Kamp izbjeglica u blizini Tovarnika (foto MUP HR)

Kamp izbjeglica u blizini Tovarnika (foto MUP HR )

Izbjeglička kriza je pogodila Hrvatsku, koja je nakon samo dva dana zatvorila granicu sa Srbijom, na taj način produživši agoniju izbjeglica koje putuju prema Austriji, Njemačkoj i drugim odredištima u sjevernoj Europi

21.09.2015. -  Sven Milekić Zagreb

Izbjeglička kriza koja je prethodnih mjeseci pogodila Europu i naročito Balkan ne jenjava, te je promijenila svoj smjer. Izbjeglički val koji je uglavnom preko Grčke, Makedonije i Srbije išao u Mađarsku, uvelike se promijenio nakon što je Mađarska početkom tjedna u potpunosti podignula ogradu na granici sa Srbijom, a u konačnici i zatvorila granicu.

Izbjeglice su počele dolaziti u Hrvatsku u srijedu ujutro (16/9), uglavnom preko graničnog prijelaza Tovarnik, na granici sa Srbijom. Tijekom srijede i četvrtka preko 13,000 izbjeglica prešlo granicu na više graničnih prijelaza sa Srbijom. Hrvatske vlasti su ljude transportirali na nekoliko mjesta gdje su postojali azilantski centri i privremeno formirani kampovi: Zagreb, Ježevo, Sisak, Kutina, Beli Manastir, Čepin. Izbjeglice su uglavnom prevožene autobusima i vlakovima organiziranim od hrvatskih vlasti. Nakon registracije, gotovo nitko od izbjeglica nije zatražio azil u Hrvatskoj, nego su htjeli nastaviti put prema Austriji, Njemačkoj i drugim odredištima u sjevernoj Europi. S obzirom da Slovenije tijekom četvrtka nije pustila gotovu nijednu osobu iz Hrvatske, uslijedila je promjena u pristupu Hrvatske vlade u riješavanju krize.

U četvrtak, nešto poslije 23 sata Hrvatska je u potpunosti zatvorila sve granične prijelaze sa Srbijom. Usprkos zatvorenim prijelazima, izbjeglice su uspijele preći granicu ilegalno na nekoliko mjesta. Međunarodna i nacionalna kritika je odmah uslijedila te je predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović zakazao izvanrednu konferenciju za medije u petak u podne. Na konferenciji, je Milanović istaknuo kako su privremeno zatvorili granicu, jer je „Hrvatska pokazala da ima srce, ali da ima i mozak“. Rekao je kako ne želi da Hrvatska postane tzv. „hot spot za izbjelice u Europskoj Uniji“.

Pojasnio je kako Hrvatska im dovoljno sredstava i kapaciteta da primi i propusti još više izbjeglica, ali da ne želi da se problem izbjegličke krize riješava tako da neke zemlje moraju njih propustiti i o njima brinuti, a da ostale zemlje zavaraju svoje granice. Zbog svega toga je Milanović najavio „plan B“ riješavanja krize i objasnio kako će Hrvatska izbjeglice prevesti do najbliže granice, prvenstveno one s Mađarskom, na sjeveroistoku zemlje. Zapitan da li će time izazvati novi val nasilja na granici s Mađarskom, kao što se dogodilo ranije na graničnom prijelazu sa Srbijom Horgos 1, Milanović je izazvao Mađarsku da to napravi pred kamerama svjetskim medija.

Nakon što su prvi autobusi i vlakovi tijekom petka doveli izbjeglice na granicu s Mađarskom, isti su prevedeni preko granice, gdje su im mađarske vlasti osigurale prijevoz autobusima do mađarsko-austrijske granice. Sve se ovo nastavilo tijekom subote i nedjelje, uz optužbe Mađarske kako je Hrvatska „prevarila EU i Mađarsku“ i kako je Hrvatska „narušila suverenitet Mađarske“. Kasnije je većina izbjeglica prevožena na granični prijelaz Goričan na sjeveru Hrvatske, zbog bolje prometne povezanosti i blizine austrijske granice.

