Prijevremeni izbori za predsjednika RS raspisani su slijedom pravosnažne presude Suda BiH iz avgusta prošle godine, kojom je Milorad Dodik, bivši entitetski predsjednik, osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije.

U međuvremenu, Dodik je zatvorsku kaznu otkupio, a funkciju predsjednika RS-a, prema odluci Narodne skupštine RS, obavljala je, kao “vršiteljica dužnosti”, Ana Babić Trišić, Dodikova dugogodišnja savjetnica i saradnica.

Pravni stručnjaci su odmah upozorili da Ustav RS ne poznaje institut vršioca dužnosti predsjednika entiteta, te podsjetili da u slučaju da je predsjednik spriječen u obavljanju mandata, zakon predviđa prebacivanje ovlaštenja na jednog od dva potpredsjednika entiteta.

Prijevremeni izbori prvobitno održani 23. novembra 2025. godine, a prema preliminarnim rezultatima, SNSD-ov kandidat je osvojio najviše glasova ispred protivkandidata SDS-a, iako sa relativno tijesnom razlikom.

Ponovljeno glasanje

Zbog utvrđenih nepravilnosti i zloupotreba koje su se odnosile na glasanje bez važećeg identifikacionog dokumenta, kao i na masovno nezakonito glasanje u ime drugih birača, CIK je krajem decembra poništio rezultate na 136 biračkih mjesta u 17 osnovnih izbornih jedinica.

Na nepravilnosti su ukazivali i predstavnici opozicije, kao i aktivisti i nevladine organizacije. Ponovljeni prijevremeni izbori na spornim biračkim mjestima, uz iste kandidate i birački spisak kao u novembru, održani su 8. februara 2026, a pravo glasa imalo je 84.474 birača.

U konačnici, Siniša Karan je osvojio 224.384 glasa što je 50,54 odsto izašlih na izbore. Njegov najozbiljniji protivnik Branko Blanuša iz SDS-a osvojio je 213.513 glasova, odnosno 48,09 odsto.

Govor mržnje i prijetnje

U pobjedničkim govorima vrijeđani su Visoki predstavnik, međunarodna zajednica, CIK, opozicija, ali i Bošnjaci kao narod. Ovo je samo nastavak retorike korištene tokom kampanje, u kojoj je dominirao Dodik iako nije bio kandidat.

Slična retorika se nastavila i narednih dana, uključujući ponovne najave uspostavljanja entitetske vojske, granične policije, izborne komisije te ukidanja državnog pravosuđa i prijenosa raznih nadležnosti sa državnog na entitetski nivo vlasti.

Vlast u RS-u je ranije više puta izglasala slične zakone, da bi potom od njih odustala, nakon čega su pojedini zvaničnici skinuti sa američke crne liste. Dodik je osuđen zbog toga što je potpisao Ukaze na zakone koje je Narodna skupština RS-a usvojila 2023. godine, a koji predviđaju da se odluke Visokog predstavnika u BiH ne objavljuju u Službenom listu RS-a i ne se odluke Ustavnog suda BiH ne provode u tom entitetu.

Detektor je tokom predizborne kampanje za predsjednika RS-a od 8. do 22. novembra prošle godine registrovao trinaest izjava, uglavnom Dodikovih, koje sadrže govor mržnje, diskriminatorne poruke i druge izjave koje mogu potaknuti na širenje mržnje.

Tokom gotovo svakog javnog istupa Dodik i njegovi saradnici koriste jezik mržnje i prijetnje. Govore o secesiji RS i ugrožavanju opstanka BiH, što su prema zakonima BiH krivična djela. Uglavnom uslijede osude, relativizacije ili odsustvo reakcija različitih aktera, i tako se godinama ponavlja.

Na adresu tužilaštva stigle su nove krivične prijave, a stare su izgleda davno zaboravljene od strane postupajućih tužilaca. Upravo je nekažnjivost omogućila kontinuitet u širenju štetnih narativa od strane političkih aktera. BiH je posebno osjetljiva jer trideset godina nakon rata – u kojem je ubijeno oko 100.000 ljudi, dok se još uvijek traga za nestalima i brojni sudski procesi za ratne zločine su još uvijek u toku – govor mržnje podsjeća, traumatizira i dehumanizira žrtve.

