Laghi di Plitvice (foto G. Vale)

Laghi di Plitvice (foto G. Vale)

Turizam, saobraćaj, zagađenje, gradnja. Plitvice danas više nisu sinonim samo za bistru vodu i nezagađenu prirodu. Postoji realna opasnost da bi jezera mogla biti izbrisana s Liste svjetske prirodne baštine

31.01.2018. -  Giovanni Vale Zagreb

S crvenim kišobranom u ruci, hodajući odmjerenim korakom nekoga tko napamet poznaje put, Helena Petrović se penje stazom koja se uzdiže iznad Plitvičkih jezera. Od 1979. godine, kada su jezera uvrštena na Listu svjetske baštine, ova gospođa upečatljivog izgleda vodi posjetitelje u otkrivanje jednog od najdragocjenijih prirodnih bisera Hrvatske. “Park se nije puno promijenio tijekom svih ovih godina“, kaže Helena promatrajući odozgo kompleks od šesnaest jezera, i dodaje: “Promijenilo se sve ono što se oko njega vrti“.

Turizam, saobraćaj, zagađenje, gradnja. Plitvice danas više nisu samo sinonim za bistru vodu i nezagađenu prirodu. Upravo iz tog razloga, UNESCO je početkom ove godine zatražio od hrvatske vlade da mu najkasnije do 1. veljače dostavi spisak mjera koje je nužno hitno poduzeti u cilju boljeg očuvanja parka, što je Zagreb i učinio, ne bi li izbjegao da jezera budu prebačena na Listu ugrožene svjetske baštine.

Dok hodamo stazom koja vodi kroz park, Helena Petrović objašnjava specifičnosti ekosistema koji nas okružuje i izazove s kojima je danas suočen. Sedrene barijere, koje nastaju kontinuiranim taloženjem kalcijeva karbonata, oblikujući čuvene plitvičke slapove, samo su jedna od osobenosti ovog zaštićenog područja koje zauzima površinu od skoro 30.000 hektara. Na području Parka zastupljeno je dvadesetak biljnih endema, 350 vrsta leptira, 42 vrste vilinih konjica, a nastanjuju ga i medvjedi, veprovi, jeleni. Iznimno bogata flora i fauna izložene su međutim sve većem pritisku turizma. Naime, od 1979. godine, kada je park zabilježio 500.000 posjetitelja, taj broj je kontinuirano rastao, dostižući 1,7 milijuna 2017. godine, kada je u mjesecu kolovozu zabilježen dnevni rekord od 17.000 posjetitelja.

Bed and breakfast u nacionalnom parku

Nacionalni park Plitvička jezera suočava se, međutim, s još većim problemom koji je, paradoksalno, manje vidljiv. “Iza Velikog slapa nalazi se Plitvica Selo, gdje je većina novih kuća izgrađena odmah uz Park“, kaže Helena Petrović pokazujući u smjeru uzvisine s koje se spušta najviši slap u Hrvatskoj. “Do 1991. godine, kada smo morali napustiti Park zbog rata, na ovom području nije bila izgrađena nijedna kuća. Po završetku rata, kada je podignut prvi objekat, zapravo rekonstruisana jedna ruševina, sjećam se da smo svi bili šokirani. Danas ovdje u okolici ima na stotine novih kuća, i sve su iznikle u posljednjih pet godina“, objašnjava naš vodič. Privatni investitori, mali i veliki, uz saučesništvo lokalnih vlasti, a zahvaljujući manjkavostima novog Prostornog plana Nacionalnog parka, usvojenog 2014, profitiraju od ogromnog broja turista koji posjećuju jezera, dok uprava Parka nema nikakve nadležnosti po tom pitanju.

Misija UNESCO-a, koja je posjetila Plitvce u siječnju 2017, izrazila je naročitu zabrinutost upravo zbog ovog fenomena. “Zbog porasta potražnje za smještajem i poslovnih mogućnosti, ubrzano raste broj građevinskih objekata, pri čemu se mnoge stare farme i druge zgrade nadograđuju i pretvaraju u turističke objekte“, navodi se u izvješću usvojenom od strane Odbora za svjetsku baštinu u srpnju prošle godine. Novi objekti ne samo što “dramatično mijenjaju pejzaž“, nego i “povećavaju potrebe za pitkom vodom“ i “uzrokuju porast obima otpadnih voda i cestovnog saobraćaja“. Brojke dopinose boljem sagledavanju situacije. “Samo u naseljima Plitvice Selo i Plitvička Jezera, broj privatnih apartmana porastao je sa 16 u 2009. na preko 300 u 2017, uz skok broja noćenja sa 600 (2009) na preko 30.000 (2017)“, kaže bivši ravnatelj Nacionalnog parka Anđelko Novosel.

Novosel – koji je u periodu 2012-2016 obnašao funkciju voditelja Službe zaštite parka, a 2016-2017 funkciju ravnatelja – tvrdi da je bio izložen “snažnim pritiscima“ od strane privatnih investitora. “Htjeli su da otvorim treći ulaz u park, u blizini njihovih objekata, ali ja sam to odbio i nadam se da će nova uprava isto tako postupiti“, kaže ovaj profesor geologije i geografije. “Vlasnici tih smeštajnih objekata štampaju sopstvene mape parka, sami po njemu vode posjetitelje, dopuštaju im da voze bicikle,... Ukratko, izazivaju upravu Nacionalnog parka“, objašnjava Novosel, dodajući da je smjenjen od strane Plenkovićeve vlade upravo zbog svoje čvrste politike zaštite Plitvičkih jezera.

I naš vodič Helena Petrović priznaje da ovaj “veliki problem“ postoji. “Nedostaje komunikacija između Parka i privatnika koji bi morali biti pošteniji prema turistima umjesto što im govore ’nalazite se na 200 metara od parka’, dok je ulaz u park zapravo udaljen 24 kilometra!“

Problem otpadnih voda

Prethodno opisana situacija čini se još alarmantnijom kada se posjeti Plitvica Selo. U ljeto 2017, jedna grupa veterana Domovinskog rata tu je organizirala protest pod šatorima, koji je trajao sto dana, od 21. lipnja do 15. listopada. Ivica Jandrić, jedan od učesnika protesta, vodi nas uličicama koje se granaju upravo iznad Velikog slapa i pokazuje šta sve ne valja. “Ove kuće nisu priključene na javnu kanalizacijsku mrežu. Uzimaju vodu izravno iz jezerskog basena, a otpadne vode ispuštaju na okolno tlo“, objašnjava Jandrić, pokazujući nam ono što je lokalno stanovništvo nazvalo “sedamnaesto jezero“, odnosno jednu otvorenu septičku jamu. “Dobro se sjećam vremena kada je voda na dnu Velikog slapa bila pitka. Imam jednu staru fotografiju na kojoj pijem vodu upravo na ovom mjestu“, kaže ogorčeno ratni veteran. Posljednje analize ukazuju na potpuno drugačiju situaciju.

Deterdženti, pesticidi, fekalne vode,... Rezultati analize koju je krajem srpnja 2017. proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokazuju da se u Plitvičkim jezerima, a naročito u slapu koji uranja u rijeku Koranu, ove supstance nalaze u količinama većim od dopuštenih. Ovi podaci naveli su saborskog zastupnika iz redova Živog zida Branimira Bunjca da zatraži od vlade da zaustavi gradnju na području Parka i usvoji novi Prostorni plan kojim bi ta aktivnost bila zabranjena. “Činjenica je da i socijaldemokrati i hadezeovci koriste Plitvička jezera kao bankomat. Dovoljno je podsjetiti da park ostvaruje godišnji prihod od 280 milijuna kuna, dok godišnji proračun Ličko-senjske županije, u kojoj se nalazi park, iznosi 180 milijuna kuna“, ističe Bunjac, podsjećajući da je trenutni Prostorni plan izradila županijska vlast predvođena HDZ-om, a izglasao ga je Sabor u mandatu Milanovićeve vlade“.

