Elezioni

Ključno pitanje za predsedničkog kandidata koji namerava da se suprotstavi kandidatu vladajućeg bloka je da li će slaba i razjedinjena opozicija uspeti u narednih nekoliko meseci da postigne neki dogovor i da li će se pronaći makar minimalna sredstva za finansiranje kampanje

I na ovim lokalnim izborima pobjeđuju nacionalne stranke. A Dodik u RS je iskoristio ishod referenduma

Hrvatski birači ponovno izlaze na parlamentarne izbore nakon samo 10 mjeseci, sve kako bi opet završili u sličnoj situaciji kao i ranije

Očigledna nervoza koju je ispoljio srpski premijer pokazuje da se ne oseća previše sigurno, što je za opoziciju signal da nastavi sa napadima na vladajući blok

Koalicija koju predvodi SNS, uprkos činjenici da je dobila više glasova nego na izborima od pre dve godine, će imati čak 27 poslanika manje u dosadašnjem sazivu parlamenta

Lista koju predvodi SNS sada sama ima natpolovičnu većinu u parlamentu od 250 mesta, a zajedno sa koalicionim partnerom, Socijalističkom partijom Srbije (SPS) ima čak dve trećine poslaničkih mandata. Natpolovična većina za tu listu na izborima predviđenim za proleće izgleda teško dostižna

Kolinda Grabar Kitarović, za razliku od Josipovića, imala je iza sebe snažnu, gotovo poluvojno organiziranu stranačku mašineriju HDZ-a, bez koje bi teško dobila izbore. No, više od svega, pomogla joj je nesposobna Vlada Zorana Milanovića

Programe predsjedničkih kandidata zasjenila je prljava kampanja. Dokle se išlo u udarcima ispod pojasa svjedoči postupak jedne lokalne televizije, sklone kandidatkinji HDZ-a, Kolindi Grabar Kitarović: u programu uživo telefonski su pozvali Vojislava Šešelja omogućivši mu da govori kako je otac aktualnog predsjednika Josipovića, kao partizan, tokom Drugog svjetskog rata, ubijao fratre po Hercegovini!

Najveća oporbena stranka HDZ i njeni koalicijski partneri uvjerljivo su, osvojivši šest zastupničkih mjesta, pobijedili vladajuće socijaldemokrate (SDP) i njenu lijevu koaliciju koji su u Strasbourgu dobili četiri mjesta. Rezultati izbora za EU parlament, međutim, imat će dalekosežne posljedice na unutrašnjopolitičkom planu u Hrvatskoj

Predstavnici vladajućeg bloka su u kontaktima sa predstavnicima Evropske unije stavljali do znanja da sada imaju natpolovičnu većinu u parlamentu i da će im to omogućiti da brzo sprovedu reforme i tako načine novi korak ka ulasku u EU. Ali, niko još pouzdano ne zna kako će politička volja koja je javno proklamovana i pred domaćom i pred međunarodnom javnošću biti realizovana

SNS i SPS, koje su Srbijom vladale u minule gotovo dve godine, u novom sazivu parlamenta od 250 mesta će imati više od 200 poslaničkih mandata. Opozicija je bukvalno “počišćena” sa političke scene i u narednim godinama joj preti još veća marginalizacija

Lider SNS-a želi da bude premijer vlade koja će biti homogena i čiji ministri će biti uz premijera, a ne uz lidere stranaka iz kojih su došli. Ako SNS osvoji više od 40 odsto glasova, takvo rešenje neće biti teško nametnuti

Iako je do izbora za EU parlament ostalo još tri mjeseca, izborna kampanja, mada još službeno nije počela, već je vrlo zanimljiva

Pripremajući teren za izbore Vučić je uspeo da efikasno obuzda ambicije koalicionih partnera, ali i da unese razdor u opoziciju koja je praktično na kolenima, rascepkana i posvađana, bez ideja i bez izgleda da se do marta organizuje i ozbiljnije ugrozi vladajuću stranku i njenog lidera

Vučiću nije u interesu da do kraja mandata sadašnje vlade igra na klizavom terenu na kome koalicioni partneri imaju snažan uticaj. Umesto toga, pred sobom ima mogućnost da na vanrednim izborima ubedljivo pobedi i dobije većinu koja bi SNS-u omogućila da formira novu vladu uz podršku jednog malog koalicionog partnera

Srpski mediji, uključujući i RTS, nekoliko sati nakon incidenata na izborima u Kosovskoj Mitrovici po prvi put su upotrebili termin „srpski ekstremisti“. To ukazuje na povećanu nervozu u vladajućem srpskom bloku, a možda i spremnost za preduzimanje radikalnijih mera u obračunu sa ekstremnim grupama

Milanovićev SDP, sam ili u koaliciji s dugima, u prvom je krugu pobijedio tek u tri županije. Ništa boljem rezultatu ne može se nadati ni u drugom izbornom krugu, 16. lipnja. Pobjednik parlamentarnih izbora krajem 2011., platio cijenu reformi koje pokušava provesti, no koje ne daju rezultate.

