U Bosni i Hercegovini, zemlji duboko podijeljenoj duž političkih i etničkih linija, postoji samo jedan državni javni servis. Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) nije komercijalni medij niti glas jedne politike. Zamišljena je i djeluje kao zajednički medijski prostor svih građana zemlje, ekvivalent italijanske RAI.

Međutim, BHRT je već godinama na ivici gašenja, zarobljen u političkim blokadama i finansijskoj neizvjesnosti. U vrijeme rata i srpske opsade Sarajeva, nije prestajao sa radom, iako je neprestano i ciljano bombardovan, a u njemu su radili novinari i ostalo osoblje svih nacionalnosti, bez hrane, vode i podjela.

Dok se o sudbini BHRT-a danas raspravlja kao o političkom, tehničkom i budžetskom pitanju, u stvarnosti je riječ o ljudima koji ga svakodnevno održavaju živim. U glavnom gradu BiH nedavno je organizovan protest zaposlenika, uz koje su stali građani.

Uslovi nezamislivi u Evropi

Novinari, snimatelji, urednici i ostali zaposleni u BHRT-u rade u uslovima koji su u Evropi gotovo nezamislivi: bez sigurnih plata, sa zastarjelom opremom i pod stalnom prijetnjom da će javni servis države prestati postojati. Ovo je priča o borbi za opstanak institucije koja za Bosnu i Hercegovinu znači mnogo više od televizijskog programa.

“Javni medijski servis nikada ne smije postati megafon vlasti i politike”, kaže Neda Tadić, direktorica televizijskog kanala javnog servisa (BHT1). “Vjerojatno ne postoji zemlja u kojoj političari ne pokušavaju zauzdati medije, posebno javne servise, a u našem regionu su te težnje za kontrolom medija prilično izražene”, objašnjava Tadić.

“Ne možemo tvrditi da nije bilo udara na našu uređivačku neovisnost, ali smo je u dobroj mjeri uspjeli očuvati i obraniti, jer medijski profesionalci uvijek su uporniji i istrajniji od medijskih oportunista”.

Tadić ističe da je nužno sačuvati profesionalnu srž ove kuće i ne pokleknuti. Da bi to postigli, neophodna je najprije finansijska stabilnost, kao i potpuna eliminacija učešća organa vlasti u imenovanju upravljačkih struktura javnog servisa. Upravni odbor BHRT-a još uvijek imenuje i potvrđuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, što, po riječima Nede Tadić, nije u redu.

Teška situacija

“Nama unutar BHRT-a takođe je potreban svojevrsni reset jer već predugo radimo u nenormalnim uvjetima koji su degradirali našu profesiju, obesmislili procese i ugušili kreativni izraz”, objašnjava Tadić. “Cijena obrane uređivačke neovisnosti je evidentna, radnici rade za besramno niske plaće, bez uplaćenih doprinosa posljednjih skoro deset godina u neuvjetnim prostorima i često bez osnovnih alata za rad”, upozorava direktorica televizijskog kanala.

“Ovo možda zvuči banalno u 2025. godini, ali krov nam prokišnjava na sve strane, nijedan lift u RTV domu ne radi već tri mjeseca, zastarjela oprema otkazuje poslušnost i uposlenici su veoma frustrirani jer kad dođu na posao moraju se baviti svim tim limitirajućim faktorima i smišljati kako da se potonji ne odraze na program, umjesto da se svatko bavi svojim primarnim poslom. U ove stvari se ne može ulagati jer je RTRS protuzakonito uzeo taj novac”.

RTRS je skraćenica za Radioteleviziju Republike Srpske, javni servis ovog bh. entiteta. Iako je formalno dio državnog javnog sistema, RTRS djeluje gotovo potpuno autonomno i u praksi je snažno povezan s entitetskim nacionalističkim vlastima.

Postoji i Radiotelevizija Federacije BiH (RTVFBiH), dakle javni servis drugog entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine.

BHRT, kao državni javni servis, djeluje na nivou cijele zemlje. Njegova uloga je da informiše sve građane BiH, bez obzira na entitet, nacionalnost ili političku pripadnost. BHRT bi trebalo da predstavlja zajednički javni interes.

Po zakonu, sva tri emitera čine Jedinstveni javni RTV sistem BiH. Ideja ovog sistema temelji se na zajedničkom finansiranju, tehničkoj i programskoj saradnji i stabilnom državnom javnom servisu (BHRT) kao centralnom institucijom.

U praksi, sistem nikada nije zaživio u obliku u kojem je zamišljen. Najveći problem je finansiranje. Građani plaćaju RTV taksu, ali se ona ne raspoređuje ravnomjerno. Entitetski emiteri (posebno RTRS) godinama zadržavaju novac koji bi po zakonu trebalo da pripadne BHRT-u. Zbog toga BHRT ostaje bez osnovnih sredstava za rad.

Odgovornost političara

“Konkretna odgovornost je na Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine”, tvrdi Neda Tadić. “Političke blokade dolaze upravo iz tih institucija koje već dvadeset godina dopuštaju da se Zakon o javnom RTV sustavu ne implementira u potpunosti, a posljednjih osam-devet godina i brutalno se krši tako što je RTRS protuzakonito zadržala 102 milijuna KM (preko 50 miliona eura) koji pripadaju BHRT-u. Takođe, RTV taksu ne plaćaju građani kojima je snabdjevač električne energije Elektroprivreda HZHB”

Direktorica naglašava da sve stranke u BiH podjednako dijele odgovornost, jer je i puko posmatranje i višegodišnje toleriranje “rušitelja” suučesništvo. Stoga su se pismeno obratili Uredu Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR), ustanovljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom kojim je 1995. godine okončan rat koji je trajao tri i po godine. Zaposlenici BHRT-a obratili su se i Vijeću za provedbu mira (PIC).

“Zahtijevamo da okončaju ovu trakavicu koja je poražavajuća za svako normalno demokratsko društvo”, kaže Neda Tadić i dodaje da su zaposlenici primorani improvizirati do krajnjih granica kako gledatelji ne bi uvidjeli u kojim uvjetima radi BHRT.

“Građani teško razlikuju dezinformacije od informacija, sve izvore tretiraju isto, i ono što čuju u našem dnevniku i ono što neki pojedinac objavi na svom profilu na društvenim mrežama”, ističe direktorica televizijskog programa.

“Mislim da je važno da građani konačno razluče misiju i odgovornost javnog medijskog servisa od privatnih medija kojima je profit prioritet i koji često rade pod nekom poslovnom ili političkom agendom, ali i od brojnih online medija bez impressuma, preko kojih političke partije i interesne grupe pokušavaju oblikovati mišljenje građana posmatrajući potonje isključivo kao glasačko tijelo“, upozorava Tadić.

Rad u interesu građana

Prema njenim riječima, važno je da građani shvate da je BHRT servis javnosti i da je njegova dužnost raditi u interesu svakog građanina, pružajući objektivne i istinite informacije. Dječiji, dokumentarni, kulturni i obrazovni program BHRT-a, kako objašnjava Neda Tadić, ima za cilj imaju edukaciju i “popravljanje” društva, a samo javni medijski servis brine o najmarginaliziranijim članovima društva.

“Dodatni razlog za obranu BHRT-a je obrana svega što ima predznak bosankohercegovačkog u ovom vremenu etno-nacionalističkih rasparčavanja naše države. Ovo je najvidljivije na primjeru državnih institucija kulture koje su, kao i mi, bačene na koljena jer im je već godinama uskraćeno svako institucionalno financiranje samo zato što čuvaju i žele nastaviti čuvati naslijeđe Bosne i Hercegovine“, zaključuje Neda Tadić.

Opstrukcije

Benjamin Butković je urednik specijalnih programa BHRT-a i daje preciznu analizu uzroka krize javnog servisa.

“Tri javna servisa, prema Zakonu koji je nametnuo Visoki predstavnik još 2005. godine, trebalo bi da čine sistem javnog emitiranja u BiH. Taksu prikupljaju entitetski emiteri, tako da jedino BHRT nema svoj novčanik”, objašnjava Butković.

“Kad prikupe taksu, oni bi polovinu tog novca, prema istom zakonu, trebalo da prebace BHRT-u, a RTRS to ne čini već osam godina. Tako je dug narastao na preko 50 miliona eura. BHRT je zatražio zaštitu svojih prava na sudovima u BiH i to traje već godinama“.

Oni koji prate politička dešavanja u Bosni i Hercegovini znaju da političke strukture iz RS od potpisivanja Dejtonskog sporazuma čine sve da “uguše” ili bar onemoguće funkcioniranje institucija države, u čemu im se povremeno pridružuje Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH). Na područjima Bosne i Hercegovine kojima efektivno upravlja HDZ, taksa za posjedovanje prijemnika signala uopće se ne naplaćuje.

