BiH: NE rudniku hroma na rijeci Krivaji
Udruženja i lokalne zajednice već mjesecima se bore da zaustave projekat eksploatacije hroma u dolini rijeke Krivaje, ukazujući na ozbiljne rizike za okoliš i zdravlje ljudi. Uprkos nedavnoj presudi kantonalnog suda u Zenici, koji je uvažio stav aktivista, čini se da će bitka potrajati
Bager u rudniku hroma
Bager u rudniku hroma © demirbaslperen/Shutterstock
Pedeset udruženja i mjesnih zajednica u slivu rijeke Krivaje zatražili su od Ministarstva privrede Zeničko-dobojskog kantona hitno poništenje koncesije izdate firmi Seven-Plus iz Sarajeva za geološka istraživanja i eksploataciju hroma na lokalitetu Duboštica-Tribija, u opštini Vareš.
Aktivisti su zahtjev za uvidom u koncesioni ugovor i dostavu kompletne prateće dokumentacije obrazložili ekološkim i zdravstvenim rizicima, navodeći da bi istraživanja i eksploatacija hroma negativno utjecali na tekuće vode, biodiverzitet i život desetina hiljada ljudi uz rijeku Krivaju, koja se u dužini od 100 kilometara proteže kroz centralni i sjeverni dio Bosne i Hercegovine.
U borbu protiv otvaranja rudnika hroma u neposrednoj blizini korita rijeke Krivaje uključila se i lokalna naučna zajednica.
Ministarstvo privrede Zeničko-dobojskog kantona je na zahtjev grupe udruženja i mjesnih zajednica uz rijeku Krivaju postupilo po već viđenoj praksi, odbijajući da obezbijedi uvid u koncesioni ugovor i prateću dokumentaciju za rudnik hroma na lokalitetu Duboštica-Tribija. Ministarstvo se pozvalo na komercijalnu tajnu koja bi mogla naštetiti interesu investitora.
Ovo je izazvalo snažne kritike aktivista. Tvrde da je Ministarstvo nepropisno ograničilo pristup javnosti ugovoru, koji sadrži javne informacije i odnosi se na upravljanje državnim resursima. Zatraženo je mišljenje suda.
Na zadovoljstvo aktivista, Kantonalni sud u Zenici je poništio spornu odluku, uz obrazloženje da je postupanje Ministarstva privrede nepravilno i netrasparentno, vraćajući predmet na ponovno odlučivanje. Precizirano je da Zakon o slobodi pristupa informacijama polazi od principa da su informacije koje posjeduju državne institucije javno dobro, a da izuzeci moraju biti konkretno obrazloženi i proporcionalni, što je u odgovoru Ministarstva izostalo. Aktivisti još nisu dobili pun uvid u traženu dokumenciju niti je udovoljeno njihovom zahtjevu da se hitno raskine koncesioni ugovor. Međutim, ova presuda, iako gorka, za njih je pobjeda.
“Doista je nevjerovatno da Vlada Zeničko-dobojskog kantona protuustavno ustupa državno, odnosno naše, šumsko zemljište i u bescjenje prodaje naše prirodne resurse privatnoj firmi, a kad javnost zatraži uvid u ugovor, kantonalne institucije pokušavaju sve to sakriti”, poručili su iz Udruženja građana Fojničani.
“Da bi javnost dobila uvid u koncesioni ugovor potrebna je tužba i sudska presuda. Mi, građani, moramo tužiti Vladu koju smo sami izabrali, samo da bismo dobili dokument o raspolaganju našim prirodnim resursima”, dodali su Fojničani.
Glas stručnjaka
Dok traje ova pravna bitka, fokusirana na dokazivanje nezakonite dodjele državne imovine i prenamjene zemljišta, kršenja ugovornih obaveza, probijanja rokova i ugrožavanja prirode, na terenu je investitor već prokrčio dio šume uz korito rijeke Krivaje. U toku su pripreme lokaliteta za geološka istraživanja i eksploataciju hroma, visokotoksičnog metala, koji se povezuje s nizom ozbiljnih zdravstvenih problema u slučaju kontakta s ljudima, uključujući kožne bolesti i karcinome.
