Zagreb - © Ivica Drusany

Zagreb - © Ivica Drusany /Shutterstock

Eurobarometar objavio je podatke o mišljenju europskih građana o klimatskim promjenama. Na Balkanu, kao i u ostatku Europe, malo je onih koji vjeruju da bi upravo građani mogli biti ključ virtuoznih dinamika

29.11.2022. -  Klaudijo Klaser

Prvo pandemija, a potom i energetska kriza potaknule su nas da svoju pažnju prevashodno usmjerimo na aktualni trenutak. Međutim, klimatske promjene ostaju podjednako važan problem koji se tiče cijelog društva. Kao što smo već pisali , Europska unija postavila je rješavanje problema klimatskih promjena na vrh svoje gospodarske i političke agende. Ali šta o ovoj temi misle zemlje jugoistočne Europe koje su članice Europske unije?

U nastavku predstavljamo podatke koji sažeto oslikavaju percepciju građana Bugarske, Cipra, Hrvatske, Grčke, Rumunjske i Slovenije o klimatskim promjenama. Podaci su preuzeti iz istraživanja Eurobarometra o klimatskim promjenama (2021).

Koji su najurgentniji problemi?

Za 18 posto europskih građana klimatske promjene su najozbiljniji i najurgentniji problem s kojim se svijet suočava. Slijede siromaštvo, glad i nedostatak pitke vode (17 posto) te širenje zaraznih bolesti (takođe 17 posto).

Riječ je o prosječnim vrijednostima koji predstavljaju zbir vrlo različitih stajališta unutar država članica Europske unije. Na vrhu liste nalaze se skandinavske zemlje: na primjer, 43 posto građana Švedske i 35 posto građana Danske smatra da su klimatske promjene najurgentniji problem koji svijet mora riješiti. Balkanske zemlje pak nalaze se u donjem dijelu ljestvice (tablica 1): općenito gledano, samo jedna od deset osoba smatra da su najozbiljniji problemi s kojima se u ovom trenutku svijet mora uhvatiti u koštac vezani za klimu. Na dnu ljestvice nalazi se Bugarska, gdje samo 5 posto stanovništva vjeruje da su klimatske promjene najhitniji problem. Poređenja radi, u Italiji taj postotak iznosi 7 posto.

U šest zemalja koje su u fokusu našeg interesovanja, među problemima čije se rješavanje smatra neodložnim prednjače: ekonomska situacija (u Grčkoj 28 posto), siromaštvo, glad i nedostatak pitke vode (na Cipru 21 posto, u Sloveniji 18 posto) i širenje zaraznih bolesti (Bugarska 38 posto, Hrvatska 29 posto, Rumunjska 23 posto). Podaci za posljednje tri navedene zemlje donekle su očekivani, s obzirom da je istraživanje u tim zemljama provedeno u ožujku i travnju 2021. kada je pažnja javnosti još uvijek u velikoj mjeri bila fokusirana na pandemiju bolesti Covid 19. Isto važi i za Italiju, gdje je postotak osoba koje rješavanje klimatskog pitanja smatraju neodložnim također nizak.

U svakom slučaju, 78 posto građana Europske unije vjeruje da klimatsko pitanje predstavlja vrlo ozbiljan problem s kojim se mora što prije uhvatiti u koštac. Ovaj postotak u Grčkoj dostiže čak 89 posto, na Cipru 83 posto, dok u Rumunjskoj iznosi svega 66 posto.

Tko treba prvi intervenirati?

U odgovorima na pitanje tko treba poduzeti konkretne mjere u cilju suzbijanja klimatskih promjena (moguće više odgovora), na europskoj razini preovlađuje mišljenje da bi prvo trebale intervenirati nacionalne vlade (63 posto), potom poduzeća i industrije (58 posto) te EU (57 posto).

Gornji grafik pokazuje da po ovom pitanju stajališta stanovnika balkanskih zemalja ne odstupaju mnogo od europskog prosjeka. Jedina iznimka su Grčka i Cipar gdje čak tri od četiri ispitanika smatraju da su nacionalne vlade odgovorne za pronalaženje rješenja za problem klimatskih promjena. Najzad, u svim promatranim zemljama, s izuzetkom Cipra, samo jedan od četiri ispitanika smatra da individualno djelovanje može odigrati ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

Podaci sažeti u ovom tekstu pokazuju da percepcija i svijest o rizicima vezanim uz globalno zatpoljenje nisu jednake na razini EU. Općenito, građani balkanskih zemalja pokazuju izrazit nedostatak osjetljivosti prema ovoj temi (tablica 1). Zabrinjava podatak da se u svim državama EU uočava odbijanje preuzimanja odgovornosti po pitanju individualnog djelovanja u cilju zaustavljanja ili bar usporavanja klimatskih promjena. Ako se navike u proizvodnji i konzumiranju ne promijene “odozdo”, nacionalne vlade i EU teško će uspjeti učinkovito riješiti problem klimatskih promjena.

Kohezijske politike

Od 390 milijardi eura izdvojenih za kohezijske politike u razdoblju 2014. - 2020. ( Europska unija: kohezijske politike i jugoistočna Europa ), više od 52 milijarde bilo je namijenjeno za akcije i projekte usmjerene da ekološku održivost ( više podataka ovdje ), od čega 9 milijardi za jugoistočnu Europu. Za radoblje 2021. - 2027. EU je odlučila izdvojiti 30 posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i gotovo 40 posto sredstava iz Kohezijskog fonda (KF) za postizanje ciljeva usklađenih s vlastitom Zelenom agendom.

 

Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu  Work4Future


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

blog comments powered by