Gašenje nije opcija

“Gašenje BHRT-a ne smije biti opcija”, upozorava Butković. “Ukoliko bi se to dogodilo, to bi navedenim političkim snagama u BiH bio signal da uporno istraju u svojim politikama kako bi se jedna po jedna institucija države gasila, a time nestala i država”.

“Druga opasna stvar – ističe novinar javnog servisa – jeste da bi urušavanjem BHRT-a bile ugrožene još neke civilne i sigurnosne funkcije institucija kao što su SIPA, Ministarstvo odbrane, IDEEA, jer su tehnički i infrastrukturno oslonjene na BHRT. Posebna opasnost u vremenu povijesnog revizionizma jeste destrukcija Arhivskog centra BHRT-a koji čuva i brine o naslijeđu dugom osamdeset godina te o materijalu koji dokumentira zločine počinjene nad stanovništvom BiH u devedesetim godinama prošlog vijeka”.

Da je Bosna i Hercegovina pravna država, kako Butković naglašava, ne bi se moglo desiti da RTRS duguje više od 50 miliona eura bez namjere da to isplati, iako je dužan po zakonu.

“Pravnim putem ne možemo očekivati rješenje, jer procesi pred sudom traju neopravdano dugo, očigledno pod političkim uticajem”, upozorava novinar. “Politički dogovor u ovom trenutku nije moguć, jer u parlamentu sjede predstavnici političkih stranaka koje i dalje ratuju, samo sada mirnodopskim sredstvima”, ističe Butković. “Njihovi proklamirani ciljevi ni u čemu se ne dodiruju, a i inat ima svoju ulogu u procesu donošenja odluka”.

Model koji treba mijenjati

Butković naglašava da se model naplate mora mijenjati u osnovi “jer sadašnje rješenje – taksa za posjedovanje primjenika – utemeljeno je na principu dobre volje građanima. Taksa mora biti pretvorena u porez čije neplaćanje bi bilo kažnjivo zakonom. I samo tako može biti efikasno”.

Upozorava da bi gašenje BHRT-a značilo smanjenje ionako skromnih kapaciteta profesionalnog izvještavanja na temeljima javnog interesa.

“Najhitnije i jedino efikasno rješenje je odluka Visokog predstavnika kojom bi RTRS bio vraćen u sistem, te bi tako bilo riješeno i sistemsko finansiranje. Trenutni dug jeste veliki, ali uz takvu odluku OHR-a mogao bi se čekati ishod sudskih sporova”, tvrdi novinar.

“BHRT-u treba brzo rješenje da bi mogao nastaviti rad, a politička pitanja, izmjene modela naplate takse, izmjene postojećeg ili pravljenje novog zakona mogu se rješavati kasnije”.

Voljeni Dom

Uprkos izuzetno teškim uslovima rada, program se i dalje emituje. Zanimljivo je da je upravo na BH Radiju 1 nedavno emitovana 1000. jubilarna epizoda emisije “Vikend Vidikovac”, čija je jedna od urednica Vanja Iličić.

“Uvjerena sam da će BHRT i ostati i opstati. Mi smo nebrojeno puta pokazali koliko dobre ljude imamo i kako dobre projekte možemo i kreirati i profesionalno ispratiti, samo kad imamo adekvatne uvjete i sredstva za rad”, kaže Iličić. “Ako su ispunjeni ti preduvjeti, onda nema razloga da ne budemo bitan, odnosno vodeći faktor na budućoj medijskoj sceni u BiH”.

“Radimo uz brojne teškoće, a mnogi od nas i dalje dolaze na posao puni entuzijazma i radimo kao da imamo i super opremu i sredstva za putovanja i kao da je sve normalno”, ističe Vanja Iličić. “Tako smo nedavno, puni elana, pripremili i realizirali hiljadito izdanje naše sedmične emisije o turizmu ‘Vikend vidikovac’, osigurali i brojne nagrade za svoje slušatelje, zahvaljujući svojim prijateljima. Vrijedno i s ljubavlju radimo i dalje”.

“Volimo mi ovaj Dom u svakom slučaju a svi bismo bili sretni da, poput servisa u susjedstvu (da ne idemo dalje) imamo više televizijskih i radijskih programa, više reportera i mogućnost da mnogo više idu na teren, ne samo u BiH i regionu, nego i šire”.