Poput Bunjca, i ratni veterani traže od vlade premijera Plenkovića da promijeni odredbe o gradnji, zahtjevajući da svi bespravno podignuti objekti budu srušeni. I upozoravaju: “Planiramo da održimo protest u Zagrebu i ako bude potrebno blokiraćemo prilaz Plitvičkim jezerima“.

Intervencija vlade

Kontaktirano putem e-maila vezano uz ovu problematiku, hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izrazilo je optimizam po pitanju budućnosti Parka. “Vjerujemo da će UNESCO prepoznati naše napore i intenzivno djelovanje na svim poljima“, kažu iz Ministarstva, navodeći da su već poduzeli izvjesne mjere kao odgovor na primjedbe međunarodne delegacije, poput osnivanja posebne radne skupine, slanja inspekcija na gradilišta i donošenja plana za izgradnju nove vodnokomunalne infrastrukture.

Što se pak tiče mogućih prekršaja počinjenih prilikom gradnje (veterani su snimili kamion i bagere kako prelaze preko drvenog mosta namijenjenog isključivo automobilima), iz Ministarstva su naveli da “uprava Parka redovito kontrolira kakvoću vode“ i da “ni Park ni organi inspekcije nisu primijetili da je počinjena ikakva trajna šteta po okoliš“, dodajući da “sami objekti ne mogu narušiti iznimnu univerzalnu vrijednost Parka ako sustav vodoopskrbe i odvodnje ispravno funkcionira“.

Nakon što je hrvatska vlada podnijela izvješće o stanju u Nacionalnom parku Plitvička jezera, Odbor UNESCO-a za svjetsku baštinu i Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN) zadržali su mogućnost da još jednom posjete park prije donošenja odluke o njegovom statusu, koju bi Odbor UNESCO-a trebao saopćiti najkasnije šest tjedana prije svog narednog zasjedanja, koje će se održati krajem lipnja ove godine u Bahreinu. Hrvatska će tada imati mogućnost žalbe na tu odluku, uz iznošenje sopstvenih argumenata. Konačna odluka o statusu Parka bit će donijeta na zasjedanju u Bahreinu, koje se održava od 24. lipnja do 4. srpnja.

 

U Europi

Poput saborskog zastupnika Branimira Bunjca , i zastupnik Europskog parlamenta Davor Škrlec – jedini hrvatski predstavnik u klubu zastupnika Zelenih – kritikovao je Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvička jezera jer je “favorizovao partikularne interese“ i omogućio gradnju novih objekata na Plitvicama. Plan je usvojen u Saboru 2014, u mandatu vlade Zorana Milanovića, dvije godine nakon što Mirela Holy, u to vrijeme predsjednica stranke Održivi razvoj Hrvatske (ORaH), podnijela ostavku na mjesto ministrice okoliša. Zastupnik Škrlec dosad međutim nije nijednom pokrenuo pitanje Nacionalnog parka pred Europskim parlamentom.

Nacionalni park Plitvička jezera, kao i više od 30% teritorija Republike Hrvatske, dio je ekološke mreže Europske unije , u koju je uvršten na temelju dviju direktive: tzv. “direktiva o pticama“, koja ima za cilj zaštititi sve vrste divljih ptica u EU, i tzv. “direktiva o staništima“ koja štiti biodiverzitet prirodnih staništa. Zbog neispunjavanja obveza predviđenih pomenutim direktivama na područjima uvrštenim u mrežu NATURA 2000, Europska komisija je u prošlosti više puta upućivala službene opomene pojedinim državama članicama.

Parlamento europeo

Ovaj članak/prijevod nastao je u okviru projekta Parlament prava , koji je sufinanciran sredstvima Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by