Prijevremeni izbori za predsjednika RS-a zakazani su nakon što je CIK oduzeo mandat Miloradu Dodiku. Ova odluka CIK-a uslijedila je nakon pravosnažne presude Suda BiH kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

Glavni izborni duel očekuje se između Branka Blanuše, kandidata SDS-a kojeg podržavaju sve opozicione stranke, i Siniše Karana iz SNSD-a, kojeg podržava vladajuća koalicija. U trci za predsjednika entiteta, koji se bira na period od nešto manje od godinu dana, do Općih izbora 2026. godine, još su četiri kandidata od kojih su najmanje dva bliska SNSD-u.

Izgledi za pobjedu

Iako je zvanično kandidat SNSD-a, izborni plakati Siniše Karana nisu mogli proći bez slike Milorada Dodika, što u jednu ruku nagovještava ko će biti stvarni šef ako SNSD dobije izbore. Bez obzira na sve presude koje su Dodika trebale ukloniti iz političkog života entiteta, on ne namjerava odustati od političke moći predsjednika RS-a. Iako mu je zabranjeno političko djelovanje, Dodik i dalje ima aktivnu ulogu u političkim procesima, a u Karanovoj kampanji je u prvom planu.

Upravo je Dodik potpisao kandidaturu SNSD-a za predstojeće predsjedničke izbore, što je otvorilo brojna pitanja o njegovom uticaju na kampanju i sam izborni proces. Još jedno pitanje koje nema zvaničan odgovor jeste da li je kandidatura SNSD-a za izbore validna sa Dodikovim potpisom, budući da zbog pravosnažne presude ne može biti predsjednik SNSD-a.

Prethodnih dana se odvijalo prebacivanje odgovornosti dopisima između Suda BiH, koji je Dodiku izrekao kaznu, Osnovnog suda u Banjaluci, u kojem je Dodik zaveden kao predsjednik SNSD-a, i CIK-a. Javnost i dalje čeka epilog.

Potencijalna pobjeda Karana, bivšeg ministra unutrašnjih poslova RS-a i aktuelnog ministra visokog obrazovanja u vladi upitnog legaliteta, značila bi nastavak politike bivšeg entitetskog predsjednika. SNSD-ov kandidat je u prednosti u odnosu na opozicionog zahvaljujući raspolaganju institucionalnim resursima, koji se tradicionalno zloupotrebljavaju za potrebe kampanje, ali i zahvaljujući razvijenoj stranačkoj infrastrukturi. Upravo ovu infrastrukturu izborni posmatrači u prethodnim izbornim ciklusima označili su kao izvor izbornih manipulacija i neregularnosti.

Opozicija je u finansijskom pogledu dodatno oštećena odlukom NSRS iz maja 2025. kojom je ukinuto finansiranje svih političkih stranaka iz budžeta. Ova odluka uslijedila je kao odgovor na odluku Visokog predstavnika Šmita kojom je zabranio finansiranje vladajućim strankama u RS-u.

Opozicioni kandidat Blanuša, redovni profesor u Banjaluci, manje je poznat široj javnosti. Upućeni upozoravaju na to da i pored podrške cijele opozicije, njegove šanse mogla bi dodatno umanjiti politička apatija građana uzrokovana dugogodišnjom političkom šizofrenijom.

Posljedice pravosnažne presude Dodiku

Dodiku je suđeno na osnovu članova Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH. Nakon odluke CIK-a o oduzimanju mandata Dodiku, vlast u RS-u, predvođena Dodikom i SNSD-om, rekla je da neće izaći na izbore i da na teritoriji entiteta neće biti sprovedeni nikakvi prijevremeni izbori, što je konstatovano i zaključkom NSRS-a.

Tada je SNSD pozvao i opozicione stranke u RS-u da zajedno bojkotuju izbore, međutim opozicija na to nije pristala i najavila je izlazak na izbore. Izuzetak unutar opozicije bio je PDP kojeg predvodi aktuelni gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković. Ova dugogodišnja opoziciona stranka je oklijevala i kalkulisala prije nego što je donijela odluku o sudjelovanju na izborima i o podršci opozicionom kandidatu.

Nelegalna vlada RS i upitna funkcija v.d. predsjednika RS

NSRS imenovala je 18. oktobra Anu Trišić Babić, blisku Dodikovu saradnicu, za vršiteljicu dužnosti predsjednika RS-a, inače funkciju koja ne postoji u entitetskom ustavu. Ustav RS predviđa da jedan od dva potpredsjednika (iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda) preuzme funkciju u slučaju privremene spriječenosti predsjednika, ali ne definiše proceduru u slučaju trajnog okončanja mandata kao u Dodikovom slučaju.

Dodik je svoje ovlaštenje prvobitno prenio na potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda Davora Pranjića (HDZ BiH), ali ta odluka nije zvanično objavljena i pravno je upitna. Inače, godišnji budžet predsjednika RS-a iznosi 77 miliona KM.

Entitet RS nema predsjednika od augusta kada je Dodik osuđen, a u međuvremenu je odbijao da podnese ostavku i nastavio da obavlja dužnosti. U avgustu je Dodik, nakon ostavke legalne Vlade RS-a predvođene Radovanom Viškovićem (SNSD), predložio novog mandatara čiju je vladu potvrdila NSRS početkom septembra. Pravni stručnjaci ocijenili su već tada da je nova vlada nelegalna jer je Dodik pravno ostao bez funkcije predsjednika RS koji predlaže mandatara.

Dok aktuelni saziv Vlade RS na čelu sa Savom Minićem i dalje donosi odluke, od Ustavnog suda BiH očekuju se odluke na dvije apelacije podnesene za ocjenu ustavnosti formiranja nove Vlade RS.

Američki doprinos deeskalaciji političke krize u BiH

Stanje političke šizofrenije, kao i pravne i ustavne neizvjesnosti u RS-u i cijeloj BiH eskaliralo je prethodnih mjeseci, a situacija se smirila tokom oktobra, navodno zahvaljujući američkom doprinosu.

Odluku NSRS o imenovanju v.d. predsjednice RS, kao i povlačenje “separatističkih” zakona na istoj sjednici pohvalio je Američki State Department. U saopštenju je navedeno da je ovaj potez rezultat napora predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) s ciljem smirivanja političke krize u BiH.

Sporne zakone je ranije ove godine NSRS usvojio kao odgovor na proces koji se vodi protiv Dodika, a zakone je po podnesenoj apelaciji poništio Ustavni sud BiH. Navedeni zakoni doveli su do dodatnog zaoštravanja krize i stanja ustavno-pravne i sigurnosne neizvjesnosti jer je dovedena u pitanje nadležnost državnih institucija za sprovođenje zakona na teritoriji entiteta.

Tužilaštvo BiH je početkom novembra obustavilo ranije pokrenutu istragu protiv Dodika, tadašnjeg predsjednika Vlade RS Radovana Viškovića i predsjednika NSRS Nenada Stevandića za napad na ustavni poredak, upravo zbog “separatističkih zakona”, što je prema riječima upućenih upravo posljedica navodnog dogovora između SAD-a i Dodika. Osim toga, SAD je krajem oktobra ukinuo sankcije Dodiku i još 48 fizičkih i pravnih lica, što analitičari pripisuju Dodikovom povlačenju svih razloga zbog kojih su sankcije i uvedene.

Centralni birački spisak zaključen je 3. novembra i pravo izbora ima 1.266.422 birača, a ukupna sredstva planirana za izbore su blizu 6,5 miliona KM. Već u prvim danima kampanje na stranačkim skupovima zabilježena je zapaljiva retorika i elementi govora mržnje.