U Sisačko-moslavačkoj županiji, jednoj od najsiromašnijih i demografski najugroženijih u Hrvatskoj, nakon prosvjeda lokalnog stanovništva početkom ožujka zaustavljen je projekt megafarme pilića.

U pozadini čitave priče je sukob političkih rivala, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koja predvodi vladajuću koaliciju, i Socijaldemokratske partije (SDP), najveće oporbene stranke na državnoj razini, koja je međutim na vlasti u pomenutoj županiji. Projekt megafarme pilića, trenutačno blokiran, postao je politički simbol, a ne samo gospodarsko pitanje.

Kriza poljoprivrede

Poljoprivreda je u Hrvatskoj već desetljećima u slobodnom padu. Nakon rata uslijed raspada Jugoslavije, koji je završen prije više od trideset godina, sve je više neobrađenog zemljišta i sve manje stoke, svinja i peradi. Proizvodnja hrane nedovoljna je za potrebe stanovništva čak i izvan turističke sezone, pa se uvoze i osnovne prehrambene namirnice, poput piletine. Zbog toga je najava velikog ulaganja u megafarmu pilića – koja je predstavljena kao najveća prehrambena investicija na području Siska i Hrvatske te jedna od najvećih u regiji – djelovala vrlo optimistično.

Najavljena su ulaganja od čak 608 milijuna eura u projekt integriranog sustava, uključujući klaonicu, tvornicu stočne hrane, logistiku i preradu mesa. Planirana izgradnja glavnog pogona u Sisku, središnjem gradu županije i nekadašnjem industrijskom ponosu, bila je dodatno važna zbog činjenice da je u prerada nafte u Rafineriji Sisak, jednoj od dvije u Hrvatskoj, ugašena, čime su bez posla ostale stotine mještana.

Prije toga prestala je proizvodnja i u Željezari, u kojoj je nekada bilo zaposleno preko dvanaest tisuća radnika. Takođe je propala nekada jaka kemijska industrija zbog čega je posao izgubilo oko tisuću radnika. To je ukupno gubitak više od četrnaest tisuća radnih mjesta u nekada vodećim industrijama na ovom području.

Uz sve to, Sisačko-moslavačka županija najviše je stradala u potresu koji pogodio Hrvatsku u prosincu 2020. godine. Sve navedeno rezultiralo je odlaskom velikog broja stanovnika.

Vlast najavljuje razvoj, oporba govori o nemaru

Investitor megafarme pilića je tvrtka Premium Chicken Company (PCC) koja je vlasnički povezana s holdingom Renaissance Capital, iza kojeg stoji ukrajinski poduzetnik Andrii Matiukha, u Ukrajini poznat po klađenju, gaming i IT industriji te investicijskim fondovima.

Planirana je izgradnja industrijske klaonice i prerade piletine u Sisku kapaciteta oko 82–84 milijuna pilića godišnje, potom velike farme za uzgoj pilića oko 47 milijuna pilića godišnje što bi ukupno bilo oko 100.000 tona piletine godišnje. Investitor je najavio 2500 radnih mjesta u prvoj fazi, potencijalno do 3000.

Argument u prilog najveće peradarske investicije u Hrvatskoj bio je da bi njeno ostvarenje ne samo povećalo domaću proizvodnju piletine nego bi Hrvatska mogla čak i izvoziti piletinu, i to više od 80 posto proizvodnje u Sisku. Uz to, investitor je najavio najviše ekološke standarde proizvodnje.

U projekt, prema tvrdnji investitora, već je uloženo 40 milijuna eura, računajući kupljeno zemljište, a “desna” državna vlast se hvalila budućom koristi za područje koje, prema optužbama “lijeve” oporbe, vlast zanemaruje.

Međutim, protiv projekta su se pobunili lokalno stanovništvo i građanske udruge. Organizirani su prosvjedi u Sisku i Zagrebu, gdje je u veljači prosvjedovalo više tisuća ljudi tvrdeći da bi projekt mogao ugroziti čitavu županiju.

