Tolmino - © Taljat David/Shutterstock

Tolmino - © Taljat David /Shutterstock

Tokom nedavno održane “Sedmice regija i gradova“ diskutovalo se o biodiverzitetu i održivosti. Polazeći od iskustava dvaju evropskih teritorija

26.11.2021. -  Redakcija

“Gubitak biodiverziteta ključni je faktor u nastanku novih infektivnih bolesti i nosi sa sobom brojne druge rastuće rizike po društvo, proizvodnju hrane, preduzeća i globalnu ekonomiju. Hvatanje u koštac s pitanjem zaštite, gubitka i obnove biodiverziteta od primarnog je značaja za održivi i zeleni preporod“, tvrdi Uroš Brežan, gradonačelnik Tolmina, slovenačkog gradića smještenog u dolini rijeke Soče, svega nekoliko kilometara od granice s Italijom.

Brežan – koji je nedavno govorio na jednom od seminara organiziranih u okviru “Sedmice regija i gradova“ koja predstavlja značajnu priliku za predstavnike lokalnih samouprava, zvaničnike evropskih institucija, aktiviste i preduzetnike da promišljaju i diskutuju o lokalnom razvoju – prenio je iskustvo jednog područja koje je već tri decenije posvećeno pitanju ekonomskog razvoja i zaštite i očuvanja okoliša.

“U našem kraju prisutna je jedna jaka poljoprivredna zadruga koja je još prije dvadeset tri godine proglasila našu dolinu ’eko-regijom’, što je ekvivalent današnjih bio-okruga“, ističe Brežan, dodajući da je ključno pokušati standardizirati, na evropskom nivou, definiciju pojma bio-okrug u cilju promoviranja sistematskih pristupa u cijeloj Evropi. “Također, potrebno je razmotriti na koji način jedan bio-okrug može doprinijeti zaštiti biološke raznolikosti i održivom i ruralnom razvoju“.

Na Brežanove riječi nadovezala se Marieke Schouten, direktorica odjela za prostorno uređenje općine Nieuwegein u provinciji Utrecht, u Nizozemskoj. Schouten također smatra da je planiranje ključni faktor za očuvanje biološke raznolikosti. “Biodiverzitet, kako u ruralnim tako i u gradskim sredinama, ne treba uzimati zdravo za gotovo. Brojni su prioriteti na koje treba obratiti pažnju pri urbanističkom projektovanju. Biološka raznolikost je jedan o tih prioriteta, u koje spadaju i obezbjeđivanje dovoljnog broja stambenih jedinica, reguliranje saobraćaja, itd. Potrebni su adekvatni instrumenti za planiranje i pravljenje izbora. Na primjer, mi u Nieuwegeinu koristimo takozvane SDG (Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih nacija) za promišljanje urbanističkog planiranja. Mnogi su svjesni neophodnosti prilagođavanja klimi, no potrebno je razviti instrumente koji će nam pomoći da se suočimo s tim izazovima“.

Prema mišljenju Marieke Schouten, manjak prostora predstavlja glavnu prepreku prilikom planiranja koje teži očuvanju biodiverziteta. “Prostor je potreban za zadovoljenje raznih potreba i ima ga malo. Stoga je nužno iznaći kreativna rješenja“.

Problemi s kojima se suočava jedna ruralna sredina, vraćajući se slovenačkom iskustvu, po mnogo čemu su suprotni gore pomenutim. Prema riječima gradonačelnika Tolmina, glavni problem je demografski pad koji pogađa mnoga ruralna područja, naročito u istočnoj Evropi. Osim toga, dolina rijeke Soče suočava se s izazovom upravljanja zamašnim turističkim tokovima, posebno tokom ljetnje sezone. “To je nesumnjivo resurs – pojašnjava Uroš Brežan – ali potrebno je pronaći pravi balans između turističkog razvoja i utjecaja na okoliš“. Prošlog ljeta, kako objašnjava gradonačelnik Tolmina, uvedena su ograničenja u broju posjetitelja određenim lokacijama radi garantiranja njihovog pozitivnog i prihvatljivog korištenja, te je konačno otvorena velika diskusija o muzičkim festivalima: “Prije petnaest godina bili su pokretač turističkog razvoja i izazivali su entuzijazam među lokalnim stanovništvom. Danas je to sve ređe slučaj. Ljudi postaju svjesni da veliki prilivi posjetitelja mogu imati isuviše snažne posljedice“.