U razgovoru za portal Valter, Dalibor Ballian, redovni profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu, ukazuje da se rudnik hroma planira kopati u srcu jedne od najvrijednijih šumskih cjelina u Bosni i Hercegovini.
“Nije to ‘šikara’, kao što je svojevremeno rekao federalni premijer Nermin Nikšić, to je najproizvodnija, najkvalitetnija šuma. Tu je u blizini i jedna naša prašuma, faktički na samom obodu ovih geoloških istraživanja hroma, kao i već postojećeg rudnika Rupice”, ističe Ballian. “Nismo mi protiv rudarenja, ali jesmo protiv uništavanja prirode. Ovu državu je uvijek šuma spašavala, a kad izgubimo šume, ovu državu više neće imati šta da spasi”.
Stručnjaci u oblasti toksikologije i geologije ukazuju da je heksavalentni hrom visokotoksičan, kao i da njegova ekstrakcija može dovesti do kontaminacije površinskih i podzemnih voda.
“Rudarenje hromita može dovesti do nastanka heksavalentnog hroma, izrazito toksičnog i kancerogenog oblika, koji se lako širi vodom i prašinom te kontaminira izvore, rijeke i naselja”, ističe prof. dr Muriz Spahić, jedan od vodećih bosanskohercegovačkih geografa, hidrologa i geoekologa.
“Rudarski projekti moraju biti u potpunosti usklađeni s ekološkim i pravnim standardima”, objašnjava profesor Spahić, dodajući da u slučaju radova na lokalitetu Duboštica-Tribija “postoje opravdane sumnje u transparentnost postupka dodjele koncesije i zakonitost dosadašnjih radova.
“Hrom je vrlo toksičan po ljudsko zdravlje, naročito šestovalentni [koji je] kancerogen, utiče toksično na naše gene i hromozome. I nikako se ne smije dalje dozvoliti devastiranje divne prirode Vareša, koje je započeo Adriatic Metals […] od toga korist ima samo nekoliko ljudi”, ukazuje Jasenko Karamehić, akademik i redovni profesor toksikologije.
Bosanskohercegovački aktivisti već mjesecima upozoravaju na posljedice rudarenja hroma i drugdje u Evropi. Primjer je rudnik otvoren četrdesetak kilometara od glavnog grada Albanije, gdje se bilježe zagađenje podzemnih i površinskih voda, devastacija prirode i ozbiljni zdravstveni problemi među lokalnim stanovništvom.
Aktivisti takođe ukazuju na nedovoljne institucionalne i pravne kapacitete BiH, koja nije u stanju zaštititi prirodu i javni interes svojih stanovnika, kao i na mizerne koncesione naknade, koje omogućavaju investitorima ekstra profit, dok zajednice od ovih poslovnih operacija ne dobijaju praktično ništa. Sistemska korupcija i niski ekološki standardi mogu dovesti i do skupih arbitražnih postupaka, zbog kojih je država Bosna i Hercegovina već izgubila stotine miliona eura.
Posljedice rudarenja hroma uz rijeku Krivaju – Fotka Udruženje Fojničani
Kontroverzni biznis model
Dozvola za rudarska istraživanja na lokalitetu Duboštica-Tribija dodijeljena je firmi Seven-Plus, kasnije preimenovanoj u Vareški metali d.o.o., u vlasništvu kontroverznog biznismena Miloša Bošnjakovića.
Za Bošnjakovića se vezuje više sumnjivih poslovno-rudarskih operacija: dovođenje prvog investitora, kompanije Eastern Mining, na prostor bivšeg rudnika olova, cinka i barita u Varešu, kao i započinjanje rudarskih projekata na Ozrenu, u Čajniču i Jezeru. Svi ovi projekti, osim velikog profita za posrednika i njegove fantomske firme, rezultirali su blokadama, protestima i krivičnim prijavama zbog nezakonitog postupanja investitora i ugrožavanja biodiverziteta i ljudskih života.