Veliko iznenađenje izbora svako je ulazak u Europski parlament predsjednice jedne od Hrvatskih stranaka prava, Ruže Tomašić koja je, kao koalicijski partner, bila na zajedničkoj listi s HDZ-ovim kandidatima

Nakon predsjedničkih izbora Crna Gora ulazi u duboku političku krizu. Novi-stari predsjednik Filip Vujanović dobio je tijesnu većinu, ali mu njegov protivkandidat osporava pobjedu.

Novi predsjednik crnogorske vlade naći će se na toj funkciji po sedmi put u posljednje dvije decenije. Njegovi najbliži saradnici tvrde da je pred njim lično i tom malom državom veoma težak period.

Iako je većina (do)sadašnjih vladajućih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini već u prvim satima nakon zatvaranja biračkih mjesta na lokalnim izborima održanim 7. oktobra slavila i proglasila pobjedu, zvanični rezultati koje je mjesec dana kasnije objavila Centralna izborna komisija BiH pokazali su nešto drugačiju sliku.

Koalicija okupljena oko bivšeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića dobila je najviše glasova na trećim parlamentarnim izborima nakon obnove nezavisnosti u Crnoj Gori, ali nedovoljno da samostalno formira vladu. Ključ je sada u rukama stranaka nacionalnih manjina.

U Crnoj Gori će se 14. oktobra održati parlamentarni izbori, treći od obnove nezavisnosti. Ključno je pitanje da li će oni dovesti do značajnijih promjena na političkoj sceni nakon 22 godine apsolutne dominacije jedne stranke

Pod izgovorom da nova vlada mora imati puni četvorogodišnji mandat kako bi vodila pristupne pregovore sa EU, poslanici skupštine Crne Gore su krajem prošle nedjelje sebi skratili mandat.

Kukuriku koalicija, prevođena socijaldemokratima (SDP) teško je porazila Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) dosadašnje premijerke Jadranke Kosor na nedjeljnim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Osvojili su 80 od 151 mjesta u parlamentu, dok je HDZ dobio 47

Samo mjesec dana prije parlamentarnih izbora, zakazanih za 4. prosinca, političke prilike u Hrvatskoj nalik su kakvom napetom filmskom scenariju. Bivšem premijeru i predsjedniku vladajuće stranke, Ivi Sanaderu, počelo je suđenje za korupciju, a njegova stranka, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), koju sada vodi premijerka Jadranka Kosor, pod istragom je zbog crnih fondova. Opoziciju ljevice, koja nastupa pod imenom "Kukuriku koalicija", gotovo svi smatraju sigurnim pobjednikom parlamentarnih izbora

Mjesec dana nakon izbora stranke koje su osvojile povjerenje birača zauzete su formiranjem koalicija i vršenjem međusobnih pregovora oko raspodjele vlasti. Još uvijek je neizvijesno kada će biti formirane vlade na nivou entiteta i države. Prognoze govore da kad je u pitanju Federacija BiH i državna vlast, građani će nove političare na radnim mjestima vidjeti tek na proljeće naredne godine

Treći oktobar 2010. godine u Bosni i Hercegovini ipak neće ostati upamćen kao datum u kojem su se desili tek još jedni izbori. Na ovim Opštim izborima građani BiH su ipak odlučili glasati nešto drugačije nego u zadnjih dvadeset godina

Opšti izbori održani 3. oktobra u Bosni i Hercegovini ipak su donijeli neka iznenanđenja na političkoj sceni. Sudeći prema prvim rezultatima opozicija ima prednost kad je u pitanju Federacija BiH, dok je situacija u Republici Srpskoj ostala manje više nepromjenjena

Bosna i Hercegovina ulazi u posljednju sedmicu predizborne kampanje za Opšte izbore 2010. U nedjelju trećeg oktobra građani će izaći na biračka mjesta i dati svoje povjerenje onim političkim strankama za koje smatraju da će zastupati najbolje njihove interese. Građani umorni i razočarani sa politikom i predizbornom kampanjom a političari sa druge strane uvjereni u pobjedu kao i to da su svoj posao do sada obavljali jako dobro