Hrvati duboko podijeljeni oko Jasenovca i Bleiburga
Katolička crkva u Hrvatskoj burno je reagirala na izjavu da su "ustaše imale izdašnu pomoć većeg dijela katoličkog klera, koji i danas kao posljednji bastion brani taj poredak". I dok je vrh Katoličke crkve u Jasenovac slao svoje niže predstavnike, na stratištu zarobljenih i ubijenih ustaških vojnika u Bleiburgu, na granici Austrije i Slovenije, redovito je prisutan
Katolička crkva u Hrvatskoj burno je reagirala na izjavu da su "ustaše imale izdašnu pomoć većeg dijela katoličkog klera, koji i danas kao posljednji bastion brani taj poredak". Tu optužbu, koju je Crkva odmah odbacila, u Jasenovcu, na mjestu gdje je za vrijeme drugog svjetskog rata bio koncentracioni logor pronacističkog ustaškog režima, izrekao je Ivan Fumić, u svojstvu predstavnika nekadašnjih zatočenika tog logora smrti. Fumić je ondje, u prisustvu hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića govorio na proslavi obilježavanja 63. godišnjice proboja zatočenika iz tog logora u kojem je ubijeno 72.193 žrtava o čijem stradanju postoji dokumentacija s biografskim podacima, načinu stradanja i počiniteljima. Od tog broja više od polovice bili su Srbi, potom Romi i Židovi, ali i Hrvati, antifašisti.
Ustaški logor u Jasenovcu, 63 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, tako je još jednom postao predmetom žestokih unutarhrvatskih podjela, koje nikao ne prestaju. Činjenica da vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj nikada nije posjetio mjesto na kojem se nalazilo to stratište, kojeg mnogi opisuju najsramnijom mrljom u hrvatskoj povijesti, ostavlja dojam da Crkva ne poštuje te nevine žrtve, na što je svojom izjavom aludirao i Fumić. "Mnogi svećenici unutar ustaškog poretka organizirali su ustaške organizacije, vršili pokatoločenje, a neki su i sami sudjelovali kao ubojice u ovom logoru. To je vjerojatno i razlog što vrh katoličke crkve u velikom luku zaobilazi Jasenovac, ali ne i Bleiburg", rekao je Fumić.
I dok je vrh Katoličke crkve u Jasenovac slao svoje niže predstavnike, na stratištu zarobljenih i ubijenih ustaških vojnika u Bleiburgu, na granici Austrije i Slovenije, redovito je prisutan. Prošle godine ondje je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, služio misu i držao propovijed za vojnike koji su pod ustaškom zastavom, nakon sloma pronacističkog režima Ante Pavelića i njegove NDH-a, Nezavisne Države Hrvatske (1941. – 1945.), ondje ubijeni. I Bozanićev prethodnik, kardinal Franjo Kuharić, također je posjetio Bleiburg, ali ne i Jasenovac. Prema istraživanjima povjesničara Vladimira Geigera, u završnim operacijama Drugog svjetskog rata, jugoslavenski su partizani na širem području Bleiburga, ubili između 50 i 80 tisuća poraženih postrojbi NDH-a.
Ljutitu reakciju Crkve izazvao je i dio govora hrvatskog predsjednika Mesića, koji redovito odlazi na godišnjice obilježavanja proboja logoraša u Jasenovcu, 20. travnja, ali ne i na Bleiburg. Govoreći u Jasenovcu, ispod spomenika postavljenog još u vrijeme Jugoslavije, Mesić je, parafrazirajući bivšeg predsjednika SAD-a Dwighta Eisenhowera i njegov zahtjev da se dokumentiraju nacistički zločini, rekao kako "i danas ima gadova koji će reći da je sve to bilo izmišljeno".
"Ovdje se ubijalo u ime jedne kvazi-države", dodao je Mesić, "koja je zlorabila i kompromitirala hrvatsko ime. Zločini koji su ovdje počinjeni su stvarni, dokumentirani i njih se ne može odagnati iz svjetske povijesti pa ni iz povijesti onih naroda iz čijih su redova dolazili naredbodavci i izvršitelji".