Na koji način je onda moguće garantirati pravi balans, pružajući pri tom mladima priliku za zasposljenje kako ne bi bili primorati tražiti posao drugdje? “Možda nam upravo pandemija – ističe Brežan – nudi odgovor. Sve više ljudi radi na daljinu, a naše područje garantira visok kvalitet života. To je jedan pravac kojim bi se moglo ići“.

Pogled na Nieuwegein - © Adrie Oosterwij/Shutterstock

Pogled na Nieuwegein - © Adrie Oosterwij/Shutterstock

Prema riječima gradonačelnika Tolmina, predstavnici lokalnih samouprava su sve svjesniji uloge koju bi mogli odigrati u donošenju odluka, bitnih za područja u kojima žive, u pravcu održivosti i očuvanja biodiverziteta. “Treba međutim bolje razmisliti o preduslovima za takvu ulogu“, ističe Marieke Schouten. Istog je mišljenja i Brežan, koji iznosi jedan konkretan primjer. Općina Tolmino već godinama sudjeluje u Interreg programima prekogranične saradnje sa obližnjim italijanskim teritorijima. “Prije godinu dana, zajedno s općinom Cividale, fokusirali smo se na pitanje mobilnosti s ciljem da tokom ljeta uvedemo jednu direktnu autobusku liniju. To je važan cilj za područja koja nisu povezana te radi promoviranja javnog prijevoza i prekogranične mobilnosti. Na kraju smo uspjeli ali bilo je izuzetno komplikovano pokrenuti dijalog i izmiriti dva međusobno veoma različita pravna sistema. Projekte poput ovog treba promovirati na evropskom nivou radi ujednačavanja lokalnih zakonskih okvira. Samo tako je moguće njihovo širenje“.

Ono što je još zajedničko ovim dvama teritorijima jesu brojni projekti senzibiliziranja učenika po pitanju biološke raznolikosti. “U svakoj školi imamo bašte koje djeca obrađuju, često zajedno sa svojim bakama i dekama“, objašnjava Marieke Schouten, dodajući da “u nekim školama te aktivnosti dobro funkcioniraju, dok je u drugim situacija komplikovanija jer imaju drugačije prioritete, ali riječ je o temama koje se često obrađuju s djecom u našem gradu“.

Isti je slučaj i u dolini rijeke Soče gdje je pokrenut jedan projekat participativnog budžetiranja u kojem direktno sudjeluju mladi: dodijeljuju se sredstva, mladi do 29 godina mogu predstaviti projekte i prijedloge, potom se ocjenjuje njihova održivost i na kraju sami mladi biraju projekte koji će biti realizirani.

Participacija odozdo je, danas više nego ikada, važan aspekt zaštite teritorija. To je mišljenje Josefa Freya, jednog od učesnika susreta organiziranog u okviru “Sedmice regija i gradova“, koji je član parlamenta njemačke pokrajine Baden-Württemberg i zastupnik Zelenih u Komitetu regija. “Obnova i zaštita biodiverziteta su izazovi s kojima se mora suočiti cijelo društvo. Pristupi odozdo nagore su inkluzivni i efikasni. Da bi se stvari promijenile, stručnjaci i građani se moraju aktivirati i dobiti priliku da sarađuju“.

Kohezijska politika i biodiverzitet

Kohezijska politika Evropske unije važan je instrument za poticanje država članica da ulažu u biološku raznolikost, prirodu i zelene infrastrukture. U sklopu financijskog okvira za razdoblje 2014-2020. EU je izdvojila 3,7 milijardi eura potpore za taj sektor, kojima se dodaju nacionalna sredstva. Kohezijska politika je upotpunjena drugim financijskim instrumentima Evropske unije, poput programa LIFE . Ovim sredstvima je podržano skoro sedam milijuna hektara – što je otprilike ukupna površina Latvije – prirodnog staništa u cilju poboljšanja stanja njegove očuvanosti.

Ovdje možete pronaći više informacija.

 

Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu  Work4Future


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by