Promjena vlasti u Beogradu odjeknula je širom regiona, budeći nadu da bi odnosi Srbije sa susjedima mogli ući u mirniju fazu. Ovo se posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, zemlje čiji su odnosi sa Srbijom godinama bili opterećeni političkim tenzijama i sporovima.

“Videćete uskoro i promene u odnosima i prema Republici Srpskoj, i promene u odnosima prema Sarajevu”, poručio je u noći izbornog poraza Aleksandar Vučić, dojučerašnji neprikosnoveni vladar Srbije, koji je u svojim rukama držao sve poluge moći.

Njegova poruka bila je upućena iz Beograda stanovnicima s obje strane rijeke Drine, koja čini granicu između Srbije i Bosne i Hercegovine, ali tako da zabrine prvenstveno stanovnike bh. entiteta Republika Srpska, gdje je dobio masovnu glasačku podršku stanovnika s dvojnim državljanstvom.

Poruka iz Banje Luke

Međutim, desilo se nešto posve neočekivano. Značajan broj mladih u Banjoj Luci, gdje stoluje Vlada ovog entiteta, izašao je na ulice proslaviti pobjedu Studentske liste u Srbiji. Kružili su i trubili automobili, mahalo se zastavama uz horske povike:

„Mile, ti si sljedeći… Mile lopove!“

Poruke su upućene Miloradu Dodiku, neformalnom vladaru u ovom bh. entitetu, koji je vrlo blizak Aleksandru Vučiću, kojeg je javno podržao, ali i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. U posljednje vrijeme, Dodik se pokušava primaći predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, te premijeru Izraela Benjaminu Netanyahuu. Ostalo je zabilježeno kako je Dodik, netom nakon Trumpove pobjede, na glavu stavii kačket kakav nosi upravo Trump, s natpisom: „Make America Great Again“.

Milorad Dodik je gotovo školski primjer političke transformacije. Isprva ga je Zapad podržavao kao umjerenog političara i alternativu nacionalističkim strukturama, predstavljao se kao zagovornik saradnje s međunarodnom zajednicom. Tada je insistirao da se ratni zločini individualizuju i da odgovorni, uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića, budu kažnjeni.

Međutim, s vremenom njegov politički kurs sve više se pomjerao prema nacionalizmu, veličanju osuđenih ratnih zločinaca, vrijeđanju Bošnjaka i zagovaranju otcjepljenja Republike Srpske od BiH, čime je neprekidno produbljivao krizu i dovodio u pitanje mir u Bosni i Hercegovini.

Najnoviji obrt u Dodikovom političkom ponašanju vidio se u Srbiji. Tokom višemjesečnih studentskih protesta Dodik je otvoreno podržavao Aleksandra Vučića, a njegove oponente je čak nazivao „smradovima“. Srpski studenti koji su, uoči izbora u BiH, došli u zemlju, napadnuti su u Republici Srpskoj, što je izazvalo revolt u Srbiji.

Tokom izborne noći Dodik je bio u Beogradu, u izbornom štabu Vučićeve stranke, očekujući pobjedu svog političkog saveznika. Kada je postalo jasno da su studenti pobijedili, poslao je poruku da Srbija i Republika Srpska nastavljaju zajedno.

Ovaj zaokret teško je ne čitati kao pokušaj prilagođavanja novoj političkoj stvarnosti. Može li se to nazvati političkim pragmatizmom ili još jednim primjerom promjenjivih savezništava, pitanje je koje se nameće posmatračima. U svakom slučaju, kontrast između Dodikovih ranijih poruka i čestitke nakon poraza Vučićeve opcije otvara pitanje koliko su njegova politička uvjerenja postojana, a koliko zavise od toga ko u datom trenutku ima moć u Beogradu.

Poziv na bolju regionalnu saradnju

,,Pravićemo bolju Srbiju, na dobrobit naših građana, na bolje međudržavne odnose sa susedima i sa čitavom međunarodnom zajednicom”, poručio je nosilac pobjedničke Studentske liste Ilija Srdanović netom nakon što je Vučić priznao poraz.

