Zagreb - © Ivica Drusany /Shutterstock
Eurobarometar objavio je podatke o mišljenju europskih građana o klimatskim promjenama. Na Balkanu, kao i u ostatku Europe, malo je onih koji vjeruju da bi upravo građani mogli biti ključ virtuoznih dinamika
Prvo pandemija, a potom i energetska kriza potaknule su nas da svoju pažnju prevashodno usmjerimo na aktualni trenutak. Međutim, klimatske promjene ostaju podjednako važan problem koji se tiče cijelog društva. Kao što smo već pisali , Europska unija postavila je rješavanje problema klimatskih promjena na vrh svoje gospodarske i političke agende. Ali šta o ovoj temi misle zemlje jugoistočne Europe koje su članice Europske unije?
U nastavku predstavljamo podatke koji sažeto oslikavaju percepciju građana Bugarske, Cipra, Hrvatske, Grčke, Rumunjske i Slovenije o klimatskim promjenama. Podaci su preuzeti iz istraživanja Eurobarometra o klimatskim promjenama (2021).
Koji su najurgentniji problemi?
Za 18 posto europskih građana klimatske promjene su najozbiljniji i najurgentniji problem s kojim se svijet suočava. Slijede siromaštvo, glad i nedostatak pitke vode (17 posto) te širenje zaraznih bolesti (takođe 17 posto).
Riječ je o prosječnim vrijednostima koji predstavljaju zbir vrlo različitih stajališta unutar država članica Europske unije. Na vrhu liste nalaze se skandinavske zemlje: na primjer, 43 posto građana Švedske i 35 posto građana Danske smatra da su klimatske promjene najurgentniji problem koji svijet mora riješiti. Balkanske zemlje pak nalaze se u donjem dijelu ljestvice (tablica 1): općenito gledano, samo jedna od deset osoba smatra da su najozbiljniji problemi s kojima se u ovom trenutku svijet mora uhvatiti u koštac vezani za klimu. Na dnu ljestvice nalazi se Bugarska, gdje samo 5 posto stanovništva vjeruje da su klimatske promjene najhitniji problem. Poređenja radi, u Italiji taj postotak iznosi 7 posto.
U šest zemalja koje su u fokusu našeg interesovanja, među problemima čije se rješavanje smatra neodložnim prednjače: ekonomska situacija (u Grčkoj 28 posto), siromaštvo, glad i nedostatak pitke vode (na Cipru 21 posto, u Sloveniji 18 posto) i širenje zaraznih bolesti (Bugarska 38 posto, Hrvatska 29 posto, Rumunjska 23 posto). Podaci za posljednje tri navedene zemlje donekle su očekivani, s obzirom da je istraživanje u tim zemljama provedeno u ožujku i travnju 2021. kada je pažnja javnosti još uvijek u velikoj mjeri bila fokusirana na pandemiju bolesti Covid 19. Isto važi i za Italiju, gdje je postotak osoba koje rješavanje klimatskog pitanja smatraju neodložnim također nizak.
U svakom slučaju, 78 posto građana Europske unije vjeruje da klimatsko pitanje predstavlja vrlo ozbiljan problem s kojim se mora što prije uhvatiti u koštac. Ovaj postotak u Grčkoj dostiže čak 89 posto, na Cipru 83 posto, dok u Rumunjskoj iznosi svega 66 posto.
Tko treba prvi intervenirati?
U odgovorima na pitanje tko treba poduzeti konkretne mjere u cilju suzbijanja klimatskih promjena (moguće više odgovora), na europskoj razini preovlađuje mišljenje da bi prvo trebale intervenirati nacionalne vlade (63 posto), potom poduzeća i industrije (58 posto) te EU (57 posto).
Gornji grafik pokazuje da po ovom pitanju stajališta stanovnika balkanskih zemalja ne odstupaju mnogo od europskog prosjeka. Jedina iznimka su Grčka i Cipar gdje čak tri od četiri ispitanika smatraju da su nacionalne vlade odgovorne za pronalaženje rješenja za problem klimatskih promjena. Najzad, u svim promatranim zemljama, s izuzetkom Cipra, samo jedan od četiri ispitanika smatra da individualno djelovanje može odigrati ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.
Podaci sažeti u ovom tekstu pokazuju da percepcija i svijest o rizicima vezanim uz globalno zatpoljenje nisu jednake na razini EU. Općenito, građani balkanskih zemalja pokazuju izrazit nedostatak osjetljivosti prema ovoj temi (tablica 1). Zabrinjava podatak da se u svim državama EU uočava odbijanje preuzimanja odgovornosti po pitanju individualnog djelovanja u cilju zaustavljanja ili bar usporavanja klimatskih promjena. Ako se navike u proizvodnji i konzumiranju ne promijene “odozdo”, nacionalne vlade i EU teško će uspjeti učinkovito riješiti problem klimatskih promjena.
Kohezijske politike
Od 390 milijardi eura izdvojenih za kohezijske politike u razdoblju 2014. - 2020. ( Europska unija: kohezijske politike i jugoistočna Europa ), više od 52 milijarde bilo je namijenjeno za akcije i projekte usmjerene da ekološku održivost ( više podataka ovdje ), od čega 9 milijardi za jugoistočnu Europu. Za radoblje 2021. - 2027. EU je odlučila izdvojiti 30 posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i gotovo 40 posto sredstava iz Kohezijskog fonda (KF) za postizanje ciljeva usklađenih s vlastitom Zelenom agendom.
Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu Work4Future
blog comments powered by