Mesić je rekao i kako je "bilo katoličkih svećenika koji su okrvavili ruke u NDH" i da bi stoga bilo dobro da vrh Katoličke crkve dođe u Jasenovac zbog onih svećenika koji su bili na strani pravde i demokracije."
Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije (služba Katoličke crkve za odnose s javnošću), koji redovito iznosi stavove crkvenog vrha, u priopćenju povodom tako iznesenih stavova u Jasenovcu, sve je pokušao svesti na "komunističko klevetanje".
"Postoje naime i danas ‘gadovi’ koji vrše segregaciju žrtava na podobne i nepodobne, na nedužne i zaslužne, koji bez suda i bez povijesne istrage režu nožem istinu o tome tko zaslužuje, a tko ne zaslužuje sućut i pijetet. Ti ‘gadovi’ ne žele ni danas priznati zločin jedne strane, a od nas očekuju da svaki dan osuđujemo zločine druge strane, pa kad to ne činimo, nazivaju nas posljednjim utvrdama ustaštva", navodi se u tom priopćenju.
Komentator utjecajnog Jutarnjeg lista i dobar poznavalac odnosa u vrhu Katoličke crkve u Hrvatskoj, Darko Pavičić, kaže kako je "Fumić politikant ili naivac ako misli da će mu Bozanić doći u Jasenovac ako ga optuži za ustaštvo". No, dodaje Pavičić, Crkveni vrh lako bi se riješio takvih i sličnih primjedbi kada bi se, jednako ako što to čini u Bleiburgu, na najvišoj razini uputio i u Jasenovac.
Crkva međutim nije jedina koja se u Hrvatskoj različito odnosi prema žrtvama Jasenovca i onima u Bleiburrgu. Hrvatski parlament tako je ove godine za obilježavanje spomen-dana žrtvama na Bleiburgu dodijelilo 500 tisuća kuna (oko 70.000 eura), dok je za komemoraciju žrtvama Jasenovca izdvojeno samo 100 tisuća kuna (nešto manje od 14.000 eura).
Hrvati duboko podijeljeni oko Jasenovca i Bleiburga
Katolička crkva u Hrvatskoj burno je reagirala na izjavu da su "ustaše imale izdašnu pomoć većeg dijela katoličkog klera, koji i danas kao posljednji bastion brani taj poredak". I dok je vrh Katoličke crkve u Jasenovac slao svoje niže predstavnike, na stratištu zarobljenih i ubijenih ustaških vojnika u Bleiburgu, na granici Austrije i Slovenije, redovito je prisutan
Katolička crkva u Hrvatskoj burno je reagirala na izjavu da su "ustaše imale izdašnu pomoć većeg dijela katoličkog klera, koji i danas kao posljednji bastion brani taj poredak". Tu optužbu, koju je Crkva odmah odbacila, u Jasenovcu, na mjestu gdje je za vrijeme drugog svjetskog rata bio koncentracioni logor pronacističkog ustaškog režima, izrekao je Ivan Fumić, u svojstvu predstavnika nekadašnjih zatočenika tog logora smrti. Fumić je ondje, u prisustvu hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića govorio na proslavi obilježavanja 63. godišnjice proboja zatočenika iz tog logora u kojem je ubijeno 72.193 žrtava o čijem stradanju postoji dokumentacija s biografskim podacima, načinu stradanja i počiniteljima. Od tog broja više od polovice bili su Srbi, potom Romi i Židovi, ali i Hrvati, antifašisti.
Ustaški logor u Jasenovcu, 63 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, tako je još jednom postao predmetom žestokih unutarhrvatskih podjela, koje nikao ne prestaju. Činjenica da vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj nikada nije posjetio mjesto na kojem se nalazilo to stratište, kojeg mnogi opisuju najsramnijom mrljom u hrvatskoj povijesti, ostavlja dojam da Crkva ne poštuje te nevine žrtve, na što je svojom izjavom aludirao i Fumić. "Mnogi svećenici unutar ustaškog poretka organizirali su ustaške organizacije, vršili pokatoločenje, a neki su i sami sudjelovali kao ubojice u ovom logoru. To je vjerojatno i razlog što vrh katoličke crkve u velikom luku zaobilazi Jasenovac, ali ne i Bleiburg", rekao je Fumić.
