Počet ću ovaj tekst lično. Moj rođak Jesenko, novinar Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) kojoj prijeti gašenje iako je simbol države, objavio je kasno sinoć dvije fotografije. Na prvoj, iz 1996. godine, prati prve poslijeratne izbore u Bosni i Hercegovini. Na drugoj, ponovo je na izborima 2026. godine.

Ispod njih je napisao samo jednu rečenicu:

„Novinar je ostario. Sve drugo ostalo je isto”.

Teško je pronaći kraći, a precizniji opis Bosne i Hercegovine u posljednje tri decenije: promijenila se tehnologija, način života, svijet oko nas… Ali politička scena kao da je ostala zarobljena u istom kadru: iste stranke, iste teme, isti strahovi, iste podjele i ista obećanja o promjenama koje nikako da stignu.

U Bosni i Hercegovini je na tek završene Opće izbore izašlo manje od polovine upisanih birača. Njih 41,48 posto glasalo je 4. oktobra, gotovo deset procentnih poena manje nego prije četiri godine. U zemlji u kojoj politika svakodnevno zauzima gotovo sav javni prostor, građani su ovoga puta odgovorili izostankom.

Brojke su neumoljive: na birališta je izašlo manje od 1,5 miliona ljudi od gotovo 3,5 miliona birača. Pitanje se više ne može zaobići: šta ljudima nude izbori? Dolaze li ikakve promjene, nova lica, nova energija, nada, budućnost?

No, krenimo redom.

Bisna i Hercegovina je ušla u izbore nakon godina političkih blokada, otvorenog osporavanja institucija, stalnih rasprava o budućnosti i sve složenijeg odnosa sa susjedima i međunarodnim partnerima.

Za birača u Italiji ili bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji, izborni sistem Bosne i Hercegovine može izgledati gotovo nerazumljivo. Njegova složenost direktna je posljedica Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine koji je postavio ustavni okvir države. Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata država, ali je unutrašnje organizirana kroz dva entiteta: Federaciju BiH (FBiH) i Republiku Srpsku (RS), uz poseban status Brčko distrikta.

Na državnom nivou postoji tročlano Predsjedništvo, koje čine jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin. Građani Federacije biraju bošnjačkog ili hrvatskog člana, dok birači u Republici Srpskoj biraju srpskog člana. Paralelno se biraju državni i entitetski parlamenti, predsjednik Republike Srpske i kantonalne skupštine u Federaciji.

Turbulentan period

Od izbora 2022. Bosna i Hercegovina je prošla put od približavanja Evropskoj uniji do novog zastoja u reformama. U međuvremenu su izuzetno porasli troškovi života, dok su političke institucije sve češće bile mjesto sukoba, blokada i međusobnih optužbi.

Najozbiljniji problem je odnos bh. entiteta Republika Srpska, kojim u praksi vlada radikalni političar Milorad Dodik, prema institucijama Bosne i Hercegovine. On je u više navrata javno zagovarao otcjepljenje RS od Bosne i Hercegovine, što je u direktnoj suprotnosti s ustavnim poretkom države i Dejtonskim sporazumom, i direktna prijetnja miru.

U ovakvoj situaciji, na izborima je teško racionalno promisliti o planovima i programima kandidata, ekonomiji i razvoju. U prvi plan izbija zebnja od novih sukoba, što je svakako pogodno tlo za populističke političare.

Svemu ovome na ruku ide očita regionalna utrka u naoružanju. Zapadni susjed Bosne i Hercegovine je Hrvatska koja je, nakon aviona Rafale, najavila nabavku raketnog sistema Chunmoo K239 s balističkim raketama, dometa 300 kilometara. Na istoku, Srbija posljednjih godina ubrzano modernizira vojsku: kupila je francuske borbene avione Rafale, kineske raketne sisteme i izraelske bespilotne letjelice koje se sklapaju u fabrici nedaleko od Beograda.