Lokalne, kantonale i federalne vlasti, po pravilu, dočekuju projekte Miloša Bošnjakovića – na područjima koje biznismen promoviše kao poželjne investicione lokacije – kao dragocjene i strateške, čime svi skupa potvrđuju maćehinski odnos države prema javnim dobrima.
Državni ili privatni interesi?
Udruženja i mještani naselja uz rijeku Krivaju ukazuju i na nezakonito raspolaganje državnom imovinom od strane niza javnih institucija, nadležnih za izdavanje dozvola za rudarenje hroma na Krivaji.
U svom odgovoru na zahtjev za poništenjem Ugovora o koncesiji za istražni prostor Duboštica-Tribija na području opštine Vareš i otvaranje rudnika hroma, upućen na brojne adrese vlasti u Federaciji BiH, Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona se oglasilo nenadležnim. Međutim, Ministarstvo je priznalo da je koncesionaru odobrilo pravo na izgradnju i korištenje pristupnih puteva preko dijela šume i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu na površini od 36.550,50 kvadratnih metara, u cilju pristupa istražnim bušotinama.
U dopisu koji je federalna inspekcija dostavila Udruženju Aarhus centar u BiH, nakon što je kantonalni šumarski inspektor privremeno zaustavio radove na krčenju šume uz rijeku Krivaju, navodi se kako je utvrđeno da nijedna od javnih nadležnih institucija koje su izdale prateće dozvole i rješenja nije uvažila Odluku Visokog predstavnika u BiH o zabrani promjene namjene zemljišta (Službeni glasnik BiH br. 18/05, 29/06, 32/07, 99/07, 58/08 i 22/22).
Ne čudi da ove javne institucije nisu uvažile ni aktuelni Prostorni plan Federacije BiH, prema kojem je prostor Duboštice i Tribije predviđen za očuvanje prirode i šumsko zemljište, a ne za rudarsku eksploataciju. Opština Vareš je još 2020. godine, u jeku pandemije, na zahtjev kantonalnog Ministarstva privrede, dala saglasnost za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju hroma. Na osnovu ove dozvole, u aprilu 2021. godine koncesija je dodijeljena firmi Seven Plus.
Posljedice rudarenja hroma uz rijeku Krivaju – Fotka Udruženje Fojničani
Državna imovina i javno dobro
U Bosni i Hercegovini već više od dvadeset godina na snazi je Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je Visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) nametnuo do rješavanja sukoba interesa među različitim nivoima vlasti nad vrijednim državnim resursima. Ovaj zakon, na koji se aktivisti često pozivaju s ciljem zaštite prirode od štetnih projekata, mnogima je smetnja u pokušaju ostvarivanja ličnih interesa i pogodovanja neodgovornim investitorima.
Političari se ne uspijevaju dogovoriti kako bi izgledala buduća zakonska regulativa o raspolaganju imovinom, ranije u društvenom, a danas u državnom vlasništvu Bosne i Hercegovine, te pomenuti nepopularni zakon ostaje na snazi. Sam Visoki predstavnik Kristijan Šmit danas poručuje da pitanje državne imovine blokira razvoj BiH i da se mora prilagoditi budućim investicijama.
“Svako ko putuje ovom zemljom može doći u situaciju da razgovara sa gradonačelnikom ili načelnikom neke lokalne sredine i da vidi koliko pitanje državne imovine blokira razvoj BiH. Moj mandat počinje i od omogućavanja i olakšavanja toga, a ne od implementacije, tako da ćemo vidjeti da sljedeći put sjednemo i vidimo šta uraditi da državna imovina ne bude pitanje koje nas zabrinjava nego za investicije”, istakao je Šmit u nedavnom obraćanju medijima.
