“Sjećanje na opsadu Sarajeva važno je kako se nešto slično nikada ne bi ponovilo, nikome, nigdje”. Ovim riječima talijanski fotograf i novinar Mario Boccia obratio se u večernjim satima 5. svibnja publici koja je došla prisustvovati otvaranju njegove izložbe “Sarajevo 1992.-1996. – Najduža opsada“ u Talijanskom institutu za kulturu (IIC) u Zagrebu.

“Nažalost, ratovi se i dalje šire usred sveprisutne ravnodušnosti, ali ne mogu a da ne nastavim svoj rad, zarad svoju djece i budućih generacija“, dodao je Mario Boccia.

Talijanski novinar i fotograf, dopisnik lista Il Manifesto tijekom ratova u Jugoslaviji – prisutan kao reporter i u Africi, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku tijekom posljednjih desetljeća – Boccia je za ovu izložbu, koju su priredili Talijanski muzej ratne povijesti i Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa, odabrao pedesetak crno-bijelih fotografija snimljenih tijekom opsade.

Nisu u pitanju klasične ratne slike, s pucnjavom, mrtvima i ozljedama, već snimci svakodnevnog života građana opkoljenog Sarajeva, svjedočanstva građanskog otpora, fotografije pune dostojanstva čak i u najmračnijim trenucima.

Mario Boccia. Foto: Sanjin Kaštelan

Važnost pamćenja

“Mario Boccia ima participativan pogled, nikada distanciran. On traži humanost, a ne senzacionalizam”, izjavio je Gian Luca Borghese, ravnatelj Talijanskog instituta za kulturu, tijekom svog uvodnog obraćanja. “Ova izložba suočava nas s odgovornošću sjećanja. Sjećanje nije pasivan čin, već aktivan izbor”, dodao je Borghese.

Plakat izložbe u Zagrebu

Za ravnatelja Instituta koji je domaćin izložbe, upravo su detalji svakodnevnog života koje je fotografirao Mario Boccia ono što nam pomaže da istinski shvatimo “što znači oduprijeti se”.

Inauguraciji, koja je održana u sklopu 13. zagrebačkog festivala povijesti Kliofest, prisustvovala je i veleposlanica Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Elma Kovačević-Bajtal, koja je zagrlila fotografa zahvalivši mu na fotografijama “kojima se sjećamo onoga što smo doživjeli”.

“Kultura sjećanja je ono što svi moramo njegovati”, naglasila je veleposlanica, “ne da bismo mrzili ili poticali mržnju, već da bismo naučili lekcije i ne zaboravili cijenu sukoba koji se nažalost i danas događaju u raznim dijelovima svijeta”.

Izložba – koja je nastala u sklopu europskog projekta Trancityons, koji istražuje odnos između gradova i procesa demokratizacije – prethodno je bila prikazana u Roveretu i Beogradu , a u Sarajevo će stići do kraja godine.

Tijekom inauguracije u Zagrebu, bivša zamjenica gradonačelnice Sarajeva Anja Margetić (2021. – 2025.) i prva žena koja je predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Olimpijskim igrama 1992. godine, naglasila je kako fotografije Maria Boccije prenose “želju za životom, dostojanstvo i herojstvo” građana Sarajeva u vrijeme kada je, tijekom opsade, među stanovništvom vladao veliki osjećaj jedinstva i solidarnosti.

Razgovor s mladima

“Osjećam potrebu razgovarati s mladima o onome što sam vidio kako se takvo zlo nikada više ne bi ponovilo. Posjećujem škole, a posljednjih godina posjetio sam ih nekoliko stotina, od sjevera do juga Italije”, rekao je Mario Boccia, držeći u rukama svoju knjigu “Cvjećarka iz Sarajeva”, koja kroz ilustracije govori o građanskom otporu kao reakciji na opsadu Sarajeva.

“Ovo je moj doprinos, ali nije dovoljan da se zahvalim gradu i svim ljudima na gostoprimstvu koju su mi pružili. Nikada me nigdje drugdje u svijetu nisu tako toplo dočekali”, dodao je Boccia pred vidno dirnutom publikom sačinjenom od osoba raznih uzrasta i profila.

Bilo je tu mladih studenata politologije iz Zagreba, dugogodišnjih mirovnih aktivista, Sarajlija koji su emigrirali u Hrvatsku tijekom ili nakon rata, znanstvenika, pa čak i veterana UNPROFOR-a (zaštitne snage Ujedinjenih naroda raspoređene u Bosni i Hercegovini tijekom rata). Svi su bili očarani riječima Marija Boccie, koji je s impresivnom preciznošću ispričao priče iza fotografija, priče opkoljenih ali i opsjedatelja.

“Pokazati koliko sličnosti može biti s krvnicima nužno je kako bismo razumjeli kako ideološki fanatizam i rat mogu podrijeti temeljne ljudske vrijednosti. Normalna osoba može biti dehumanizirana do te mjere da postane snajperist sposoban pucati u dijete u igri. Razmišljanje o tome pomaže nam da razvijemo potrebna antitijela”, objasnio je Mario Boccia, nadajući se da će uskoro vidjeti trgove preplavljene građanima koji demonstriraju protiv ratova, koji su nažalost sveprisutni.

Izložba će ostati otvorena u Talijanskom institutu za kulturu do 30. lipnja 2026. (ulaz je besplatan). Uz izložbu bit će organizirana tri događaja s novinarima, akademicima i lokalnim stručnjacima: “Sarajevo, trideset godina kasnije: Kako izgraditi povjerenje?” (20. svibnja, 18:00 sati), “Mjesto zločina: Etika ratnog novinarstva” (10. lipnja, 19:00 sati) i “Od traume do kolektivnog sjećanja. Uloga javnog prostora” (15. lipnja, 18:00 sati). Ovi događaji pružit će priliku za nastavak dijaloga započetog s Bocciom i omogućiti što većem broju ljudi da posjete izložbu.