Bosna i Hercegovina je zemlja krhkog mira, u kojoj bi svaka riječ javnih zvaničnika trebalo da bude odmjerena, posebno u trenucima kada se dogode incidenti koji mogu izazvati međunacionalne tenzije. Međutim, praksa često pokazuje suprotno.

Umjesto da pozivaju na smirenost i čekaju rezultate istrage, pojedini političari i javne ličnosti nerijetko posežu za najtežim kvalifikacijama, ostavljajući prostor da se izolovani čin pojedinca pretvori u političku priču.

U Bosni i Hercegovini prečesto se dešava da pojedinačni incidenti postanu sredstvo političke mobilizacije i prikupljanja političkih poena prije nego što se uopće utvrdi ko je odgovoran.

Društvene mreže i političke reakcije

Tako je bilo i nakon nedavnog skrnavljenja katoličkih svetinja u Međugorju, gdje je zapaljen vanjski oltar iza crkve sv. Jakova, dok je na kipu Gospe ispisan natpis „Devil in a skirt” (Đavo u suknji). U blizini su ostavljeni transparenti s uvredljivim porukama upućenim ovom vjerskom mjestu i hodočasnicima.

Dok su nadležni organi još tragali za počiniocem, društvene mreže su već bile preplavljene govorom mržnje. U komentarima su se nizale i optužbe da su počinioci ,,islamisti”, ,,teroristi” i „neprijatelji katolika“, a pojedini korisnici događaj su odmah predstavili kao napad na hrvatski narod i Katoličku crkvu. U BiH žive Bošnjaci (muslimani) koji su direktno bili meta ovih verbalnih napada.

Istovremeno su stigle i političke reakcije. Premijer susjedne Hrvatske Andrej Plenković osudio je vandalizam, ali i naglasio da ne treba donositi zaključke dok se ne utvrdi ko stoji iza ovog čina.

No, drugi nisu čekali. Kandidatkinja za Predsjedništvo BiH Darijana Filipović iz redova Hrvatske demokratske zajednice u BiH (HDZ BiH) ocijenila je da je riječ o napadu na katolički puk BiH.

,,Stravične poruke ostavljene na mjestu molitve i svetosti, mjestu nade i mira, te materijalna šteta pričinjena na oltaru ne smiju proći nekažnjeno. To je otvoren napad na katolički puk u Međugorju i cijeloj BiH, ali i napad na svjetski simbol mira i zajedništva, i to uoči 37. Međunarodnog susreta mladih, kada u Međugorje pristižu deseci hiljada vjernika iz cijelog svijeta”, rekla je Filipović.

Zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko (HDZ) otišla je korak dalje. „Ovakvi činovi predstavljaju pokušaj zastrašivanja katolika u Bosni i Hercegovini, koji su već dulje vrijeme suočeni s napadima na svoja vjerska mjesta, kulturnu baštinu i temeljno pravo na slobodno ispovijedanje vjere. Takvo nasilje i netolerancija ne smiju postati prihvatljivi niti ostati bez jasne osude”, napisala je Zovko.

Nekoliko sati kasnije uslijedio je obrat.

Policija je uhapsila osumnjičenog Bartłomieja Włodzimierza Krakowiaka, 31-godišnjeg državljanina Poljske, katolika koji je, prema pisanju medija, prije nekoliko godina pješice hodočastio iz Varšave u Međugorje. Time su pale u vodu brojne pretpostavke koje su se već proširile društvenim mrežama i dijelom javnog prostora.

Nakon toga promijenio se i ton pojedinih izjava. Darijana Filipović poručila je da je osudila isključivo vandalizam i da su ,,sve ostale interpretacije laž”.

Posebno je odjeknula reakcija bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor, koja je nakon hapšenja osumnjičenog upozorila koliko je važno što je slučaj brzo rasvijetljen. Poručila je da je brzo hapšenje ,,ugasilo požar mržnje koji se već počeo rasplamsavati u susjednoj državi”. Kosor je dodala da su ,,razni politički paraziti mislili politički parazitirati”.

Njena poruka svojevrsno je upozorenje da u osjetljivom bosanskohercegovačkom društvu svako preuranjeno tumačenje i politizacija sličnih događaja mogu proizvesti posljedice mnogo veće od samog vandalskog čina.

Važnost empatije

Ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanje odgovornosti javne riječi. U društvu poput bosanskohercegovačkog, gdje su ratne rane još svježe, političari imaju posebnu obavezu da ne donose zaključke prije istrage i da ne doprinose atmosferi nepovjerenja. Svaki napad na vjerski objekt zaslužuje nedvosmislenu osudu i efikasnu reakciju institucija. Ali jednako tako, svako preuranjeno pripisivanje kolektivne odgovornosti može proizvesti posljedice koje nadilaze sam incident.

