Srbija proteruje Masima Moratija, našeg dopisnika iz Beograda

Srpske vlasti su 4. septembra odbile zahtev našeg kolege Masima Moratija za produženje boravišne dozvole, uručujući mu nalog o proterivanju uz navođenje “neprihvatljivih rizika za sigurnost zemlje”. Zahtevamo da se ova mera odmah opozove

18/09/2026, Redakcija
© Bobica10 / Shutterstock

© Bobica10 / Shutterstock

© Bobica10 / Shutterstock

Mreža Brzi odgovor za slobodu medija (Media Freedom Rapid Response, MFRR), sa svojim partnerima za zaštitu slobode medija i slobode izražavanja, iskazuju čvrstu podršku našem kolegi Masimu Moratiju, višem istraživačkom saradniku za Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT), koji se suočava sa proterivanjem iz Srbije, kako se čini zbog svoje aktivnosti u oblasti ljudskih prava. Pozivamo srpske vlasti da odmah povuku nalog o proterivanju i omoguće našem kolegi da ostane u zemlji sa svojom porodicom i nastavi svoj rad.

Srpske vlasti su 4. septembra odbile Moratijev zahtev za dozvolu za privremeni boravak zbog “neprihvatljivih sigurnosnih rizika za zemlju”, nalažući mu da napusti Srbiju u roku od petnaest dana i izričući mu zabranu ulaska u trajanju od godinu dana. Srpske vlasti nisu pružile dodatne informacije o razlozima odluke.

Morati, italijanski državljanin i dugogodišnji borac za ljudska prava, proveo je više od dvadeset godina u regionu, a u Srbiji neprekidno živi od 2022. godine, kada se preselio u Beograd nakon što je njegova partnerka dobila posao u zemlji.

Morati od 2005. godine sarađuje sa OBCT, prvo je bio dopisnik iz Sarajeva, a potom iz Beogradu. Od 2011. do 2018. radio je u Srbiji na više projekata EU-a pomažući raseljenim licima i izbeglicama, kao i potencijalnim tražiocima azila, a kasnije se preselio u London kako bi obavljao dužnost zamenika direktora evropske regionalne kancelarije organizacije Amnesty International. Nakon što se sa porodicom vratio u Beograd, pridružio se timu MFRR-a, obavljajući ključnu ulogu u formulisanju aktivnosti ovog konzorcijuma za zagovaranje slobode medija na Zapadnom Balkanu.

Krajem januara, Morati je sa svojom porodicom predao srpskim vlastima zahtev za dozvolu za privremeni boravak. U maju je njegovoj partnerki odobren privremeni boravak. U junu je zakazan formalni sastanak u srpskoj sigurnosno-informativnoj agenciji, koja ga je ispitivala o njegovim sadašnjim i prošlim profesionalnim aktivnostima u zemlji. Njegova partnerka je 3. septembra primila poziv od policije, koja ju je obavestila da Morati sledećeg dana treba doći u prostorije Uprave za strance, gde mu je na kraju uručena naredba o proterivanju.

Uz pomoć svog advokata, Morati je 10. septembra podneo žalbu na odluku Uprave, a potom je od Upravnog suda zatražio privremenu meru obustave postupka izvršenja, tražeći od Suda da uzme u obzir prisilno razdvajanje porodice do kojeg bi dovelo njegovo proterivanje.

Iako srpske vlasti nisu pružile konkretno objašnjenje kojim bi opravdale svoju odluku, postoje osnove za sumnju da je nalog za proterivanje povezan sa Moratijevim aktivnostima u oblasti zagovaranja ljudskih prava i slobode medija, sa njegovim izveštavanjem za OBCT o rastućim društvenim i političkim napetostima u Srbiji poslednjih godina ili sa njegovim radom u okviru konzorcijuma MFRR.

U poslednjih nekoliko godina, MFRR i OBCT dokumentovali su produbljivanje onoga što mi i drugi nazivamo krizom slobode medija u Srbiji, uključujući eskalaciju fizičkog nasilja nad novinarima i pokušaje srpskih vlasti da cenzurišu i ućutkaju nezavisno novinarstvo i kritičke glasove. U ovom kontekstu, MFRR je, zajedno sa Platformom za bezbednost novinara Saveta Evrope, ponovo posetio zemlju u martu 2026. godine, sprovodeći misiju zagovaranja kojoj se ispred OBCT-a pridružio i Morati, i objavio konačni izveštaj misije u julu 2026. Ovaj vremenski okvir se poklapa sa administrativnim merama protiv Moratija.

Naše organizacije smatraju da odbijanje njegove boravišne dozvole i naknadna naredba o proterivanju predstavljaju oblik administrativnog uznemiravanja u cilju zastrašivanja kao odmazde za njegov rad i podršku novinarima u zemlji i širem regionu.

Ova mera odbijanja dozvole uklapa se u zabrinjavajući trend. Tokom protekle dve godine zabeleženi su brojni slučajevi u kojima su stranim aktivistima civilnog društva, novinarima i zagovornicima ljudskih prava u Srbiji odbijene ili opozvane dozvole, uz proterivanje i zabranu ponovnog ulaska u zemlju, ili im je u startu odbijen ulazak, često na sličnom osnovu nejasnih razloga „sigurnosnog rizika“. Ovaj trend dokumentovan je u poglavlju izveštaja Evropske komisije o vladavini prava za 2025. godinu.

Dolepotpisane organizacije čvrsto izražavaju solidarnost sa našim kolegom i pozivaju srpske vlasti da odmah ponište nalog o njegovom proterivanju, kao i da se suzdrže od daljih oblika administrativnog uznemiravanja, omogućavajući Moratiju da živi sa svojom porodicom i da nastavi svoj rad na zaštiti slobode medija.

Budući da je ovo ključni slučaj koji se tiče zagovornika ljudskih prava koji se zalaže za slobodu medija u zemlji usred dramatičnog pogoršanja slobode štampe, dolepotpisani partneri MFRR-a i organizacije za zaštitu slobode izražavanja pažljivo će pratiti postupak.

 

Potpisnici:

Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT)

Evropska federacija novinara (EFJ)

Evropski centar za slobodu štampe i medija (ECPMF)

Neograničena sloboda štampe (FPU)

Članak 19 Evropa

Međunarodni institut za štampu (IPI)

Indeks cenzure

Reporteri bez granica (RSF)

Balkanska inicijativa za slobodne medije (BFMI)

Međunarodna federacija novinara


Jeste li primijetili neke netačnosti ili greške u ovom članku? Kontaktirajte nas redazione@balcanicaucaso.org

Commenta e condividi
Iscriviti alla newsletter

OBCT's Newsletter

To your inbox every two weeks