Opozicioni kandidat Branko Blanuša, profesor iz Banjaluke, do objave kandidature nepoznat široj javnosti, uzdrmao je mašineriju vlasti u Republici Srpskoj (RS). Siniša Karan, kandidat SNSD-a kojeg su podržali akteri vladajuće koalicije u RS-u, ostvario je tijesnu pobjedu i pored toga što su SNSD i koalicioni partneri na raspolaganju, kao i do sada, imali gotovo neograničene resurse i infrastrukturu.

Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije BiH (CIK) pobjedu je odnio Siniša Karan, kandidat SNSD-a, sa samo 8400 hiljada glasova razlike. Pobjeda je bila očekivana uzimajući u obzir da su akteri vladajuće koalicije, pored medijske naklonosti javnog servisa, na raspolaganju imali institucionalne resurse. Opozicija tvrdi da su presudili “ukradeni“ glasovi.

Mala razlika je sasvim neočekivana, posebno za SNSD i ostale vladajuće stranke. Karan je osvojio 50,31%, odnosno 217.808 glasova, dok je Blanuša ostvario rezultat od 48,36 %, odnosno 209.342 glasova. Na konačne, potpune i potvrđene podatke CIK-a i dalje se čeka, iako se ne očekuje značajnija promjenap trenda. U međuvremenu se čeka i na preko 20.000 glasova iz inostranstva.

Izlaznost nikad manja

Nizak procenat izlaznosti od oko 35%, što je mnogo manje nego u prethodnim izbornim ciklusima, išao je u korist SNSD kandidata iako je jasno da nisu ni svi režimski glasači izašli na izbore. Dodik je u izbornoj noći komentarisao da je slaba izlaznost pokazatelj da narod nije htio ove izbore. Glasači vladajućih nisu izašli jer je to, prema njegovim riječima, dio bunta prema izborima koje su vladajući nakon raspisivanja prvobitno osporavali i namjeravali bojkotovati.

Na terenu ni jedna ni druga strana nije uspjela mobilisati vlastito biračko tijelo kako su očekivali. Vladajući nisu uspjeli u potpunosti mobilisati ni svoje najodanije glasače, osobe koje rade u entitetskim institucijama i primaju platu iz budžeta. Analitičari su komentirali da bi to bi mogao biti pokazatelj da među pristalicama vladajuće koalicije u RS-u postoji doza nezadovoljstva, ali i činjenice da strah nije toliko prisutan kao ranije.

Upozorenja na izborni inženjering

Iz opozicije još od izborne noći upozoravaju na velike izborne prevare, posebno u Doboju, Zvorniku i Laktašima. Traže ponavljanje izbora u ovim gradovima i poručuju da u suprotnom rezultate izbora neće priznati. Gotovo isto su iz opozicije tvrdili nakon prošlih izbora, kada je Jelena Trivić izgubila od Milorada Dodika, ali na kraju se prešlo preko svega i Dodik je preuzeo funkciju predsjednika RS-a. Dodik je kao uvijek do sada odbacio mogućnost da je bilo izbornog inžinjeringa.

Godinama se zna da su Doboj i Zvornik mjesta izborne krađe. Slučaj Doboja odranije je poznat po izbornom inženjeringu koji je potvrđen sudskim putem. Iako je izborna krađa krivično djelo, niko od aktera sudskog procesa nije bio sankcionisan jer su nedostajali dokazi.

Indikativno je da su prvi preliminarni rezultati značajno kasnili iz Doboja i Zvornika u odnosu na rezultate iz drugih dijelova entiteta, što je potencijalno otvorilo prostor za prekrajanje izbornog rezultata, ali i da su preliminarni rezultati sa više biračkih mjesta u ova dva grada pokazali ekstremne razlike u korist kandidata vladajućih.

Iz Koalicije nevladinih organizacija “Pod lupom”, koja nadgleda izbore u BiH, saopćili su da je izborni dan uglavnom protekao u skladu sa zakonskim pravilima i propisanim procedurama ali da i dalje postoje situacije u kojima zakonski okvir i proceduralne norme nisu u potpunosti poštovane.

