|
Površine i operateri
PovrÅ¡ina poljoprivrednih zemljiÅ¡ta posveÄenih organskoj proizvodnji i certificirani proizvoÄaÄi svih zemalja
U cjelokupnom regionu sektor organske poljoprivrede je najstabilniji u Hrvatskoj, kako po koliÄini obradive povrÅ¡ine tako i po proizvodnji. IzmeÄu 2008. i 2009. godine povrÅ¡ina zemljiÅ¡ta pod organskom poljoprivredom preÅ¡la je 1% od ukupnih povrÅ¡ina, dok je 2010. godine premaÅ¡ena cifra od 1.000 sertifikovanih proizvoÄaÄa. Ovako znaÄajna prednost u odnosu na druge zemlje iz regiona rezultirala je iz razvojnog procesa koji je zapoÄeo joÅ¡ prije raspada Jugoslavije (prva organska poljoprivredna farma Bio Zrno je osnovana 1988.), politiÄkoj podrÅ¡ci (zakonodavstvo iz podruÄja ekoloÅ¡ke poljoprivrede iz 2001.), povoljnim klimatskim uslovima i turizmu, koji u ljetnom periodu utiÄe na porast potraÅŸnje za organskim proizvodima, kao i na njihov kvalitet.
Makedonija i Srbija prate u korak Hrvatsku Å¡to se tiÄe poljoprivredne povrÅ¡ine namijenjene organskoj proizvodnji, kao i po broju proizvoÄaÄa. Bez obzira na strukturne slabosti u obje spomenute zemlje, porast izmeÄu 2006. i 2011. godine je ohrabrujuÄi, a paÅŸnja sve viÅ¡e raste kako od strane privatnih investitora, tako i od strane institucija.
U Albaniji, uprkos priliÄno konsolidovanom procesu (pokret za organsku poljoprivredu nastaje 1997. godine) i povoljnim klimatskim uslovima, organska poljoprivreda nije dostigla oÄekivane rezultate koje se smatralo da moÅŸe dostiÄi u relativno kratkom periodu. Bez obzira na blagi porast broja sertifikovanih proizvoÄaÄa, poljoprivredna povrÅ¡ina namijenjena organskoj proizvodnji je joÅ¡ uvijek ograniÄena.
Iako iz razliÄitih razloga, Bosna i Hercegovina i Crna Gora imaju i dalje znaÄajne strukturne probleme. U Bosni i Hercegovini âpioniriâ organske poljoprivrede ne dostiÅŸu sveukupno 50 jedinica, dok je u Crnoj Gori poljoprivredna povrÅ¡ina namijenjena organskoj proizvodnji izuzetno mala. Konfiguracija terena koja je okarakterisana prisustvom rasprostranjenih planinskih krajeva, kako u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori, tako i u Albaniji (te u manjoj mjeri u ostalim zemljama regiona), adekvatna je oblast za berbu samoniklog bilja i Å¡umskih plodova, koja je posljednjih godina dostigla znaÄajne dimenzije.
Tabela 16. Organska proizvodnja na Zapadnom Balkanu: površine i sertifikovani operateri
| Zemlja | Godina | Poljoprivredna površina (ha) | Površina pod organskim usjevima (ha) | Površina za skupljanje samoniklog bilja (ha) | Sertifikovani operateri | Izvor |
| Albanija | 2010 | 1.122.000 | 284 | 251.717 | 137 | MACFP (AL), 2011 |
| Bosna i Hercegovina | 2009 | 2.136.000 | 691 | 220.000 | 39 | MAFWM (RS- BA), 2011; MAWMF (FBiH), 2011 |
| Hrvatska | 2010 | 1.289.000 | 23.000 | n.a. | 1.125 | MAFRD (HR), 2011 |
| Makedonija | 2010 | 1.064.000 | 5.228 | n.a. | 562 | MAFWS (MK), 2011 |
| Crna Gora | 2010 | 516.000 | 3.561,1 | 101.801 | 67* | MARD (ME), 2011 |
| Kosovo | 2009 | 608.000 | 10 | n.a. | 1 | MAFRD (XK), 2011 |
| Srbija | 2009 | 5.065.000 | 8.500 | 130* | MAFWM (RS), 2011 | |
| * Kada su u pitanju Crna Gora i Srbija, broj sertifikovanih proizvoÄaÄa Äe znatno porasti u kratkom roku nakon formalnog priznavanja sertifikovanih grupa koje u junu 2011. joÅ¡ uvijek nisu bile predviÄene od strane lokalnih zakonodavnih tijela. | ||||||
Izvor: obrada autora
Tag:Agricoltura