Stav Visokog predstavnika, s obzirom na široko rasprostranjenu praksu nezakonite dodjele državne imovine sumnjivim investitorima, nije naišao na odobravanje aktivista.
Iz Udruženja građana Fojničani su javno reagovali pitanjem: da li je Visoki predstavnik u službi pljačke državne imovine?
“Postavljamo pitanje gospodinu Šmitu: koji su to razvojni projekti navodno blokirani? Misli li pritom na projekte, koji su pod izgovorom investicija, zapravo organizirana pljačka i trajna devastacija prirodnih resursa Bosne i Hercegovine?”, pitaju se građani i pozivaju Šmita da javno nabroji “razvojne” projekte.
“Je li riječ o eksploataciji litija na Majevici, vađenju kroma u Varešu, planovima za nikl i kobalt na Ozrenu, eksploataciji magnezija na Kupresu i sličnim zahvatima, koji bi za sobom ostavili trajno zagađenje, pustoš i uništene zajednice, slična razaranja koja smo svi već jednom pretrpjeli tokom rata?”.
Iz udruženja dalje navode da “umjesto da stane uz građane koji godinama upozoravaju na korupciju, netransparentne koncesije i nezakonito raspolaganje državnom imovinom, gospodin Šmit najavljuje podršku gradonačelnicima i načelnicima koji su, u dobro poznatom stranačkom obrascu, često duboko upleteni u sveopštu rasprodaju prirodnih bogatstava ove zemlje”.
“Vrijeme je da građani Bosne i Hercegovine, podjednako u oba entiteta, napokon shvate ko im je zajednički neprijatelj: strani kolonijalisti i domaće političke sluge, koji pod krinkom razvoja i investicija omogućavaju da se prirodna bogatstva ove zemlje pretvore u privatni profit, koji dopuštaju da se naše zajedničko javno dobro pretvori u trajnu štetu koju će osjećati i buduće generacije”, zaključuju građani.
BiH: NE rudniku hroma na rijeci Krivaji
Udruženja i lokalne zajednice već mjesecima se bore da zaustave projekat eksploatacije hroma u dolini rijeke Krivaje, ukazujući na ozbiljne rizike za okoliš i zdravlje ljudi. Uprkos nedavnoj presudi kantonalnog suda u Zenici, koji je uvažio stav aktivista, čini se da će bitka potrajati
Bager u rudniku hroma
Bager u rudniku hroma © demirbaslperen/Shutterstock
Pedeset udruženja i mjesnih zajednica u slivu rijeke Krivaje zatražili su od Ministarstva privrede Zeničko-dobojskog kantona hitno poništenje koncesije izdate firmi Seven-Plus iz Sarajeva za geološka istraživanja i eksploataciju hroma na lokalitetu Duboštica-Tribija, u opštini Vareš.
Aktivisti su zahtjev za uvidom u koncesioni ugovor i dostavu kompletne prateće dokumentacije obrazložili ekološkim i zdravstvenim rizicima, navodeći da bi istraživanja i eksploatacija hroma negativno utjecali na tekuće vode, biodiverzitet i život desetina hiljada ljudi uz rijeku Krivaju, koja se u dužini od 100 kilometara proteže kroz centralni i sjeverni dio Bosne i Hercegovine.
U borbu protiv otvaranja rudnika hroma u neposrednoj blizini korita rijeke Krivaje uključila se i lokalna naučna zajednica.
Ministarstvo privrede Zeničko-dobojskog kantona je na zahtjev grupe udruženja i mjesnih zajednica uz rijeku Krivaju postupilo po već viđenoj praksi, odbijajući da obezbijedi uvid u koncesioni ugovor i prateću dokumentaciju za rudnik hroma na lokalitetu Duboštica-Tribija. Ministarstvo se pozvalo na komercijalnu tajnu koja bi mogla naštetiti interesu investitora.
