Angela Merkel e Igor Lukšić

Angela Merkel e Igor Lukšić (foto wikipedia )

Odluka Evropskog savjeta da u junu naredne godine otvori pristupne pregovore sa Crnom Gorom je najbolja moguća vijest za ovu malu balkansku državu. No, u nezavisnim krugovima u Podgorici se smatra da ta zemlja nije ispunila zahtjeve koje je postavila EU, prije svega kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije

22.12.2011. -  Mustafa Canka Ulcinj

Odluka Evropskog savjeta da u junu naredne godine otvori pristupne pregovore sa Crnom Gorom je najbolja moguća vijest za ovu malu balkansku državu, ocjenjuje se u političkim krugovima u Podgorici. Jer, na taj način je izbjegnut najgori scenario za demokratske procese u Crnoj Gori: da napravi pauzu na evropskom putu, što bi moglo urušiti krhke reforme u toj zemlji. Isto tako je značajno da Brisel i Berlin, koji je najviše zaslužan za ovu odluku, još jače nastave sa politikom uslovljavanja prema crnogorskim vlastima, jer se to na Balkanu pokazalo kao najefikasniji recept za demokratizaciju i uspostavljanje vladavine prava.

Prema riječima člana Nacionalnog savjeta za evropske integracije Crne Gore Borisa Raonića, odluka Evropskog savjeta je mudra. „Ona nije dala vlastima povod za političko poentiranje, a zadržan je i dobar tempo, bez koga bi Crna Gora, kao što je to, na primjer, slučaj sa Makedonijom, u izgubljenom ritmu promijenila fokus sa evropske agende, na unutrašnje političke sukobe“, rekao je Raonić.

Stoga je možda razumljivo što su zvaničnici u Podgorici samo jedan dan slavili odluku najviših predstavnika 27-orice. Premijer Igor Lukšić je kazao da je Crna Gora „u kratkom roku uspjela da odgovori obavezama za koje su mnogim zemljama potrebne godine“, te da stoga ima mnogo razloga za optimizam i ponos. Čak je ustvrdio da je na taj način Crna Gora uspjela da održi živim proces evropskih integracija regiona.

No, u nezavisnim krugovima u Podgorici se smatra da ta zemlja, kao što su navodili u Parizu, nije ispunila zahtjeve koje je postavila EU, prije svega kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Jer, u posljednjih godinu dana nije zabilježena nijedna značajnija akcija crnogorskih vlasti kada su u pitanju visokopozicionirani funkcioneri.

Ali, izvjesno da Evropa više ne vjeruje obećanjima. To je pokazao dolazak u Podgoricu direktora Direktorata za proširenje EU Stefana Sanina , samo četiri dana nakon odluke Evropskog savjeta. Prostora i vremena za bilo kakve izgovore, simuliranja ili odlaganje akcija više nema. Sanino je potvrdio da su među uslovima koje je isporučio Lukšiću upravo nova hapšenja i pravosnažne presude. U Briselu i Berlinu su shvatli da i ono malo što se pomjerilo u Crnoj Gori, pomjerilo se samo poslije evropskih ultimatuma. Zvaničnici u Podgorici ni prstom ne bi mrdnuli da toga nije bilo.                                                                                                                 

 „Sada će ekspertska grupa koja se bavila pregovaračkim procesom sa Hrvatskom biti praktično ’preseljena’ prema Crnoj Gori“, kaže crnogorski vicepremijer i ministar pravde Duško Marković. On dodaje da je to za Crnu Goru dobro, ali istovremeno i veoma zahtjevno.                                                                                                                                                                  

Evropska komisija je, dakle, već ispostavila konkretne zadatke koje Podgorica mora da ispuni u narednih šest mjeseci ne bi li u junu dobila pozitivno mišljenje za početak pregovora. A da bi se to desilo Crna Gora treba konačno da pokaže odlučnost, odnosno napravi kvalitativan skok, kao što to, uostalom, ovih dana i sedmica radi i Unija. Ako je ona uvela, na primjer, kočnice za dugove, onda i crnogorska vlast mora uvesti kočnicu za korupciju i organizovani kriminal. „Kriterijumi za pristupanje jesu strožiji, jer ne želimo da nam se ponove ’neka nova Rumunija i Bugarska’ sa neriješenim problemima korupcije“, kaže njemački evroparlamentarac Elmar Brok, iz Hrišćansko-demokratske unije kancelarke Angele Merkel.                                          

Velika su, dakle, iskušenja pred crnogorskom vladom, pa Lukšić kaže da je Crnoj Gori potrebna nova energija. Podgorica je već dobila pregovarački okvir na sedam stranica, mora brzo da izabere glavnog pregovarača sa EU, ukloni političke poslušnike koji koče napredak, a koji vrše najodgovornije poslove u pravosuđu, tužilaštvu i policiji.

„Crna Gora će morati da učini ono što je već napravila Hrvatska ako želi da pregovore o članstvo počne sredinom naredne godine“, rekao je stručnjak u njemačkom Institutu za međunarodne i bezbjedonosne poslove Dušan Reljić. Čini se da će prve žrtve na ovoj predpristupnoj dionici u Crnoj Gori biti šefovi crnogoske javne i tajne policije, Veselin Veljović i Vladan Joković.

U svakom slučaju, Crna Gora je, voljom Berlina i Brisela, napravila kvantni međuskok i sada joj, na sreću, više nema povratka sa evropskog puta. A taj put je nesumnjivo veoma dug. Njemački ambasador u Podgorici Pius Fišer rekao je da očekuje da će Crna Gora biti članica EU tek 2020. Godine.


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy