Bosna i Hercegovina ulazi u posljednju sedmicu predizborne kampanje za Opšte izbore 2010. U nedjelju trećeg oktobra građani će izaći na biračka mjesta i dati svoje povjerenje onim političkim strankama za koje smatraju da će zastupati najbolje njihove interese. Građani umorni i razočarani sa politikom i predizbornom kampanjom a političari sa druge strane uvjereni u pobjedu kao i to da su svoj posao do sada obavljali jako dobro

01.10.2010. -  Eldina Pleho Sarajevo

Osservatorio Balcani e Caucaso je razgovarao sa nekim od vodećih predstavnika političkih partija u BiH o temi kako se iz ugla političara prati predizborna kampanja te kakave su reakcije građana na njihove programe i pokušaje da ih se uvjeri da su upravo oni ti koji mogu najbolje zastupati njihove interese u naredne četiri godine koje za Bosnu i Hercegovinu neće biti nimalo lahke.

Generalni zaključak vodećih političkih stranaka je da su ubjeđene u pobjedu te da su do sada vodile državu ka prosperitetu.

Socijaldemokratska partija BiH (SDPBiH) , najveća opoziciona partija koja na lokalnom nivou u nekim opštinama ima vlast ali je već godinama opozicija na većini kantonalnih, entitetskom i državnom nivou, jedna je od prvih partija koja je pokrenula kampanju. Dosta proaktivno sa velikim brojem plakata najavljivali su Državu za čovjeka . Damir Mašić iz SDP tvrdi da su predstavnici njegove političke partije u predizbornoj kampanji obišli gotovo svaki pedalj Bosne i Hercegovine.

"Moram reći da smo zadovoljni odazivom građana našim skupovima. Mi smo vodili pozitivnu kampanju kad to kažem mislim na to da smo se fokusirali na prezentovanje našeg programa odnosno naših pet politika koje se tiču zapošljavanja, obrazovanja, socijanog sektora, zdravstva i pravosuđa. Moja generalna ocjena je da je kampanja prošla u nešto mirnijem tonu. Čini se da je nevladin sektor natjerao političare da ovaj put govore o konkretnim problemima. Ja ne krijem svoj optimizam i dalje smatram da će SDP biti politička partija broj jedan u BiH.” tvrdi Mašić.

Mašić nije usamljen u svom optimizmu, i kolege iz Stranke demokratske akcije (SDA) koja je do sada bila vladajuća stranka u Federaciji BiH, su također veliki optimisti kad je u pitanju pobjeda na izborima.

Semir Kaplan iz SDA tvrdi da su neki skupovi ove stranke bili gotovo pa posjećeni jednako kao i oni početkom devedesetih.

“Mi smo za razliku od ostalih stranaka svoju kampanju bazirali na onome što je SDA, kao stranka koja je imala kontinuitet u vlasti od osam godina, uradila a mi jesmo uradili mnogo toga, izgradili smo mnogo državnih institucija i nastojali smo te naše rezultate afirmisati pred građanima.”

On također tvrdi da mjesta za kritiku ima ali da su kadrovi ove stranke radili sve što su bili u mogućnosti obzirom na postojeću političku situaciju u državi.

“Naši kadrovi su uradili dosta, ljudi su toga svjesni, reakcije građana su različite ali uvijek treba razlikovati dobronamjerne komentare od zlonamjernih. Uzevši u obzir situaciju u kojoj su naši kadrovi djelovali i činjenicu da se u BiH sve mora znasnivati na kompromisu ja moram reći da niti jedna druga partija u proteklom period ne bi ponudila više. Ja ostavljam mogućnost da se moglo uraditi i više ali okolnosti su bile takve” tvrdi Kaplan.

On također dodaje da je uvjeren u pobjedu Bakira Izetbegovića kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva i dodaje da se SDA nada da će za ove izbore dobiti približno isto glasova kao i za prošle izbore što je oko 260 000.

Njegov kolega iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) , Mišo Relota, uvjeren je da se ova partija hrvatskog naroda u BiH vraća na staze stare slave.

“Mi smo već u trećoj završnoj fazni naše kampanje. Moram reći da smo svaki pedalj države, od Bihaća do Neuma od Orasja do Mostara, obišli. Održavali smo javne tribne, naš predsjednik gospodin Čavić je vodio razgovore sa predsjednicima i premijerima država u regionu i ja moram kazati kad je u pitanju odaziv građana da je on nikad bolji. Mi smo i sami u nekim mjestima bili iznenađeni posjetom kao što je naprimjer Tuzla” tvrdi Relota.

Najveća bojazan HDZ je ipak mjesto hrvatskog člana predsjedništva za kojeg je prema ispitivanjima javnosti najozbiljniji kandidat Željko Komšić, ispred SDP-a, koji je do sada obnašao ovu funkciju.

Iz HDZ-a BiH smatraju da je ovo nelogično i nepravedno rješenje jer za Komšića mahom glasaju Bošnjaci i kao takav nije legitiman predstavnik hrvatskog naroda, ipak oni se nadaju da HDZ-ov kandidat gospođa Borjana Krišto ima dobre šanse za uspjeh. Naime kako Relota tvrdi njegova stranka nije uspjela ubijediti manje hrvatske opozicione stranke da povuku svoje kandidate za članove predsjedništva i na takav način omoguće gospođi Krišto ovu poziciju. Kandidati manjih opozicionioh hrvatskih partija će osvojiti ne više od 15 000 glasova što bi za Krišto i HDZ značilo mnogo u trci za mjesto člana predsjedništva. HDZ se nada kako kažu magičnoj cifri od 130 000 glasova za ove izbore.

A partija koja je strankama u Federaciji BiH donijela dosta glavobolje u predhodne četiri godine a čini se i u naredne četiri je Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik. Ova stranka je najveća vladajuća stranka u Republici Srpskoj i njena predstavnica Dušanka Majkić, trenutno predsjedavajuća Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, je uvjerena da će i ostati tako u naredne četiri godine.

“Mi kampanju sada privodimo kraju i mogu reći da smo sudeći po odzivu građana jako zadovoljni, ovdje govorimo o tribinama koje okupljaju i preko 7000 ljudi. Sudeći prema reakcijama građana mi smatramo da je za očekivati vlast u ovom entitet preko 51%. Građani imaju puno razumijevanje za ono što smo uradili za ove četiri godine. SNSD je u RS uradio više za četiri godine nego i jedna druga vlast ovdje do sada. Teško je dobiti dva mandata uzastopno ali se čini da će to SNSD-u uspjeti, mi smo izgradili i obnovili preko 100 škola i ambulanti u RS te prokrenuli mnoge razvojne projekte ”smatra Majkić.

Drugi dio kampanje na koju se SNSD bazirao je zaštita Republike Srpske od prenosa njenih nadležnosti na Bosnu i Hercegovinu.

“Posebna priča je oko oduzimanja nadležnosti RS u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. BiH je po Dejtonu imala devet nadležnosti sada ih ima 63. Mi ćemo izvršiti analizu nakon izbor tih nadležnosti i sve ono za šta budemo smatrali da šteti interesu i razvoju RS trebamo vratit na nivo Republike Srpske. Suština je da se vidi koliko je bilo efikasnosti, ne mora značiti da sve ono što je na nivou BiH je efikasnije i bolje funkcioniše nego na nivou entiteta ”smatra Majkić.

Mada se većina političara u BiH slaže da je kampanja prolazila mirno i bez govora mržnje i incidenata, ipak istup premijera RS Milorada Dodika na skupu u Srebrenici okarakterisan je kao incident. Naime tokom predizbornog skupa Dodik je u obraćanju građanima rekao da se u tom gradu nije dogodio genocid jer su neki od Bošnjaka uspjeli preći na tadašnju teritoriju pod kontrolom armije BiH.

Ovaj istup svog predsjednika Majkićka karakteriše ne kao incident nego kao stav koji je Dodik uvijek imao.

“Što se tiče stava da je premijer RS negirao genocid u Srebrenici to je njegov stav koji se tiče ovog problema oko rasvjetljavanja konačno tog pitanja da se ne bi dogodilo da je neko ko je umro prirodnom smrću tamo bio ukopan kao žrtva genocida. Dakle ja ne vidim ništa loše u tome da se taj cijeli proces ispita” smatra Majkić.

Poslije izbora Majkić tvrdi da Ured visokog predstavnika za BiH (OHR) konačno treba da napusti BiH a o ustavnim promjenama se može samo razgovarati kad je u pitanju provođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Finci-Sejdić, koji su jevrejske i romske nacionalnosti, a koja se tiče činjenice da ustav mora garantovati slobodu kandidovanja za člana Predsjedništva svim građanima BiH a n samo Bošnjacima, Srbima i Hrvatima.

Za Majkičku ovdje počinju i završavaju sve priče oko ustavnih promjena te smatra da BiH sa postojećim uređenjem može savršeno odgovoriti na sve zahtjeve iz procesa evropskih integracija.

Mada su političari optimisti i vjeruju u pobjedu te su generalno ponosni i zadovoljni onim što je urađeno u protekle četiri godine u BiH, tvrdeći da se predizborna kampanja odvija u nešto mirnijem ambijentu, članovi akademske zajednice i NGO ne misle tako.

Profesor Besim Spahić sa Univerziteta u Sarajevu i stručnjak za komunikologiju i politički marketing primjećuje da ni političari ni građani nemaju previše razlog za zadovoljstvo.

“Iako je situacija u zemlji katastrofalna, te iako su vodeće uglavnom nacionalno-vjerske političke stranke i njihovi lideri, ako nisu završili u Hagu li u zatvoru, pokazali potpunu nesposobnost i nehtijenje rješavanja državnih, društvenih i ekonomskih problema države, ni u ovim izborima nismo otišli ni korak dalje. Političari, koji nisu za protekle četiri godine ostvarili više od četvrtine obećanog su opet u preko 70% na listama i opet ce dobiti glasove, uglavnom na nacionalnoj retorici, koju toleriše i međunarodna zajednica. U ovakvim dajtonskim okvirima, država može ostati kao prisilna neuspješna zajednica nesretnih ljudi, ali ne može ici naprijed.” smatra profesor Spahić.

Izbori trećeg oktobra će pokazati jesu li građani umorni od trenutnih političara i da li u državi postoji realna politička alternativa. Sudeći prema predviđanjima neki od optimističnih političara morat će praviti kompromise i stupati u koalicije. To se do sada u slučaju BiH pokazalo kao izuzetno dugotrajan i bolan proces u kojem je mahom opozicija gubila kredibilitet a konstituisanje vlasti je trajalo u nekim slučajevim i više od godinu nakon izbora.


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy