Gabrovo - © Todor Stoyanov/Shutterstock

Gabrovo - © Todor Stoyanov/Shutterstock

Grad Gabrovo, smješten u središnjoj Bugarskoj, dugo vremena bio je jedan od najznačajnijih industrijskih centara u zemlji. U cilju ponovnog oživljavanja Gabrova, Gradsko sveučilište osnovalo je Centar kompetencija, nadajući se da će tako uspjeti obnoviti veze između akademske zajednice i poslovnog svijeta te potaknuti istraživanje i strukovno osposobljavanje

27.04.2022. -  Francesco Martino Gabrovo

“Gabrovo je desetljećima bilo poznato kao ’bugarski Manchester’. Ovdje imamo dugu industrijsku i tehničku tradiciju čiji korijeni sežu u drugu polovicu 19. stoljeća. Kada je u pitanju ponovni gospodarski rast, izazova ne nedostaje, ali imamo i znanja i volje. Uvjeren sam da će Centar kompetencija uspjeti dati važan doprinos“.

Riječi Ilije Železarova, rektora Tehničkog sveučilišta u Gabrovu, odišu neskrivenim optimizmom, ali istovremeno i realizmom koji karkaterizira one koji su navikli promatrati stvarnost kritičkim okom.

Plod napora pokrenutih 2012. godine, Centar kompetencija za pametne tehnologije, mehatroniku i sustave za ekologiju i uštedu energije službeno je otvoren 2019. i predstavlja jedan je od najambicioznijih projekata koji imaju za cilj vratiti Gabrovu status industrijskog i tehnološkog centra koji je ovaj bugarski grad dugo uživao tijekom moderne epohe.

Smješteno na sjevernim obroncima Balkana, u geografskom središtu Bugarske, Gabrovo je uspjelo iskoristiti stoljećima dugu zanatsku tradiciju, nametnuvši se, posebice nakon sticanja neovisnosti od Osmanskog Carstva, kao prvi i najvažniji industrijski centar u zemlji, prije svega zahvaljujući tekstilnom sektoru. Prva tvornica u Gabrovu otvorena je 1882. godine, a samo dvadeset godina kasnije, na prijelazu u 20. stoljeće, u gradu je bilo koncentrirano više od 20 posto cjelokupnog bugarskog industrijskog sektora.

Industrijska tradicija Gabrova nije prekinuta ni nakon uspostavljanja komunističkog režima, koji je 1964. odlučio pokrenuti sveučilišni centar u gradu u cilju zadovoljavanja potreba lokalne industrije, napori koji su rezultirali osnivanjem Tehničkog sveučilišta u Gabrovu.

Nakon raspada socijalističkog političkog i ekonomskog sustava, Gabrovo je, poput cijele Bugarske, bilo primorano suočiti se s teškom i bolnom tranzicijom, koja je dovela do zatvaranja ili temeljitog redimenzioniranja industrijskih giganata razvijanih tijekom desetljeća planskog gospodarstva, poput kombinata “Kapitan Dyado Nikola“ koji je dugo vremena bio glavni proizvođač predmeta od plastike na Balkanu.

Unatoč svim poteškoćama, Gabrovo je uspjelo održati živom svoju industrijsku tradiciju te danas 50 posto zaposlenih radi u industrijskom sektoru. “S naše točke gledišta, prekinuta je jedna od ključnih veza, ona između sveučilišnog i poslovnog svijeta, veza koju želimo obnoviti inovativnim idejama“, objašnjava profesor Železarov u svjetlom okupanoj dvorani za sastanke Centra za kompetencije.

Tako se prije desetak godina rodila ideja o pokretanju centra izvrsnosti koji bi mogao doprinijeti revitaliziranju znanstvenih i industrijskih kapaciteta u Gabrovu.

Bio je to dug put, ali zahvaljujući europskim sredstvima [pogledati box] Centar za kompetencije konačno je otvoren 2019. godine. Centar je smješten na brdima iznad grada, u objektu koji je desetljećima služio kao letnjikovac i vikendica namijenjena isključivo čelnicima bugarske komunističke partije, da bi kasnije prešao u vlasništvo općine koja ga je ustupila na korištenje Sveučilištu.

U Centru se nalazi četrnaest laboratorija opremljenih modernim uređajima za istraživanje i analizu od kojih su neki jedinstveni ne samo u Bugarskoj, nego i na cijelom Balkanu. Laboratoriji imaju višestruku svrhu: prije svega znanstveno istraživanje, uz korištenje novih alata koji omogućuju istraživačima koji rade u centru da provode eksperimente i objavljuju znanstvene publikacije.

Pored toga, Centar nudi mogućnost uključivanja sveučilišnih studenata u brojne aktivnosti, pružajući im jedinstvenu šansu da potkrepe teorijske studije praktičnim iskustvom koristeći najmodernije uređaje i tehnologije.