Izborne nepravilnosti obesmišljavaju provođenje izbora

Tokom svakog izbornog ciklusa u BiH, posebno u RS, ponavljaju se iste nepravilnosti i malverzacije koje ugrožavaju integritet izbornog procesa i prekrajaju volju birača. Aktivisti, nevladine organizacije i akteri opozicije ukazali su na brojne nepravilnosti i malverzacije i na nedavnim prijevremenim i ponovljenim izborima za predsjednika RS-a, uključujući navode o kupovini glasova. O ovim prijavama obaviješteni su entitetska policija, CIK, kao i lokalne izborne komisije. Iz opozicije su prije ponovljenih izbora od CIK-a tražili da se akredituju dodatni posmatrači, što CIK nije dozvolio.

Uvođenje novih izbornih tehnologija u BiH mogući je način da se spriječi većina nepravilnosti koje su se redovno javljale na biračkim mjestima, poput manipulacija rezultatima, netransparentnog ručnog brojanja glasova, falsikovanja potpisa birača, glasanja u ime umrlih osoba, čime je ozbiljno narušeno povjerenje javnosti u izborni proces i rezultate.

Novac potreban za nove tehnologije, u iznosu od 112 miliona KM, osiguran je Odlukom Visokog predstavnika, a promjenom Izbornog zakona BiH uveden je pojam “izbornih tehnologija”, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, video nadzor i skeniranje glasačkih listića. Ove tehnologije prvi put su testirane na lokalnim izborima 2024. godine.

Ipak, neizvjesno je da li će nove tehnologije biti primijenjene na svim biralištima u cijeloj zemlji na općim izborima 2026. zbog neispunjenja svih potrebnih preduslova. Proces je od početka opterećen birokratskim i pravnim izazovima, uključujući žalbe na tender za opremu i kašnjenja u usvajanju pravilnika i zakonskih izmjena. Pored toga, CIK još uvijek nema obezbjeđene sve potrebne kapacitete ni operativne uslove da bi se osiguralo potpuno uvođenje tehnologija na predstojećim izborima. Potrebni su dodatno osoblje i sistemska priprema. U političkim blokadama prednjače SNSD i HDZ zahvaljujući mehanizmima vlasti kojima raspolažu.

RS u susret oktobarskim izborima

Siniša Karan će funkciju predsjednika entiteta obavljati nekoliko mjeseci, budući da će redovni Opći izbori u BiH, na kojima će ponovo biti biran i predsjednik RS, biti održani u oktobru ove godine. U narednim mjesecima ne očekuju se suštinske promjene, već nastavak dosadašnje agresivne retorike i pokušaja slabljenja BiH.

Od Karana se može očekivati da bude samo izvršilac naloga neformalnog vođe entiteta Dodika, što je bilo jasno već tokom predizborne kampanje za prijevremene izbore u kojoj je Karan bio gotovo nevidljiv.

Za vladajuću većinu predvođenu SNSD-om izbori održani u novembru prošle godine bili su ozbiljno upozorenje zbog odličnog rezultata koji je ostvario opozicioni kandidat. Zato su za ponovljene izbore uložili sve resurse kako im u predizbornoj godini ne bi izmakla pozicija predsjednika entiteta, koja osim simboličkog značaja ima i “težinu” od preko 40 miliona evra, koliko iznosi budžet predsjednika RS za 2026.

S druge strane, opozicija je još jednom pokazala svoje slabosti, poput stranačke infrastrukture i manjka terenskog rada, a posebno su problematični unutrašnji odnosi u opozicionom bloku. Dio analitičara smatra da se pojedini opozicioni akteri nisu iskreno radovali Blanušinom uspjehu, jer imaju pretenzije na funkciju entitetskog predsjednika.

Opozicija je dodatno krhka jer pojedinci imaju političke i poslovne veze sa vladajućim strukturama. Stoga je za opozicioni blok u periodu prije Općih izbora ove godine, ukoliko želi uspjeh, izazov da “očisti” i konsoliduje svoje redove, kao i da izvuče pouke iz dosadašnjih neuspjeha.