Ukoliko se ostvare najave izradnje razvojnog i podatkovnog centra umjetne inteligencije “Pantheon AI” u Hrvatskoj, bit će to jedan od najvećih centara te vrste u Europi. Investitori tvrde da će u taj projekt uložiti 50 milijardi dolara, što je čak 100 puta više od sume potrošene za izgradnju Pelješkog mosta, jednog od najskupljih infrastrukturnih projekta u Hrvatskoj. Ujedno, “Pantheon AI” bio bi daleko najveća privatna investicija u povijesti države.

Rječita je još jedna usporedba s izgradnjom Pelješkog mosta. Kineski konzorcij, u suradnji s nekoliko desetaka hrvatskih i stranih podizvođačkih tvrtki, gradio je most četiri godine. Most je otvoren 2022. godine omogućujući povezivanje juga Hrvatske s ostatkom zemlje bez prelaska kroz obalni teritorij Bosne i Hercegovine dugačak dvadesetak kilometara.

Čak 85 posto novca za izgradnju Pelješkog mosta osigurala je EU kroz Europski fond za regionalni razvoj, dok je ostatak financirala Republika Hrvatska iz državnog proračuna. Prema dosad objavljenim planovima, početak gradnje razvojnog i podatkovnog centra umjetne inteligencije “Pantheon AI” predviđen je za početak 2027. godine, a radovi bi trajali svega dvije godine. Naime, investitori najavljuju da bi centar trebao početi s radom već u prvom tromjesečju 2029. godine.

Investitori

Prema dostupnim informacijama, projekt “Pantheon AI”  trebao bi biti financiran privatnim kapitalom međunarodnih investitora okupljenih oko američke kompanije Pantheon Atlas LLC. Investitori tvrde da iza projekta stoji konzorcij američkih fondova, tehnoloških partnera i infrastrukturnih ulagača, dok se Republika Hrvatska ne spominje kao izravni ulagač.

U javnosti se, kao jedan od ključnih investitora i partnera, i jedina konkretna osoba s imenom i prezimenom, pojavljuje Jako Andabak, bogati poduzetnik s poslovnom karijerom dugom više desetljeća, započetom još u vrijeme Jugoslavije. Nakon elektroindustrije i trgovine elektronikom, bavio se osiguranjem i turizmom.

Andabakovo poslovanje praćeno je raznim kontroverzama vezanim uz upravljanje hotelskim kompleksima, koncesije i korištenje pomorskog dobra, kao i tvrdnjama o bliskosti s političkim strukturama u razdoblju privatizacije i širenju turističkog biznisa nakon osamostaljenja Hrvatske.

Andabak nema nikakvo iskustvo na području umjetne inteligencije i podatkovne industrije. Prema do sada objavljenim informacijama, njegova je uloga osiguravanje zemljišta i lokalne infrastrukture za projekt te povezivanje američkih ulagača s hrvatskim institucijama. Čini se da je u tome uspješan, barem što se tiče političara. Projekt “Pantheon AI” hrvatske vlasti bezuvjetno podržavaju.

Nedoumice

Na predstavljanju projekta su bili premijer Andrej Plenković, ministar gospodarstva Ante Šušnjar te ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Iako je projekt javno predstavljen, nisu pružene detaljne informacije o mnoštvu ključnih pitanja, što je vrlo neobično za ogroman projekt čija bi realizacija trebala početi već sljedeće godine. Osim toga, upitan je i način na koji se nastoji obezbijediti zemljište i lokalna infrastruktura.

Potpisano je pismo namjere između investitora i hrvatske Končar Grupe kao strateškog partnera za energetsku infrastrukturu. Međutim, unatoč najavi da će realizacija mega projekta započeti već sljedeće godine, nije poznato postoje li za to osnovni formalni uvjeti, kao što su građevinske dozvole, odobrena studija utjecaja na okoliš, riješeni imovinsko-pravni odnosi, konačna elektroenergetska odobrenja. Nije potvrđeno ni obezbjeđivanje svih nužnih financijskih sredstava.

Prije početka gradnje za projekt bi se morale osigurati prostorno-planske izmjene, priključenje na mrežu, izvlaštenja i otkup zemljišta te ugovori s glavnim izvođačima. Stoga ne čudi činjenica da neovisni stručnjaci ne dijele optimizam investitora što se tiče brzine izgradnje Pantheon AI centra, upozoravajuću na mogućnost da je riječ o megalomanskoj ideji koja je teško ostvariva.

Doprinos lokalnom razvoju?

Osiguravanje zemljišta čini se posebno spornim. Gradnja razvojnog i podatkovnog centra umjetne inteligencije sa svom potrebnom infrastrukturom planira se u općini Topusko, gotovo 100 kilometara južno od Zagreba, blizu granice s Bosnom i Hercegovinom. U pitanju je središte slabo naseljenog područje teško pogođenog ratom, koje danas trpi posljedice iseljavanja i gospodarske stagnacije.

Andabak je i ranije kupovao zemljište na ovom području, a stanovnici su skeptični iz više razloga. Tvrde da su godinama otkupljivane poljoprivredne parcele za solarne elektrane, ali da je otkup bio netransparentan uz pritiske na vlasnike zemljišta. Ističu da se isti obrazac ponavlja i sada.