I dok je vrh Katoličke crkve u Jasenovac slao svoje niže predstavnike, na stratištu zarobljenih i ubijenih ustaških vojnika u Bleiburgu, na granici Austrije i Slovenije, redovito je prisutan. Prošle godine ondje je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, služio misu i držao propovijed za vojnike koji su pod ustaškom zastavom, nakon sloma pronacističkog režima Ante Pavelića i njegove NDH-a, Nezavisne Države Hrvatske (1941. – 1945.), ondje ubijeni. I Bozanićev prethodnik, kardinal Franjo Kuharić, također je posjetio Bleiburg, ali ne i Jasenovac. Prema istraživanjima povjesničara Vladimira Geigera, u završnim operacijama Drugog svjetskog rata, jugoslavenski su partizani na širem području Bleiburga, ubili između 50 i 80 tisuća poraženih postrojbi NDH-a.
Ljutitu reakciju Crkve izazvao je i dio govora hrvatskog predsjednika Mesića, koji redovito odlazi na godišnjice obilježavanja proboja logoraša u Jasenovcu, 20. travnja, ali ne i na Bleiburg. Govoreći u Jasenovcu, ispod spomenika postavljenog još u vrijeme Jugoslavije, Mesić je, parafrazirajući bivšeg predsjednika SAD-a Dwighta Eisenhowera i njegov zahtjev da se dokumentiraju nacistički zločini, rekao kako "i danas ima gadova koji će reći da je sve to bilo izmišljeno".
"Ovdje se ubijalo u ime jedne kvazi-države", dodao je Mesić, "koja je zlorabila i kompromitirala hrvatsko ime. Zločini koji su ovdje počinjeni su stvarni, dokumentirani i njih se ne može odagnati iz svjetske povijesti pa ni iz povijesti onih naroda iz čijih su redova dolazili naredbodavci i izvršitelji".
Mesić je rekao i kako je "bilo katoličkih svećenika koji su okrvavili ruke u NDH" i da bi stoga bilo dobro da vrh Katoličke crkve dođe u Jasenovac zbog onih svećenika koji su bili na strani pravde i demokracije."
Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije (služba Katoličke crkve za odnose s javnošću), koji redovito iznosi stavove crkvenog vrha, u priopćenju povodom tako iznesenih stavova u Jasenovcu, sve je pokušao svesti na "komunističko klevetanje".
"Postoje naime i danas ‘gadovi’ koji vrše segregaciju žrtava na podobne i nepodobne, na nedužne i zaslužne, koji bez suda i bez povijesne istrage režu nožem istinu o tome tko zaslužuje, a tko ne zaslužuje sućut i pijetet. Ti ‘gadovi’ ne žele ni danas priznati zločin jedne strane, a od nas očekuju da svaki dan osuđujemo zločine druge strane, pa kad to ne činimo, nazivaju nas posljednjim utvrdama ustaštva", navodi se u tom priopćenju.
Komentator utjecajnog Jutarnjeg lista i dobar poznavalac odnosa u vrhu Katoličke crkve u Hrvatskoj, Darko Pavičić, kaže kako je "Fumić politikant ili naivac ako misli da će mu Bozanić doći u Jasenovac ako ga optuži za ustaštvo". No, dodaje Pavičić, Crkveni vrh lako bi se riješio takvih i sličnih primjedbi kada bi se, jednako ako što to čini u Bleiburgu, na najvišoj razini uputio i u Jasenovac.
Crkva međutim nije jedina koja se u Hrvatskoj različito odnosi prema žrtvama Jasenovca i onima u Bleiburrgu. Hrvatski parlament tako je ove godine za obilježavanje spomen-dana žrtvama na Bleiburgu dodijelilo 500 tisuća kuna (oko 70.000 eura), dok je za komemoraciju žrtvama Jasenovca izdvojeno samo 100 tisuća kuna (nešto manje od 14.000 eura).