“Manji broj slučajeva nepravilnosti bi u izolovanim situacijama mogao uticati na rezultate izbora na nivou pojedinačnih biračkih mjesta. Ovi nalazi mogu biti značajni, uzimajući u obzir tijesnu izbornu utrku dva kandidata za poziciju predsjednika RS”, saopćeno je na konferenciji.

Prilika za opoziciju

Za opoziciju je ovaj rezultat od velikog značaja i šansa za 2026. godinu. Rezultat Blanuše pokazuje da u utrci mogu proći normalne osobe koje nemaju zapaljivu retoriku, ali i da opozicija ima snagu ako se ujedini. Stoga je veoma važno dalje konsolidovanje opozicionih stranaka, izbor rukovodstva SDS-a, razrješenje situacije sa PDP-om čija je sudbina još uvijek neizvjesna otkako je osnovan pokret Sigurna Srpska.

Biće važno i da Stanivuković zadrži etiketu opozicionog aktera. U prilog opoziciji ide i činjenica da bi se izbori 2026. godine trebali održati uz nove izborne tehnologije nakon što su za to stvoreni uslovi odlukama Visokog predstavnika Kristijana Šmita. Uvođenje novih tehnologija u izborni proces moglo bi pozitivno uticati na regularnost i smanjiti mogućnosti za krađu glasova.

Opozicija je najlošije prošla u mjestima uz rijeku Drinu i granicu sa Srbijom, navodno zbog glasača koji su dolazili iz Srbije. U Rudom, Višegradu, Srebrenici, Zvorniku i Bratuncu značajna je razlika u korist Karana. U svim drugim dijelovima RS-a opozicija je pobijedila ili izgubila sa malom razlikom.

Banjaluka je definitivno potvrdila da ne podržava SNSD i vladajuće, a tome je značajno doprinijela i podrška gradonačelnika Draška Stanivukovića opozicionom kandidatu, koji je ove izbore i kampanju iskoristio da se pozicionira kao kandidat za predsjednika RS-a 2026. godine. Od većih gradova, opozicija je potvrdila podršku i u Bijeljini, kao i u Modriči. Blanuša je veću podršku glasača dobio i u Prijedoru i Novom Gradu u kojima je do sada pobjeđivao SNSD.

Opozicioni kandidat je ostvario najbolji rezultat opozicije u poslednjih 20 godina u hercegovačkom dijelu RS-a. U Trebinju je razlika od oko 500 glasova u korist Karana najbolji rezultat opozicije u ovom gradu u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa.

Opomena za vladajuće

SNSD je u ukupnom poretku na prijevremenim izborima ostao bez preko 80.000 glasova od ukupnog broja koji su dobili na prethodnim izborima. Ovakav rezultat, smatraju analitičari, jasan je odgovor građana na politicu SNSD koja je samo u posljednjim mjesecima podrazumijevala postignut dogovor sa američkom administracijom, instrumentalizaciju Narodne skupštine za “secesionističke” zakone, poništavanje zakona i odluka, kao i više ozbiljnih finansijskih afera.

Loš rezultat SNSD-a i partnera sigurno će dodatno narušiti ionako poljuljane odnose u redovima vladajućih, ali i u samoj stranci. Analitičari predviđaju da će Dodik unutar SNSD-a raditi na uklanjanju kadrova koje smatra odgovornim za loš rezultat u pojedinim opštinama i gradovima, što ne bi bila novost u njegovom odgovoru na nezadovoljstvo izbornim rezultatom.

Rezultat koji je Blanuša ostvario je važan jer je pokazao da su ljudi prepoznali kandidata koji je normalan, odmjeren čovjek koji ne koristi govor mržnje, te da građanima možda više nije toliko važna nacionalistička zapaljiva retorika, koje je bilo i u ovoj kampanji posebno od strane Dodika.

Prijevremeni izbori za predsjednika RS raspisani su nakon što je u augustu CIK oduzeo mandat Miloradu Dodiku. Osnov za oduzimanje mandata je pravosnažna presuda Suda BiH za nepoštivanje odluka Visokog predstavnika, kojom je Dodiku izrečena kazna od godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Dio zatvorske kazne Dodik je otkupio za oko 18.000 eura. Funkciju vršiteljice dužnosti predsjednice RS trenutno obnaša Ana Trišić Babić, koja je na tu poziciju imenovana 18. oktobra od strane entitetskog parlamenta.