Upitnom se čini i najava zapošljavanja lokalnog stanovništva u sklopu projekta. Investitori tvrde da bi se tijekom gradnje otvorilo oko 3.000 radnih mjesta, a kasnije oko 1.500. Kritičari upozoravaju da je brojka koja se odnosi na trajna radna mjesta vrlo niska u odnosu na obim investicije. Prema IT stručnjacima, veliki podatkovni centri stvaraju relativno malo stalnih radnih mjesta.

Dio stručnjaka upozorava da bi samo administrativni postupci u početnoj fazi projekt mogli trajati godinama. Kritičari upozoravaju i na enormnu potrošnju električne energije potrebne za takav projekt, koja bi iznosila otprilike četvrtinu energije koju danas troši čitava Hrvatska. Takođe su problematični opterećenje elektroenergetske mreže, utjecaj na okoliš i podzemne vode, netransparentnost investitora i financiranja.

Energetski faktor

Posebnu pažnju privlači sumnja da je AI projekt zapravo vezan uz energetiku i solarne elektrane. Špekulira se da bi stvarna ekonomska jezgra projekta mogla biti energetika, prije svega golema proizvodnja i distribucija električne energije, dok bi AI podatkovni centar služito kao politički i investicijski atraktivni okvir za razvoj velikog energetskog sustava.

Za AI podatkovni centar snage kakva se najavljuje trebalo bi osigurati goleme količine stabilne električne energije, zbog čega plan uključuje velike solarne elektrane, novu prijenosnu mrežu, trafostanice i dalekovode. Uz to, skeptični stručnjaci upozoravaju da je energetska komponenta projekta mnogo konkretnije razrađena od same AI infrastrukture.

U javnim prezentacijama često se detaljnije govori o priključcima na elektroenergetsku mrežu, proizvodnji energije i partnerima iz energetskog sektora nego o konkretnim tehnološkim korisnicima podatkovnog centra, AI kompanijama i ugovorenim klijentima.

Također, u projekt su od početka uključene kompanije snažno povezane upravo s energetikom. Uz već spomenutu Končar Grupu, specijaliziranu za elektroenergetsku infrastrukturu i mrežne sustave, tu je i portugalski Greenvolt Group, koji se bavi obnovljivim izvorima energije.

Dio stručnjaka upozorava daje Europa trenutačno u velikoj utrci za obnovljivim izvorima energije i priključcima na elektroenergetsku mrežu. U tom kontekstu, veliki AI projekt može lakše dobiti političku podršku, dozvole i međunarodni kapital nego klasični energetski projekt ili velika solarna elektrana.

Stoga je moguće da energetska infrastruktura predstavlja glavni poslovni interes projekta, dok AI komponenta služi kao “nosiva priča” za investiciju jer vrijednost energetskih priključaka i proizvodnje struje dugoročno može biti važnija od samog centra za umjetnu inteligenciju.

Zanimljiva je činjenica da je projekt “Pantheon AI” krajem travnja predstavljen na marginama političko-poslovnog sastanka Inicijative triju mora u Dubrovniku. Sastanku su, pored predsjednika država i vlada država članica Inicijative triju mora (srednja i istočna Europa), prisustvovali predstavnici EU, međunarodnih financijskih institucija i razvojnih banaka, velikih međunarodnih kompanija i investicijskih fondova, ali i izaslanstvo SAD-a, kao strateškog partnera Inicijative.

Na skupu, u prisustvu američkog ministra energije i kopredsjedavajućeg Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju Chrisa Wrighta, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković službeno su potpisali Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Tim povodom, Chris Wright izjavio je da je “ponosan na odluku vlada Bosne i Hercegovine i Hrvatske da se odluče na taj projekt” te da se nada se da će projekt što prije biti realiziran. Diplomatski pritisak SAD-a na BiH vlasti kako bi potpisale sporazum uključivao je snažan utjecaj na parlament u Sarajevu, ali i poticanje na ignoriranje pa i izravno kršenje zakona.

Da bi bilo jasnije što je uopće Nacionalno vijeće za energetsku dominaciju i koja je njegova uloga treba podsjetiti na činjenicu da je istog dana kada je drugi put službeno preuzeo dužnost predsjednika SAD-a, 20. siječnja 2025. godine, Donald Trump donio izvršnu naredbu kojom je pokrenuo proces isključivanja SAD-a iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Samo dva tjedna kasnije, novom izvršnom naredbom Trump je formirano Nacionalno vijeće za energetsku dominaciju jasno poručujući: “Politika moje administracije bit će da Amerika postane dominantna u energetskom sektoru”. Ova politika, kako je dobro poznato, uključuje iskorištavanje tuđih resursa na bezobziran način, omogućavajući ogromnu financijsku korist američkim kompanijama uz političko “zavrtanje ruke” vlastima u podređenim državama istovremeno ih cinično nazivajući partnerima.

Američka veleposlanica u Zagrebu Nicole McGraw izjavila je da “kad se izgradi Pantheon, u Hrvatsku će doći najveće tvrtke iz SAD-a”. U SAD-u veliki podatkovni centri umjetne inteligencije po pravilu se grade barem dvostruko duže u odnosu na period najavljen za izgradnju centra “Pantheon AI”, uz česta kašnjenja. Umjesto jedinstvenog ogromnog centra, kakav se najavljuje u Hrvatskoj, obično se grade u više faza i na više lokacija.

U posljednjih nekoliko godina vlasti u SAD-u sve češće ograničavaju ili odgađaju projekte zbog opterećenja elektro-mreže, a u nekoliko saveznih država i lokalnih jurisdikcija uvedeni su moratoriji na izgradnju novih podatkovnih centara zbog ogromnog utroška energije.