Srbija, da li je moguć mađarski scenario?

Nakon preokreta u Mađarskoj, mnogi se pitaju koliko je blizu promena vlasti u Srbiji, imajući u vidu sličnosti između Orbanovog i Vučićevog autoritarnog režima. U međuvremenu, srpsko društvo, pre svega opozicija, moglo bi da izvuče važne pouke iz mađarskih izbora

17/04/2026, Danijela Nenadić Beograd
Viktor Orbán i Aleksandar Vučić u Beogradu u 2026. © Golden Brown / Shutterstock

Viktor Orbán i Aleksandar Vučić u Beogradu u 2026. © Golden Brown / Shutterstock

Viktor Orbán i Aleksandar Vučić u Beogradu u 2026. © Golden Brown / Shutterstock

Parlamentarni izbori održani u nedelju u Mađarskoj doneli su veliki preokret. Posle šesnaest godina vlasti, Viktor Orban i njegov Fides poraženi su od Petera Mađara i stranke Tisa, čime je otvoreno novo političko poglavlje u zemlji, a šire geopolitičke implikacije već se mogu naslutiti.

Tisa, nova stranka koja postoji tek dve godine, osvojila je dvotrećinsku većinu u mađarskom parlamentu, što ni najoptimističnije ankete javnog mnjenja nisu predviđale. Izlaznost od gotovo 80 posto i redovi za glasanje pokazali su da su građani Mađarske ove izbore doživeli kao presudne.

Glasalo se kao na referendumu, za i protiv Orbana, a birači su jasno poručili da su umorni od autoritarnog vođe, korupcijskih afera, udaljavanja od EU i podrške Rusiji, ali i od nezavidne ekonomske situacije.

Peter Mađar, nekadašnji član Orbanovog Fidesa, kampanju je gradio upravo na borbi protiv korupcije i obnovi odnosa sa Evropskom unijom, uz obećanje građanima da će institucije biti vraćene u okvire vladavine prava.

U Srbiji su izbori u Mađarskoj doživljeni kao vrlo važni, a o sličnostima se govorilo mesecima pre nego što su građani Mađarske izašli na birališta. Vest o Orbanovom porazu izazvala je pozitivne reakcije i produbila nadu kod onog dela javnosti koji se protivi vladajućem režimu u Srbiji.

Sličnosti između Orbana i Vučića

Razloge za ovo treba tražiti pre svega u činjenici da su Orbanov i Vučićev “stil” vladanja dosta slični, sa izraženim elementima autoritarnosti. Obojica su bili najmoćnije političke figure u svojim zemljama, uz ograničavanje uloge i značaja parlamenta i nezavisnih institucija. Dva lidera delila su i podršku Rusiji, odbijanje osude agresije na Ukrajinu i kritikovanje Evropske unije, s tim da je Orban, kao premijer države članice EU, predstavljao daleko kompleksniiji problem za Brisel. U mađarskom, kao i u srpskom društvu duboko su ukorenjeni korupcija i nepotizam.

Društvo je podeljeno, a često se posezalo za represijom prema političkim neistomišljenicima. Pod vođstvom dva lidera, izborni uslovi su prekrajani tako da idu na ruku vladajućoj partiji, a mediji su zarobljeni i stavljeni pod kontrolu režima.

Vučić i Orban su dosledno podržavali i priticali u pomoć jedan drugome kada god je to bilo politički potrebno. Orban je u EU lobirao za svog srpskog kolegu i nastojao da blokira svaku kritiku na račun režima u Beogradu. Vučić je Orbanu omogućio da “kontroliše” Mađare koji žive u Vojvodini, promovišući Savez vojvođanskih Mađara (SVM), stranku koju direktno kontroliše Orban.

Slučaj Kanjiža

Nekoliko dana pre izbora u Mađarskoj, Vučić je objavio da su kod gradića Kanjiže u Srbiji, na granici sa Mađarskom, u blizini gasovoda Turski tok, pripadnici policije i Vojske Srbije pronašli dva velika ranca sa eksplozivom i štapinom. Vučić je objavio da je u stalnom kontaktu sa Orbanom i da ga izveštava o prvim rezultatima istrage u vezi sa “ugrožavanjem kritične gasne infrastrukture koja povezuje Srbiju i Mađarsku”.

Orban je odgovorio sazivanjem Saveta odbrane, a zatim je i obišao mađarski deo Turskog toka kod Segedina gde je izjavio da je situacija “vrlo ozbiljna”. O raspletu drame nema više informacija niti novih saznanja, skoro kao da se ova izuzetno ozbiljna situacija nikada nije ni desila. Budući premijer Mađarske je u pobedničkoj izbornoj noći rekao da će istražiti navodni incident na gasovodu u Kanjiži.

Iako konkretni potezi novih mađarskih vlasti tek predstoje, promene u Budimpešti mogu imati implikacije i na regionalne energetske projekte, uključujući poslovanje Naftne industrije Srbije, koja je povezana sa ruskim interesima.

Pouke za srpsku opoziciju

Analitičari već govore o sličnostima između dve zemlje i mogućoj primeni “mađarskog scenarija” u Srbiji, naglašavajući da su u obe zemlje bili u pitanju dugotrajni autoritarni režimi, fragmentisana opozicija, nedostatak medijskih sloboda, slabe institucije, korupcija i izborna pravila skrojena da pogoduju vladajućoj partiji. Mađarski scenario ukazuje i na važnost stvaranja referendumske atmosfere, što studentski pokret u Srbiji takođe nastoji da postigne.

