Amila Vukić.

Bar je relativno mali primorski grad i Amila smatra da se u takvim mjestima više drži do tradicije i zajedništva, iako uvijek sve vrijednosti kreću od same porodice.

„Tako da je zajedništvo itekako prisutno gotovo uvijek, a naročito za Bajrame kada sve oko nas kao da stane na tri ili četiri dana, osim ljubavi, emocija i svega lijepog. I čežnje za onima koji više nijesu sa nama“, zaključuje Amila Vukić.