Još jedan detalj izazvao je posebnu pažnju u cijeloj regiji. Studenti iz Srbije, glavni protukandidati i protivnici Aleksandra Vučića, došli su u BiH da promovišu izbornu listu “Studenti pobjeđuju”, ali su doživjeli niz neugodnosti upravo u Republici Srpskoj. U Višegradu su napadnuti i otet im je transparent, dok ih je u Brčkom i Doboju legitimisala policija i pokrenula prekršajni postupak.

Tako su se počeli ukrštati izbori u BiH održani 4. oktobra i izbori u Srbiji zakazani za 25. oktobar, iako je riječ o dva potpuno odvojena politička događaja.

Građani Srbije su vrlo direktno pisali da upravo oni, svojim novcem iz budžeta, omogućavaju školovanje, zapošljavanje i život mladih iz bh. entiteta Republika Srpska u Srbiji, dok njihove studente u Republici Srpskoj napadaju.

I sada se vraćamo na početak.

Izbori u BiH održani su u atmosferi gdje je sve politika, od izbora Nogometnog saveza, do postavljanja direktora javnih institucija. Uostalom, političari su ovdje glavne zvijezde, a politika najvažnija tema.

Politika je svuda: u televizijskim emisijama, na društvenim mrežama, u kafanama, među porodicama, na radnim mjestima. Godinama se govori o blokadama, ugroženosti, nacionalnim interesima, odnosima sa Srbijom i Hrvatskom, Rusiji i Zapadu. Političari gotovo svakodnevno proizvode nove teme zbog kojih bi građani trebali biti zabrinuti.

A onda, kada je trebalo izaći na izbore, više od polovine građana ostalo je kod kuće.

Zašto?

Analize će tek uslijediti, ali i sada je jasno: ljudi su ovdje umorni od takve politike, beznađa, vječnog straha. A upravo im je sve to najviše servirano tokom predizborne kampanje, uz dodatak što su sada prvi put uvedeni biometrijska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića, upravo s ciljem veće sigurnosti izbornog procesa. Nova tehnologija nije automatski proizvela novo povjerenje.

Rezultati

Postaje jasno zašto će naredni mjeseci biti jednako važni kao i sama izborna noć.

Socijaldemokrata Denis Bećirović ostaje bošnjački član Predsjedništva BiH, Darijana Filipović iz HDZ BiH ulazi u Predsjedništvo kao hrvatska članica, dok Željka Cvijanović ostaje srpska članica državnog vrha.

“Kad hrvatski narod dobija, dobija i BiH. Jednako je naša domovina Bosna i Hercegovina”, rekla je Darijana Filipović nakon objave rezultata.

Njen budući kolega u Predsjedništvu Denis Bećirović je poručio da neće slaviti, s obzirom na to da je na dan glasanja bila druga godišnjica klizišta u kojem je u Jablanici, hercegovačkom gradu, smrtno stradalo devetnaestvljudi. Istraga o uzrocima tragedije još nije završena.

„Nastavićemo da jačamo poziciju (Republike) Srpske na međunarodnom planu, to će biti moja obaveza. To će biti jedan od prioritetnih zadataka”, poručila je Željka Cvijanović na Instagramu.

Stranka demokratke akcije (SDA) Bakira Izetbgovića je ostvarila snažnu parlamentarnu poziciju na državnom i federalnom nivou, ali on nije uspio dobiti mjesto u Predsjedništvu.

“Ja, nažalost, nisam uspio u borbi protiv njih 14. Prošli put je, mislim, bilo 11 ili 12. Ovaj put je moj rezultat u odnosu na SDA čak nešto lošiji. SDA je uspješnija od mene. Tako je to”, kazao je Izetbegović.

SNSD Milorada Dodika ostaje dominantna politička snaga u Republici Srpskoj, dok stranke koje su posljednjih godina činile Trojku sada moraju odgovoriti na rezultat koji nije donio očekivanu mobilizaciju birača.

Istinski test

Zato će stvarni politički test doći tek nakon što se prebroje svi listići i raspodijele svi mandati. Treba formirati vlast. Treba rješavati pitanja koja godinama stoje na čekanju.

Treba odlučiti hoće li političke stranke ponovo potrošiti naredne četiri godine na međusobne sukobe ili će institucije biti mjesto u kojem se rješavaju problemi građana.