“Nažalost, ova mogućnost dosad je bila značajno ograničena zbog pandemije Covid-19 koja nas je primorala da prebacimo veliki dio nastavnih aktivnosti online“, objašnjava profesor Plamen Tsankov, pomoćnik rektora zadužen za znanstvene i istraživačke aktivnosti i šef laboratorija za analizu svjetlećih tijela. “Naravno, kada se stvari vrate u normalu studenti će moći ponovo dolaziti. U međuvremenu, konstatirali smo da laboratorijska praksa stimulira studente više no bilo koja druga nastavna aktivnost“.

Sljedeći cilj je uključiti i gradske srednje škole, posebice tehničke i profesionalne. “U pitanju je i psihološki efekat: nakon otvaranja Centra mnogi mladi stekli su dojam da se u Bugarskoj neke stvari konačno pomeraju s mrtve tačke te smatraju da mogu imati budućnost i ako ostanu u svojoj zemlji“, tvrdi rektor. “Motivirati studente najveća je investicija koju možemo pružiti našoj zajednici“.

Unatoč teškoćama vezanim uz pandemiju, pojedini laboratoriji već su razvili plodnu suradnju s tvrtkama aktivnim na području Gabrova, uključujući laboratorij kojim upravlja Borislav Stoyanov, istraživač i asistent na katedri za industrijski dizajn, koji stavlja na raspolaganje uređaje za zavarivanje elektronskim snopom. Riječ je o tehnologiji koja omogućuje vrlo precizno spajanje elementata izrađenih od različitih metala.

“Ova tehnologija je prije svega razvijena u sektorima poput zrakoplovnog i koristi se uglavnom u vojnoj industriji. Upravo zbog toga je, barem u Bugarskoj, dosad bila nepristupačna privatnim tvrtkama s ograničenim financijskim mogućnostima“, objašnjava Stoyanov. “Danas je pristup ovoj tehnologiji moguć i pojedina poduzeća su nam se već obratila za pomoć, poput jedne tvrtke koja proizvodi precizne medicinske instrumente koji se koriste u operacionoj sali“.

Pored privatnih tvrtki, mogućnosti koje nudi Centar u Gabrovu mogu koristiti i javne institucije. “Trenutačno, naš laboratorij za svjetleća tijela pomaže općini Gabrovo u provođenju projekta modernizacije javne rasvjete, testirajući kvalitetu i osobenosti novih uređaja“, ističe profesor Tsankov. Do sada je implementiranje sličnih projekata bilo moguće isključivo uz pomoć centara sa sjedištem u Sofiji ili izvan Bugarske, a sada se naši laboratoriji nastoje promovirati kao istraživački centri i centri za pružanje usluga u cijeloj regiji, pa i šire“.

Laboratorij kojim rukovodi profesor Tsankov uskoro će biti akreditiran u skladu sa EU standardima. “Uvjeren sam – dodaje Tsankov – da će nam to dati novi poticaj, jačajući interesovanje za naše usluge“. Duga zdravstvena kriza vezana uz Covid-19 usporila je aktivnosti Centra: upravo u cilju vraćanja u puni pogon, pokrenuta je jedna online platforma koja olakšava komunikaciju između Centra i poduzetničkog svijeta.

Optimizam i duh inicijative po kojima su poznati žitelji Gabrova ne umanjuju izazove vezane uz ponovno oživljavanje grada. Unatoč relativno vitalnom gospodarstvu i nedvojbenoj ljepoti okolnih krajolika, Gabrovo je tijekom posljednjih desetljeća izgubilo veliki dio svog stanovništva: broj stanovnika se sa preko 81 tisuće u 1985. smanjio na nešto više od 51 tisuću u 2019.

“Demografski procesi predstavljaju glavni problem koji moramo prevazići radi vlastite budućnosti“, tvrdi rektor Železarov. “Ja sam, međutim, optimista. Strukture poput našeg centra mogu odigrati ključnu ulogu, fokusirajući se kako na tehnološki faktor tako i na know-how, pomažući tako sredinama poput Gabrova da ostanu vitalne i konkurentne. Jer ono što je zaista važno u današnjem hiperdinamičnom svijetu – zaključuje Železarov – jeste sposobnost promjene i prilagodbe na novo“.

 

Centar kompetencija

U razdoblju 2018. – 2023. Centar kompetencija za pametne tehnologije, mehatroniku i sustave za ekologiju i uštedu energije pri Tehničkom sveučilištu u Gabrovu financira se sredstvima iz Operativnog programa “Znanost i obrazovanje za pametni razvoj“ (Europski socijalni fond/Europski fond za regionalni razvoj) u suradnji s brojnim subjektima, uključujući Tehničko sveučilište u Sofiji, Centar za robotiku i Institut za elektroniku – BAS.

 

Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu  Work4Future


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by