Ovo je izazvalo snažne kritike aktivista. Tvrde da je Ministarstvo nepropisno ograničilo pristup javnosti ugovoru, koji sadrži javne informacije i odnosi se na upravljanje državnim resursima. Zatraženo je mišljenje suda.
Na zadovoljstvo aktivista, Kantonalni sud u Zenici je poništio spornu odluku, uz obrazloženje da je postupanje Ministarstva privrede nepravilno i netrasparentno, vraćajući predmet na ponovno odlučivanje. Precizirano je da Zakon o slobodi pristupa informacijama polazi od principa da su informacije koje posjeduju državne institucije javno dobro, a da izuzeci moraju biti konkretno obrazloženi i proporcionalni, što je u odgovoru Ministarstva izostalo. Aktivisti još nisu dobili pun uvid u traženu dokumenciju niti je udovoljeno njihovom zahtjevu da se hitno raskine koncesioni ugovor. Međutim, ova presuda, iako gorka, za njih je pobjeda.
“Doista je nevjerovatno da Vlada Zeničko-dobojskog kantona protuustavno ustupa državno, odnosno naše, šumsko zemljište i u bescjenje prodaje naše prirodne resurse privatnoj firmi, a kad javnost zatraži uvid u ugovor, kantonalne institucije pokušavaju sve to sakriti”, poručili su iz Udruženja građana Fojničani.
“Da bi javnost dobila uvid u koncesioni ugovor potrebna je tužba i sudska presuda. Mi, građani, moramo tužiti Vladu koju smo sami izabrali, samo da bismo dobili dokument o raspolaganju našim prirodnim resursima”, dodali su Fojničani.
Glas stručnjaka
Dok traje ova pravna bitka, fokusirana na dokazivanje nezakonite dodjele državne imovine i prenamjene zemljišta, kršenja ugovornih obaveza, probijanja rokova i ugrožavanja prirode, na terenu je investitor već prokrčio dio šume uz korito rijeke Krivaje. U toku su pripreme lokaliteta za geološka istraživanja i eksploataciju hroma, visokotoksičnog metala, koji se povezuje s nizom ozbiljnih zdravstvenih problema u slučaju kontakta s ljudima, uključujući kožne bolesti i karcinome.
U razgovoru za portal Valter, Dalibor Ballian, redovni profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu, ukazuje da se rudnik hroma planira kopati u srcu jedne od najvrijednijih šumskih cjelina u Bosni i Hercegovini.
“Nije to ‘šikara’, kao što je svojevremeno rekao federalni premijer Nermin Nikšić, to je najproizvodnija, najkvalitetnija šuma. Tu je u blizini i jedna naša prašuma, faktički na samom obodu ovih geoloških istraživanja hroma, kao i već postojećeg rudnika Rupice”, ističe Ballian. “Nismo mi protiv rudarenja, ali jesmo protiv uništavanja prirode. Ovu državu je uvijek šuma spašavala, a kad izgubimo šume, ovu državu više neće imati šta da spasi”.
Stručnjaci u oblasti toksikologije i geologije ukazuju da je heksavalentni hrom visokotoksičan, kao i da njegova ekstrakcija može dovesti do kontaminacije površinskih i podzemnih voda.
“Rudarenje hromita može dovesti do nastanka heksavalentnog hroma, izrazito toksičnog i kancerogenog oblika, koji se lako širi vodom i prašinom te kontaminira izvore, rijeke i naselja”, ističe prof. dr Muriz Spahić, jedan od vodećih bosanskohercegovačkih geografa, hidrologa i geoekologa.
“Rudarski projekti moraju biti u potpunosti usklađeni s ekološkim i pravnim standardima”, objašnjava profesor Spahić, dodajući da u slučaju radova na lokalitetu Duboštica-Tribija “postoje opravdane sumnje u transparentnost postupka dodjele koncesije i zakonitost dosadašnjih radova.
