Prajd u Podgorici: “Živjećemo, života radi”

Aktuelnu klimu u Crnoj Gori izvršna direktorica organuzacije Kvir Montenegro Staša Baštrica opisala je kao političku patologiju „u kojoj se osporavaju presude i izjavljuje saučešće porodicama ratnih zločinaca, dok se istovremeno odlaže usvajanje ili blokiraju zakoni od životne važnosti za građane i građanke”.

„Pravi neprijatelji nijesu gejevi, lezbijke, biseksualne i trans osobe”, poručila je Baštrica.

Ali Erdogan iz Kvir Montenegra zatražio je da se u potpunosti poštuju prava istopolnih partnerstava i da se identitet trans osoba prizna „bez prisilnih medicinskih procedura”.

„Niko ne bi trebalo da mora da bude hrabar samo da bi živio običan život”, izjavio je Erdogan.

Upravo to predviđa Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, koji još uvijek nije usvojen. Nakon osam godina rada, zakon je bio spreman krajem 2024, a Evropska komisija je 13. decembra te godine dala pozitivno mišljenje na prijedlog. Iako je usvajanje više puta najavljeno u okviru Poglavlja 23 pristupnih pregovora, Vlada još uvijek nije uputila zakon Skupštini na razmatranje. Dan uoči Prajda, Asocijacija Spektra podnijela je pritužbu Ombudsmanu. Ministarstvo unutrašnjih poslova, navodi Asocijacija Spektra, promjenu oznake pola uslovljava medicinskim intervencijama, iako to zakon ne propisuje. Zaštitnik ljudskih prava Siniša Bjeković bio je među učesnicima Prajda.

Na Prajdu je bilo i dosta stranaca, posebno iz Rusije i Turske, zemalja porijekla najvećeg broja LGBT tražilaca azila u Crnoj Gori. Od 2022. do kraja 2025, prema podacima MUP-a, 27 LGBT osoba podnijelo je zahtjev za azil. Do sada su odobrena su samo dva zahtjeva.
Iskra Đurišić iz Spektre, članica Organizacionog odbora Prajda, zahvalila je okupljenima što su podigli svoj glas. Zajedno, kako je rekla, „možemo da napravimo prostor u kojem svako može da živi slobodno, sigurno i dostojanstveno”.