Špičnik, Slovenija - zedspider/Shutterstock

 Špičnik, Slovenija - zedspider /Shutterstock

Kohezijski fondovi EU mogu dati novi polet razvoju planinskih područja u Sloveniji. Sredstva za razdoblje 2021. – 2027. nude brojne mogućnosti za poboljšanje javnih usluga i kvalitete života lokalnih zajednica

23.08.2022. -  Gentiola Madhi

Planine pokrivaju 72 posto površine Slovenije i predstavljaju turističku destinaciju od ključnog značaja za zemlju, s obzirom da privlače skoro 1,5 milijuna posjetitelja godišnje. Na europskoj razini, planinska područja čine oko 28,8 posto teritorija i u njima živi oko 16,9 posto cjelokupnog stanovništva.

Planinska područja prevashodno su popularna kao turističke destinacije, no rizici kojima su izloženi njihovi ekosustavi i bioraznolikost sve su izraženiji zbog klimatskih promjena. Ni život na planini nije lak. Najveći problemi, na europskoj razini, tiču se nedostatka, odnosno neadekvatnosti infrastruktura, slabih mogućnosti zaposlenja, odliva mozgova i progresivnog starenja stanovništva.

Unatoč očiglednim strukturnim nedostacima, studija koju je nedavno provela Euromontana pokazuje da su mlade generacije (66 posto ispitanika) zainteresirane da se nastane, odnosno da ostanu živjeti u planinskim područjima, pod uvjetom da se posveti veća pažnja ulaganjima i razvoju adekvatnih teritorijalnih politika.

Na europskoj razini ne postoji zasebna politika za planinska područja, niti se u Green Deal-u spominje njihov značaj za zaštitu okoliša, no kohezijska politika i s njom povezani fondovi, usmjereni na otklanjanje socijalnih, ekonomskih i teritorijalnih neujednačenosti na regionalnoj razini, ostaju validna alternativa kada je u pitanju ulaganje u budućnost planina.

U sklopu kohezijske politike EU za razdoblje 2021. – 2027., fokusirane na održivu gospodarsku konkurentnost, planirana je raspodjela oko 392 milijardi eura među državama članicama na osnovu BDP-a po stanovniku regija unutar svake države.

Ukupna kohezijska sredstva namijenjena Sloveniji vrijedna su 3,54 milijarde eura i – kako pokazuju tablice realizirane u sklopu projekta Montana174 – dolaze iz četiri programa (ESF+, EFRR, Kohezijski fond i JTF). U sklopu Fonda za regionalni razvoj, koji je namijenjen ujednačavanju postojećih nejednakosti među istočnim i zapadnim regijama EU, za Sloveniju je izdvojeno 1,5 milijardi eura.

Zahvaljujući ovim izdašnim financijskim sredstvima, Slovenija će se moći suočiti barem s nekim od izazova koji već duže vrijeme karakteriziraju slabo nastanjena planinska područja: nedostatak javnih užbi i usluga, neadekvatna transportna infrastruktura, slabe mogućnosti obrazovanja i zaposlenja.

U Rezoluciji o demografskim trendovima u EU i kohezijskoj politici, Europski parlament je upozorio da bi “nedostatak diverzifikacije gospodarske strukture pojedinih područja mogao dovesti do stvaranja svojevrsnog ‘zemljopisa nezadovoljstva’”, upravo zbog osjećaja napuštenosti koji vlada među jednim dijelom stanovništva. Stoga je nužno posvetiti posebnu pažnju mladima koji žive u tim područjima, u cilju smanjivanja postojećih nejednakosti te promoviranja kvalitetnijeg života i pozitivne gospodarske perspektive.

Pored toga, očekuje se da će kohezijska sredstva doprinijeti povećanju atraktivnosti ovih teritorija, potičući otvaranje kvalificiranih radnih mjesta, ruralno poduzetništvo i socijalnu pravdu.

Dva od pet strateških ciljeva kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. od ključnog su značaja za budućnost planinskih područja: “Zelenija Europa” (cilj 2) i “Europa bliža građanima” (cilj 5). Iako se u nacionalnom programu reformi 2022. Republike Slovenije ne spominju eksplicitno “planinske zone”, fondovi namijenjeni postizanju cilja 2 mogu doprinijeti stvaranju okolišne infrastrukture i zaštiti bioraznolikosti u zemlji, dok će fondovi za cilj 5 biti fokusirani na promoviranje gospodarskog rasta urbanih i ruralnih područja te na smanjenje postojećih nejednakosti.

Osim toga, u sinergiji i međusobnom dopunjavanju s investicijama predviđenim u sklopu kohezijskih fondova, na razvoj planinskih područja može biti usmjeren i dio sredstava namijenjenih Sloveniji u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i zajedničke poljoprivredne politike.

Sve ove akcije, da bi bile učinkovite, moraju biti sastavni dio integrirane strategije, koju je potrebno razvijati u suradnji s lokalnim zajednicama, prevazilazeći uske okvire planinskog turizma.

U nacionalnom programu reformi ističe se da se slovenska vlada obvezala da će do kraja sljedeće godine iskoristiti sva kohezijska sredstva dobivena u prethodnom financijskom razdoblju te da će u međuvremenu raditi na aktualnim financijskim perspektivama (2021. – 2027.).

Ako se uspije izgraditi jasna teritorijalna vizija, u skladu s prioritetima Europske unije na području zelene i digitalne tranzicije, kohezijski fondovi mogu postati jedinstven pokretač ponovnog naseljavanja i podmlađivanja slovenskih i ostalih europskih planinskih područja.

 

 

Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu  Work4Future


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by