U Mađarskoj su se mnoge opozicione partije dobrovoljno odrekle učestvovanja na izborima, shvativši da većina birača želi da podrži Tisu, te da bi svako rasipanje glasova išlo na ruku Orbanu.

Za mnoge je ovo diskutabilna odluka, ali jasno je da je doneta sa jasnim ciljem da se Orbanu onemogući da osvoji novi mandat. Pokazalo se da je odluka bila racionalna sa aspekta okončanja vladavine Fidesa i da su birači upravo to smatrali neophodnim.

Srpska opozicija bi imala šta da nauči iz mađarskog primera. Deo opozicionih političkih partija i dalje nastoji da plasira priču o “tri kolone” na budućim izborima: prvu bi činio SNS sa svojim partnerima, drugu studenti, a treću proevropske opozicione partije. Na osnovu nedavno održanih lokalnih izbora stiče se utisak da bi ovakav scenario značio političku “smrt” opozicije, jer izbori su pokazali da i u Srbiji vlada atmosfera u kojoj se bira između studenata i vlasti.

Uticaj na mađarsku manjinu u Srbiji

Odgovarajući na pitanje novinara N1, Peter Mađar je rekao da se odnos Mađarske prema Srbiji neće mnogo menjati, pre svega zbog zaštite interesa Mađara koji žive u Vojvodini, a onda i zbog zajedničkih projekata. Dodao je da “zna ko kumuje velikom prijateljstvu Vučića i Orbana, ali i Roberta Fica”. Naglasio je da ne želi da se meša u unutrašnja pitanja Srbije i poručio građanima Srbije da “crpe snagu iz izbora u Mađarskoj”.

Mađar je najavio da podrška Budimpešte Mađarima u Vojvodini neće više ići isključivo preko Saveza vojvođanskih Mađara i da će raditi u interesu svih Mađara koji žive u Srbiji. Za Srbiju je ova poruka vrlo značajna, naročito imajući u vidu svojevrstan monopol SVM-a nad sudbinom vojvođanskih Mađara i pritisak koji je sistemski sprovođen nad pripadnicima mađarske zajednice da glasaju za Orbana i Vučića.

SVM je godinama Vučićeva “desna ruka”. Predstavnici ove stranke obavljaju važne funkcije u Novom Sadu i Beogradu, a SVM je jedini akter iz mađarske zajednice koji dobija novac od Budimpešte i odlučuje o njegovoj raspodeli. S tim u vezi, oglasila se Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM), kao stranka koja godinama kritikuje politiku Budimpešte i SVM-a, poručujući da će Mađari u Srbiji sada moći slobodno da glasaju.

U istom tonu reagovala je relativno nova građanska organizacija Vojvođanski mađarski plenum, koja je nastala iz potrebe da se pokaže podrška dela mađarske zajednice studentskom pokretu, što je vladajući SVM, kao deo režima, nastojao da spreči. Ova organizacija najavila je da će intenzivno pomagati studentima u svakoj prilici, a naročito u njihovoj akciji “Student u svakom selu” tako što će sa njima obilaziti mesta u kojima većinu stanovništva čine Mađari. Vojvođanski mađarski plenum pozvao je Mađare iz Srbije da glasaju za Petera Mađara.

Vučićeva reakcija

Predsednik Srbije je na svom X nalogu čestitao Mađaru. “Verujem u nastavak dobre saradnje između Srbije i Mađarske i zahvalan sam Orbanu što je takve odnose učinio mogućim”, dodao je Vučić.

Nedugo zatim predsednik se u svom maniru “prepirao” sa odsutnim Peterom Mađarom. U udarnom terminu Drugog dnevnika Radio televizije Srbije, Vučić je komentarisao Mađarove izjave da će istražiti navodni incident na gasovodu. “Nije ovo njegova zemlja i nema ingerencije bilo kakve da provodi istrage”, rekao je Vučić.

Reagujući na Mađarovu izjavu o velikom prijateljstvu između Orbana, Vučića i Fica, srpski predsednik je pozvao Mađara da odgovori ko kumuje tom prijateljstvu, dodajući da Mađar “nema pojma”, nego samo pokušava da sugeriše “da je to Putin ili neko” sličan. “Da ne brinemo o odnosima sa Mađarima, nazvao bih tu izjavu glupom i neodgovornnom, ovako to neću da učinim”, izjavio je Vučić u svom prepoznatljivom stilu.

Pobeda Petera Mađara svakako donosi novu dinamiku u Evropu i mogućnost prekomponovanja političkih odnosa. Za Srbiju to znači kraj ere pouzdanog savezništva zasnovanog na autoritarnosti i mogući dodatni stimulans za promene na izborima.

Kako će se odnosi dalje razvijati, ne zavisi samo od politike zvanične Budimpešte, već i od unutrašnje političke dinamike u Srbiji. Jedno je pak jasno. Sličnosti sa Mađarskom i upravo završenim izborima postoje, ali se ne može očekivati da će promene u Srbiji doći kao posledica izbornih rezultata u Mađarskoj. To može biti tek jedna kocka u mozaiku, a za sve ostalo će politički izazivači vladajućeg režima u Srbiji, baš kao što je učinio Mađar, morati da obiđu svaki kutak zemlje i direktno razgovaraju sa građanima.

Commenta e condividi
Iscriviti alla newsletter

OBCT's Newsletter

To your inbox every two weeks