Upravo ta poruka pobudila je nadu d bi na Balkanu konačno mogli biti relaksirani odnosi, bez straha od novih sukoba i unošenja nestabilnosti. Međutim, ovim procjenama svi prilaze s dosta opreza, a posebno Bosna i Hercegovina, koja je pratila izbore u Srbiji gotovo jednako intenzivno kao vlastite održane dvadesetak dana ranije.

,,Nadam se da će nova vlast u Republici Srbiji raditi na poboljšanju međudržavne saradnje s Bosnom i Hercegovinom i drugim državama u regiji, te da ćemo kroz otvoren dijalog i ravnopravnu saradnju doprinositi miru, stabilnosti i boljoj budućnosti građana obje države”, naveo je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, uz čestitku Studentskoj listi.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković poručio je da su studenti Srbije pokazali izuzetnu hrabrost i istrajnost, kao i da očekuje korektan odnos prema Bosni i Hercegovini i puno poštivanje njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

,,Dosadašnja praksa vlasti Srbije da, pod plaštom brige o narodu, podržavaju i pomažu korumpirane političke elite u Bosni i Hercegovini, nije donijela ništa dobro ni Bosni i Hercegovini ni Srbima koji žive u našoj zemlji”, rekao je Konaković.

Uz čestitku, premijer većeg entiteta, Federacije BiH, Nermin Nikšić na Facebooku je napisao: ,,Želimo vjerovati da će ovaj izborni rezultat otvoriti prostor za izgradnju progresivnije Srbije, spremne da se odgovorno suoči s povijesnim činjenicama, nedvosmisleno poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i gradi odnose sa susjedima na temelju međusobnog uvažavanja i iskrene suradnje. To bi bio važan iskorak ne samo za odnose naših dviju država nego i za budućnost cijele regije”.

Istovremeno, ambasador BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija ocijenio je kako je studentskom pobjedom oživljeno nasljeđe premijera Zorana Đinđića, koji je ubijen u atentatu 2003. godine u glavnom gradu Srbije.

,,Nadam se da ćemo zajedno koračati, koristeći priliku za novi početak na našem zajedničkom putu ka euroatlantskoj budućnosti“, napisao je Lagumdžija.

Šta kažu Hrvatska i Crna Gora

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je očekivanje da će izborni rezultat otvoriti prostor za bolje odnose.

,,Mislim da je poruka građana Srbije bila vrlo jasna. Željeli su promjenu”, izjavio je Plenković novinarima u Hrvatskoj.

Iz Hrvatske je stigla i čestitka predsjednika Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorada Pupovca, koji je ukazao na uvjerljivu i nadmoćnu pobjedu Studentske liste, uz poruku o unapređenju odnosa u regiji.

„To će, uvjereni smo, i položaj Srba u tim zemljama, a naročito Srba u Hrvatskoj, učiniti lakšim i boljim“, naglasio je Pupovac.

Zanimljiva je objava bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor na mreži X gdje je napisala doslovno: „Sretno susjedi, sretno. Svanulo”.

Srbija i Crna Gora su nakon osamostaljenja ostalih republika bivše Jugoslavije još jedno vrijeme ostale povezane u državnoj zajednici, da bi se razišle nakon referenduma i proglašenja nezavisnosti Crne Gore 2006. godine. Tada su počele trzavice između nekadašnjih bliskih saveznika.

„Uvjeren sam da će ovaj izborni rezultat otvoriti novo poglavlje u odnosima Crne Gore i Republike Srbije, zasnovano na prijateljstvu, iskrenom dijalogu i posvećenosti zajedničkoj evropskoj budućnosti“, naglasio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Balkan je prečesto bio talac političara koji su vlastiti opstanak gradili na strahu, podjelama i stalnom traženju neprijatelja. Zato se promjena u Beogradu mjeri mogućnošću da se konačno promijeni način na koji države regiona razgovaraju jedna s drugom. Ali nada sama po sebi nije dovoljna: tek će konkretni potezi nove vlasti pokazati počinje li na Balkanu novo poglavlje, ono u kojem mir nije samo odsustvo sukoba, već rezultat uzajamnog poštovanja, saradnje i odgovornosti prema budućim generacijama.