“Hrom je vrlo toksičan po ljudsko zdravlje, naročito šestovalentni [koji je] kancerogen, utiče toksično na naše gene i hromozome. I nikako se ne smije dalje dozvoliti devastiranje divne prirode Vareša, koje je započeo Adriatic Metals […] od toga korist ima samo nekoliko ljudi”, ukazuje Jasenko Karamehić, akademik i redovni profesor toksikologije.
Bosanskohercegovački aktivisti već mjesecima upozoravaju na posljedice rudarenja hroma i drugdje u Evropi. Primjer je rudnik otvoren četrdesetak kilometara od glavnog grada Albanije, gdje se bilježe zagađenje podzemnih i površinskih voda, devastacija prirode i ozbiljni zdravstveni problemi među lokalnim stanovništvom.
Aktivisti takođe ukazuju na nedovoljne institucionalne i pravne kapacitete BiH, koja nije u stanju zaštititi prirodu i javni interes svojih stanovnika, kao i na mizerne koncesione naknade, koje omogućavaju investitorima ekstra profit, dok zajednice od ovih poslovnih operacija ne dobijaju praktično ništa. Sistemska korupcija i niski ekološki standardi mogu dovesti i do skupih arbitražnih postupaka, zbog kojih je država Bosna i Hercegovina već izgubila stotine miliona eura.
Posljedice rudarenja hroma uz rijeku Krivaju – Fotka Udruženje Fojničani
Kontroverzni biznis model
Dozvola za rudarska istraživanja na lokalitetu Duboštica-Tribija dodijeljena je firmi Seven-Plus, kasnije preimenovanoj u Vareški metali d.o.o., u vlasništvu kontroverznog biznismena Miloša Bošnjakovića.
Za Bošnjakovića se vezuje više sumnjivih poslovno-rudarskih operacija: dovođenje prvog investitora, kompanije Eastern Mining, na prostor bivšeg rudnika olova, cinka i barita u Varešu, kao i započinjanje rudarskih projekata na Ozrenu, u Čajniču i Jezeru. Svi ovi projekti, osim velikog profita za posrednika i njegove fantomske firme, rezultirali su blokadama, protestima i krivičnim prijavama zbog nezakonitog postupanja investitora i ugrožavanja biodiverziteta i ljudskih života.
Lokalne, kantonale i federalne vlasti, po pravilu, dočekuju projekte Miloša Bošnjakovića – na područjima koje biznismen promoviše kao poželjne investicione lokacije – kao dragocjene i strateške, čime svi skupa potvrđuju maćehinski odnos države prema javnim dobrima.
Državni ili privatni interesi?
Udruženja i mještani naselja uz rijeku Krivaju ukazuju i na nezakonito raspolaganje državnom imovinom od strane niza javnih institucija, nadležnih za izdavanje dozvola za rudarenje hroma na Krivaji.
U svom odgovoru na zahtjev za poništenjem Ugovora o koncesiji za istražni prostor Duboštica-Tribija na području opštine Vareš i otvaranje rudnika hroma, upućen na brojne adrese vlasti u Federaciji BiH, Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona se oglasilo nenadležnim. Međutim, Ministarstvo je priznalo da je koncesionaru odobrilo pravo na izgradnju i korištenje pristupnih puteva preko dijela šume i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu na površini od 36.550,50 kvadratnih metara, u cilju pristupa istražnim bušotinama.
U dopisu koji je federalna inspekcija dostavila Udruženju Aarhus centar u BiH, nakon što je kantonalni šumarski inspektor privremeno zaustavio radove na krčenju šume uz rijeku Krivaju, navodi se kako je utvrđeno da nijedna od javnih nadležnih institucija koje su izdale prateće dozvole i rješenja nije uvažila Odluku Visokog predstavnika u BiH o zabrani promjene namjene zemljišta (Službeni glasnik BiH br. 18/05, 29/06, 32/07, 99/07, 58/08 i 22/22).