Kao glavni argumenti protiv realizacije projekta navedeni su moguće zagađenje zraka i vode, velike količine pilećeg izmeta, širenje neugodnih mirisa te industrijalizacija ruralnog prostora. Zbog toga su protivnici moguću realizaciju projekta nazvali eko-bombom, pri tom izražavajući bojazan da bi tako veliki projekt mogao ugroziti domaće proizvođače peradi.

Protivljenje Katoličke crkve

Zanimljivo je da se realizaciji projekta megafarme pilića usprotivila čak i Sisačka biskupija, iako je Katolička crkva u Hrvatskoj tradicionalno na strani desnice. U priopćenju koje je potpisao biskup Vlado Košić, inače ultrakonzervativac, navedeno je da razvoj ne može biti opravdanje ako ugrožava dostojanstvo čovjeka, sigurnost obitelji i prirodu. Takav stav neugodno je iznenadio čelnike HDZ-a, kojima biskup inače redovno podilazi.

Političari iz vladajuće koalicije tvrde da je ova investicija neophodna za gospodarski oporavak ratom pogođenog područja. Premijer Andrej Plenković javno je podržao projekt riječima: ,,Pred nama su zajednički izazovi koje ćemo rješavati suradnjom Vlade i Grada Siska”. No do te suradnje nije došlo.

Gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček (SDP) bila je jasna. „S obzirom na planirane kapacitete taj projekt može donijeti smrad i industrijsko opterećenje koje Sisak ne želi”. Iz najveće oporbene stranke dodali su da je obnova života i proizvodnje u Sisačko-moslavačkoj županiji onemogućena katastrofalnim odnosom središnje vlasti prema tom području, gdje je tijekom posljednjih trideset godina HDZ bio na vlasti dvije trećine vremena.

Još neke oporbene stranke, kao što su Možemo (ljevica), ali i Most (desnica), takođe su optužile investitora za netransparentnost i potencijalno ekološko opterećenje. Investitor je uzvratio tvrdnjom da se protiv projekta vodi politička kampanja. Na kraju je projekt zaustavljen odlukom Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, kojom je formalno obustavljena izrada Studije utjecaja na okoliš.

Moć javnih prosvjeda

Prema dokumentima koje je dostavio Grad Sisak, projekt nije usklađen s urbanističkim i prostornim planovima. Investitor je tražio izmjene planova, ali Grad Sisak je to odbio. Investitor tvrdi da od projekta ne odustaje makar morao pokrenuti sudski spor.

Ovaj je projekt produbio politički sukob između državne vlasti i gradske uprave Siska. Gradonačelnica Kristina Ikić Baniček od početka je bila među najglasnijim protivnicima projekta.

Iako je planirana vrijednost ovog projekta velika, nije u pitanju najskuplji projekt stopiran u Hrvatskoj nakon prosvjeda. Još 2013. godine se odustalo od bušenja nafte u Jadranskom moru, investicije potencijalno vrijedne više milijardi eura. Nakon višegodišnje kampanje ekoloških organizacija i referenduma 2016. godine, zaustavljen je projekt termoelektrane na ugljen u Plominu u Istri, procijenjen na oko 850 milijuna eura. Izgradnja golf resorta na brdu Srđ iznad Dubrovniku u sklopu projekta luksuznog turističkog kompleksa, procijenjenog na milijardu eura, blokirana je aktivnošću građanskog pokreta “Srđ je naš”, koja je dovela do referenduma.

Sadašnja političko-birokratska bitka vladajućeg HDZ-a i oporbenog SDP-a oko gradnje velikog peradarskog kompleksa u Sisku ima i dugoročniji utjecaj na industrijske razvojne planove Hrvatske. Ako bi projekt bio realiziran prema planu, bio bi među većim peradarskim kompleksima u Europi, nadmašio bi ukupnu trenutačnu peradarsku proizvodnju u Hrvatskoj i dostigao bi otprilike petinu kapaciteta velikih europskih peradarskih korporacija.