|

Površine i operateri

Površina poljoprivrednih zemljišta posvećenih organskoj proizvodnji i certificirani proizvođači svih zemalja

24/10/2011, Matteo Vittuari

U cjelokupnom regionu sektor organske poljoprivrede je najstabilniji u Hrvatskoj, kako po količini obradive povrÅ¡ine tako i po proizvodnji. Između 2008. i 2009. godine povrÅ¡ina zemljiÅ¡ta pod organskom poljoprivredom preÅ¡la je 1% od ukupnih povrÅ¡ina, dok je 2010. godine premaÅ¡ena cifra od 1.000 sertifikovanih proizvođača. Ovako značajna prednost u odnosu na druge zemlje iz regiona rezultirala je iz razvojnog procesa koji je započeo joÅ¡ prije raspada Jugoslavije (prva organska poljoprivredna farma Bio Zrno je osnovana 1988.), političkoj podrÅ¡ci (zakonodavstvo iz područja ekoloÅ¡ke poljoprivrede iz 2001.), povoljnim klimatskim uslovima i turizmu, koji u ljetnom periodu utiče na porast potraÅŸnje za organskim proizvodima, kao i na njihov kvalitet.

Makedonija i Srbija prate u korak Hrvatsku Å¡to se tiče poljoprivredne povrÅ¡ine namijenjene organskoj proizvodnji, kao i po broju proizvođača. Bez obzira na strukturne slabosti u obje spomenute zemlje, porast između 2006. i 2011. godine je ohrabrujući, a paÅŸnja sve viÅ¡e raste kako od strane privatnih investitora, tako i od strane institucija.

U Albaniji, uprkos prilično konsolidovanom procesu (pokret za organsku poljoprivredu nastaje 1997. godine) i povoljnim klimatskim uslovima, organska poljoprivreda nije dostigla očekivane rezultate koje se smatralo da moÅŸe dostići u relativno kratkom periodu. Bez obzira na blagi porast broja sertifikovanih proizvođača, poljoprivredna povrÅ¡ina namijenjena organskoj proizvodnji je joÅ¡ uvijek ograničena.

Iako iz različitih razloga, Bosna i Hercegovina i Crna Gora imaju i dalje značajne strukturne probleme. U Bosni i Hercegovini ’pioniri’ organske poljoprivrede ne dostiÅŸu sveukupno 50 jedinica, dok je u Crnoj Gori poljoprivredna povrÅ¡ina namijenjena organskoj proizvodnji izuzetno mala. Konfiguracija terena koja je okarakterisana prisustvom rasprostranjenih planinskih krajeva, kako u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori, tako i u Albaniji (te u manjoj mjeri u ostalim zemljama regiona), adekvatna je oblast za berbu samoniklog bilja i Å¡umskih plodova, koja je posljednjih godina dostigla značajne dimenzije.

Tabela 16. Organska proizvodnja na Zapadnom Balkanu: površine i sertifikovani operateri

Zemlja Godina Poljoprivredna površina (ha) Površina pod organskim usjevima (ha) Površina za skupljanje samoniklog bilja (ha) Sertifikovani operateri Izvor
Albanija 2010 1.122.000 284 251.717 137 MACFP (AL), 2011
Bosna i Hercegovina 2009 2.136.000 691 220.000 39 MAFWM (RS- BA), 2011; MAWMF (FBiH), 2011
Hrvatska 2010 1.289.000 23.000 n.a. 1.125 MAFRD (HR), 2011
Makedonija 2010 1.064.000 5.228 n.a. 562 MAFWS (MK), 2011
Crna Gora 2010 516.000 3.561,1 101.801 67* MARD (ME), 2011
Kosovo 2009 608.000 10 n.a. 1 MAFRD (XK), 2011
Srbija 2009 5.065.000 8.500   130* MAFWM (RS), 2011
* Kada su u pitanju Crna Gora i Srbija, broj sertifikovanih proizvođača će znatno porasti u kratkom roku nakon formalnog priznavanja sertifikovanih grupa koje u junu 2011. još uvijek nisu bile predviđene od strane lokalnih zakonodavnih tijela.

Izvor: obrada autora

Commenta e condividi
Iscriviti alla newsletter

OBCT's Newsletter

To your inbox every two weeks