Ne čudi da ove javne institucije nisu uvažile ni aktuelni Prostorni plan Federacije BiH, prema kojem je prostor Duboštice i Tribije predviđen za očuvanje prirode i šumsko zemljište, a ne za rudarsku eksploataciju. Opština Vareš je još 2020. godine, u jeku pandemije, na zahtjev kantonalnog Ministarstva privrede, dala saglasnost za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju hroma. Na osnovu ove dozvole, u aprilu 2021. godine koncesija je dodijeljena firmi Seven Plus.
Posljedice rudarenja hroma uz rijeku Krivaju – Fotka Udruženje Fojničani
Državna imovina i javno dobro
U Bosni i Hercegovini već više od dvadeset godina na snazi je Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je Visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) nametnuo do rješavanja sukoba interesa među različitim nivoima vlasti nad vrijednim državnim resursima. Ovaj zakon, na koji se aktivisti često pozivaju s ciljem zaštite prirode od štetnih projekata, mnogima je smetnja u pokušaju ostvarivanja ličnih interesa i pogodovanja neodgovornim investitorima.
Političari se ne uspijevaju dogovoriti kako bi izgledala buduća zakonska regulativa o raspolaganju imovinom, ranije u društvenom, a danas u državnom vlasništvu Bosne i Hercegovine, te pomenuti nepopularni zakon ostaje na snazi. Sam Visoki predstavnik Kristijan Šmit danas poručuje da pitanje državne imovine blokira razvoj BiH i da se mora prilagoditi budućim investicijama.
“Svako ko putuje ovom zemljom može doći u situaciju da razgovara sa gradonačelnikom ili načelnikom neke lokalne sredine i da vidi koliko pitanje državne imovine blokira razvoj BiH. Moj mandat počinje i od omogućavanja i olakšavanja toga, a ne od implementacije, tako da ćemo vidjeti da sljedeći put sjednemo i vidimo šta uraditi da državna imovina ne bude pitanje koje nas zabrinjava nego za investicije”, istakao je Šmit u nedavnom obraćanju medijima.
Stav Visokog predstavnika, s obzirom na široko rasprostranjenu praksu nezakonite dodjele državne imovine sumnjivim investitorima, nije naišao na odobravanje aktivista.
Iz Udruženja građana Fojničani su javno reagovali pitanjem: da li je Visoki predstavnik u službi pljačke državne imovine?
“Postavljamo pitanje gospodinu Šmitu: koji su to razvojni projekti navodno blokirani? Misli li pritom na projekte, koji su pod izgovorom investicija, zapravo organizirana pljačka i trajna devastacija prirodnih resursa Bosne i Hercegovine?”, pitaju se građani i pozivaju Šmita da javno nabroji “razvojne” projekte.
“Je li riječ o eksploataciji litija na Majevici, vađenju kroma u Varešu, planovima za nikl i kobalt na Ozrenu, eksploataciji magnezija na Kupresu i sličnim zahvatima, koji bi za sobom ostavili trajno zagađenje, pustoš i uništene zajednice, slična razaranja koja smo svi već jednom pretrpjeli tokom rata?”.
Iz udruženja dalje navode da “umjesto da stane uz građane koji godinama upozoravaju na korupciju, netransparentne koncesije i nezakonito raspolaganje državnom imovinom, gospodin Šmit najavljuje podršku gradonačelnicima i načelnicima koji su, u dobro poznatom stranačkom obrascu, često duboko upleteni u sveopštu rasprodaju prirodnih bogatstava ove zemlje”.
“Vrijeme je da građani Bosne i Hercegovine, podjednako u oba entiteta, napokon shvate ko im je zajednički neprijatelj: strani kolonijalisti i domaće političke sluge, koji pod krinkom razvoja i investicija omogućavaju da se prirodna bogatstva ove zemlje pretvore u privatni profit, koji dopuštaju da se naše zajedničko javno dobro pretvori u trajnu štetu koju će osjećati i buduće generacije”, zaključuju građani.