„Ovo se ne smije koristiti za pravljenje političkih problema”, rekao je za OBCT Fra Ivan Nujić, gvardijan Franjevačkog samostana u Plehanu u BiH. „Neki političari ovakve stvari koriste da dobiju podršku glasačkog tijela”.

Nujić je upravo prolazio kroz Međugorje dok je s nama razgovarao telefonom.

Prema Fra Ivanu jako je važno da jedni sa drugima suosjećamo.

„Ljudi su potreseni i žao im je. Sažaljevaju jadnika koji je ovo uradio. Bolestan je, treba suosjećati s takvima. Trebamo biti pažljivi”, kazao je Fra Ivan Nujić.

Poruke, naglasio je, moraju biti pomirljive, takve da ljude približe, a ne razdvajaju. „Poruke moraju biti za opće dobro“, smatra Fra Ivan.

Pitanje političke odgovornosti

Politolog Adis Nadarević, aktivni suradnik brojnih medija, ističe da se politička eksploatacija incidenata i mobilizacija na osnovu njih dešavaju širom Evrope i svijeta. Međutim, kako objašnjava, „u BiH su te stvari daleko osjetljivije i rizičnije ukoliko u vidu imamo naslijeđe devedesetih, složenost međuetničkih odnosa i potencijalnu štetu koja se neodgovornim ponašanjem u politici može nanijeti krhkom tkivu ovog društva”.

„Zbog toga je nivo odgovornosti koju bi političari i druge javne ličnosti trebali osjećati trebao biti puno viši nego drugdje, ali to nažalost nije slučaj”, kaže Nadarević. ,,Naprotiv, pojedinačni incidenti se potenciraju i uklapaju u narative mržnje kako bi se pretakali u kratkoročnu političku korist. Ove su pojave naročit zamah dobile porastom ksenofobne i islamofobne retorike američkog MAGA i evropskih desničarskih pokreta čiji se odjeci mogu lako detektirati u narativima i porukama bosanskohercegovačkih političara koji uzore traže u ovim pokretima i liderima poput Victora Orbána”, objašnjava politolog.

Prema njegovim riječima, naročito zabrinjavajuća je činjenica da retorika devedesetih u BiH doživljava svoj ,,revival”, s tom razlikom što se ovog puta uklapa u narative koji postaju sve dominantniji tamo gdje su devedesetih bili nezamislivi.

„Zločini iz mržnje se nigdje nisu desili a da im nije prethodio govor mržnje, i nadam se da Evropa može izvući pouke iz iskustva Bosne i Hercegovine kako ih ovog puta ne bismo zajedno proživljavali. Odgovornost za širenje mrzilačkih narativa je na svima nama, a linija govora i ponašanja koji bi trebali biti nedopustivi se više ne vidi ni u retrovizoru”, poručuje Adis Nadarević.

Oglasilo se i Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine koje je podržalo „dostojanstvenu poruku Župnog ureda Međugorje, koji je vjernike pozvao da na počinjeno zlo odgovore molitvom, postom i praštanjem, ne uzvraćajući zlom na zlo”.

„Takav odgovor predstavlja svjedočanstvo vjere, odgovornosti i istinske posvećenosti miru”, saopćilo je Međureligijsko vijeće i od nadležnih institucija zatražilo da ovaj slučaj u potpunosti rasvijetle.

Slučaj protiv poljskog državljanina preuzima Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Za oštećenje i rušenje vjerskih objekata Krivičnim zakonom BiH predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.

Međugorje je jedno od najposjećenijih katoličkih hodočasničkih mjesta u svijetu. Postalo je poznato nakon tvrdnji šestero djece da im se od juna 1981. godine ukazuje Blažena Djevica Marija.

Iako Sveta Stolica nikada nije priznala navodna ukazanja kao natprirodna, Papa Franjo je 2019. godine odobrio organizovanje službenih hodočašća u Međugorje. Dikasterij za nauk vjere je 2024. godine dodijelio Međugorju ,,nihil obstat”, čime je potvrđeno da vjernici mogu slobodno njegovati pobožnost i hodočastiti u ovo svetište, ali bez potvrde autentičnosti samih ukazanja.

Međugorje godišnje posjećuju stotine hiljada hodočasnika iz čitavog svijeta, zbog čega ono ima ne samo vjerski, već i veliki kulturni, društveni i turistički značaj za Bosnu i Hercegovinu.