Slovenija je tijekom petka i subote počela propuštati izbjeglice preko granice te ih je do nedjelje oko 2,000 prešlo granicu. Gotovo nitko od izbjeglica nije zatražio azil u Sloveniji, nego su nastavili put prema Austriji. Zbog toga je Austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner izrazila u subotu njeno nezadovoljstvo postupcima Slovenije i Hrvatske. Optužila je države da ne poštuju EU pravila o azilu (Dublin 3 protokol) i najavila kako će neki od izbjeglica biti transportirani nazad u Hrvatsku i Sloveniju.

U Hrvatskoj predjsednica Kolinda Grabar Kitarović je u četvrtak izrazila kritiku načinom na koji su izbjeglice ušle u Hrvatsku te zatražila da se hrvatska vojska angažira na granicama kako bi se „zaštitila sigurnost hrvatskih građana“.

Zbog svega navedenog je organizirana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost u petak poslijepodne, u kojem su Milanović i Grabar Kitarović te ministar obrane Ante Kotromanović ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i osobe iz sigurnosnog sektora raspravljali o načinima rješavanja krize. Na sjednici je usuglašeno kako zasad nema potrebe za angažiranjem vojske. Milanović je ranije napustio sjednicu kako bi razgovarao s Njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Jutarnji list navodi kako je Merkel tražila Milanovića da za neko vrijeme zadrži izbjeglice u Hrvataskoj, prije nego se Njemačka i ostale zemlje organiziraju za njihovo primanje. Milanović je, prema navodima Jutarnjeg lista, isto odbio.

Već s petka na subotu hrvatske vlasti počele su izbjeglice smještati u praznim dvoranama Zagrebačkog velesajma. Do nedjelje u podne oko 25,000 izbjeglica je ušlo u Hrvatsku, s tim da i dalje otprilike 150 izbjeglica svaki sati ilegalno prelazi hrvatsku granicu.

Ljudske priče samih izbjeglica su sve obilježene gotovo istim motivom – želja za boljim životom, najčešće u Njemačkoj, i bijeg od rata i ubijanja u Siriji i Iraku. Nemaju interesa ostati u Hrvatskoj, ne žele nikakvu pomoć od Hrvatske, osim pomoći da čim prije stignu do granica sa Slovenijom i Mađarskom. Tako u azilantskom centru u zagrebačkim Dugavama, Alaa Shahwan, 19-godišnji student stomatologije sa sveučilišta u Homsu u Siriji, na lošijem engleskom jeziku kaže kako bježi od rata i želi čim prije doći do Njemačke, gdje želi nastaviti studij i postati zubar. Ispričao je kako putuje već mjesec dana, preko Turske, Grčke, Makedonije i Srbije, čamcem, autobusom, taxijem i pješke.

Zajedno s još troje ljudi, taxi u Srbiji, za relativno kratku relaciju, platili su ukupno 500 eura. Pomoću svojeg smartphone snalazi se na putu i javlja obitelji. Tijekom razgovora pita gdje bi mogao doći do wi-fi, kako bi se javio obitelji doma u Siriji i vidio kako dalje. Nakon što je došao do wi-fi preko novinara, šalje glasovne poruke obitelji preko Whats Appa, s porukom gdje se nalazi i da nastavlja svoj put.

Jedino što traži je kako najbrže doći do slovenske granice. Alaa ima sreće, te ga jedna novinarska ekipa odluči odbaciti do granice sa Slovenijom, zajedno s troje prijatelja s kojima putuje. Ostale izbjeglice osim organiziranim prijevozima se snalaze sami, neki uz pomoć građana Zagreba koji besplatno prevoze izbjeglice do slovenske granice, drugi uzimaju taxi.

 


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by